Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 37: Te aroha, o te hinaaro mau ïa i te Mesia


Pene 37

Te aroha, o te hinaaro mau ïa i te Mesia

« Ua riro te aroha te hoê o te mau tapa‘o tumu no te Atuaraa, e e ti‘a ia faaitehia mai e ratou o te hiaai ia riro ei mau tamaroa a te Atua ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I roto i te hoê heheuraa tei horo‘ahia na roto mai ia Iosepha Semita i te matahiti 1841, ua faataa te Fatu i te tĭtĭ i Nauvoo, Illinois, ei « ofa‘i tihi no Ziona, o te faaanaanahia i te faaneheneheraa o te au i te hoe aorai ra » (PH&PH 124:2). I raro a‘e i te arata‘iraa a te peropheta, ua riro mai o Nauvoo, ei oire pû ruperupe no te tapihooraa, no te haapiiraa e no te mau peu faaiteiteraa. E rave rahi te mau taata o tei rave i te ohipa faaapu, e o ratou tei fatu i te tahi afa tâ fenua i roto i te oire, ua faatupu ïa i te mau maa hotu e te mau pota i roto i te mau faaapu utuafare. Ua haamauhia te mau fare tapûraa raau, te mau vahi hamaniraa ofa‘i patu, te mau piha nene‘iraa ve‘a, te mau taviriraa faraoa ota, e te mau tunuraa faraoa, e tae noa’tu i te mau fare toa no te mau tamuta, no te mau taata hamani au‘a, no te mau taata hamani punu, no te mau taata hamani pirû, no te mau taata hamani tao‘a auri, e te mau taata hamani tauihaa raau. I Nauvoo, ua nehenehe i te feia mo‘a ia fana‘o i te teata taata ora, te mau oriraa, e te mau aru‘i himeneraa. Hanete piahi tei tapa‘ohia i roto i te mau fare haapiiraa i roto i te oire, e ua opuahia te paturaa i te hoê fare haapiiraa teitei.

A tupu oi‘oi ai Nauvoo i te rahi, e rave rahi mau vahi hamaniraa ofa‘i tei hamani i te mau ofa‘i uteute tei horo‘a i te mau fare no Nauvoo i te hoê hi‘oraa taaê. Te hoê o teie mau fare o te fare toa ofa‘i uteute ïa a te peropheta. Ua patuhia te fare toa ei piha toro‘a no te peropheta e te Peresideniraa Matamua e ei vahi imiraa moni no te tauturu i te peropheta ia faaamu i to’na utuafare. Ua tupu te hoê ohipa i te fare toa ofa‘i uteute tei faaite mai i te natura aroha i here-roa-hia’i te peropheta.

E taata Peretane o James Leach tei haere mai i Nauvoo e to’na tuahine vahine o tei faafariuhia e ta’na ato‘a tane faaipoipo, o Agnes e Henry Nightingale. I muri a‘e i to’na maimiraa i te ohipa ma te manuia ore, ua faaoti ihora o James e o Henry ia ani i te tauturu i te peropheta. Te haamana‘o râ o James;

« Ua ite maua … i [te peropheta] i roto i te hoê fare toa riirii i te hooraa i te tahi mau tauihaa i te hoê vahine. O tera te taime matamua i fatata roa’i au ia’na e ua hi‘o maitai atu vau ia’na. Ua ite au e te vai nei te hoê varua teitei i roto ia’na. E mea huru ê oia i te mau taata ato‘a ta‘u i farerei na mua’tu; e ua parau vau i roto i to‘u aau e, e peropheta mau oia na te Atua Teitei roa ra.

« No te mea hoi e ere vau i te melo no te Ekalesia ua hinaaro vau ia Henry ia ani atu ia’na no te ohipa, aita râ oia i na reira, ua ti‘a ïa ia‘u ia ani. Ua parau vau, ‘e Semita tane, mai te mea e ti‘a ia oe, e ohipa anei ta oe e nehenehe e horo‘a mai na maua toopiti, ia nehenehe ia maua e hoo mai i te tahi maa?’ Ua hi‘o mai ra oia ia maua ma te mata ataata, e ma te mana‘o maitai mau, ua parau maira, ‘e teie nau tamaroa, eaha te mea ta orua e nehenehe e rave?’ Ua faite atura maua i te ohipa ta maua i rave na hou a faaru‘e ai maua i to maua fenua ai‘a.

« Ua parau maira oia ‘e nehenehe anei ta orua e heru i te apoo?’ Ua pahono atura vau e e rave maitai ïa maua i te reira mai te au i to maua nei puai.’ ‘e mea maitai, e te mau tamaroa,’ e ma te rave i te hoê metera faito, ua na ô maira oia, ‘a haere mai na muri ia‘u.’

« Ua afa‘i ihora oia ia maua e rave rahi mau metera i te atea i te fare toa, horo‘a maira i te potaro metera faito ia tape‘a vau, e huti atura i te taato‘araa o te metera e ua tapa‘o ihora i te hoê reni ia ohipa maua: Ua na ô maira oia ‘i teie nei, e te mau tamaroa, e nehenehe anei ta orua e heru i te hoê apoo e e toru avae te aano e e e piti avae e te afa te hononu ma te pee i teie reni?’

« Ua parau atura maua e faaitoito ia maua, e ua faaru‘e maira oia ia maua. Ua rave maua i te ohipa, e ia oti te ohipa, ua haere atura vau e parau ia’na e ua oti te ohipa. Ua haere mai oia e hi‘o aera i te ohipa tei ravehia e ua parau mai ra, ‘e te mau tamaroa, ahani na‘u iho i rave eita ia e hau atu i te maitai. I teie nei a haere mai na muri ia‘u.’

« Ua arata‘i a‘era oia ia maua no te hoi atu i ta’na ra fare toa, e ua parau maira ia maua ia ohi i te tapû i‘o aore râ tapû puaa maitai roa‘e na maua? No to‘u huru taia, ua parau atura vau e e mea maitai a‘e mai te mea na’na e horo‘a mai te tahi tapû i‘o na maua. No reira ohi aera oia e piti tapû puaatoro maitai roa‘e e te rarahi roa‘e e te hoê pute faraota na maua toopiti, e ua ani maira ia maua mai te mea ua nava‘i anei te reira. Ua parau atura maua ia’na e e ineine maua i te rave atu â i te ohipa no te aufauraa i te reira, ua parau maira oia, ‘mai te mea ua mauruuru orua, e te mau tamaroa, ua mauruuru ato‘a ïa vau?’

« Ua haamauruuru maitai atu maua ia’na, e ua hoi atu maua i te fare ma te oaoa i te aau maitai o te peropheta a to tatou Atua ».

Ua bapetizohia o James Leach i taua iho matahiti ra e ua papa‘i oia e ‘ua pinepine oia i te hi‘o atu i te hoho‘a mata hanahana o [te peropheta] o tei turamahia e te Varua e te mana o te Atua ».1

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Te hoê taata o tei î i te aroha o te Atua, e anaanatae ïa oia i te haamaitai ia vetahi ê

« Ua riro te aroha te hoê o te mau tapa‘o tumu no te Atuaraa, e e ti‘a te reira ia faaitehia mai e ratou o te hiaai ia riro ei mau tamaroa na te Atua. Eita te hoê taata o tei î i te aroha o te Atua e mauruuru i te haamaitai noa i to’na iho utuafare, e tere râ oia na te ao ato‘a nei, ma te anaanatae i te haamaitai i te taato‘araa o te nunaa taata ».2

Ua tapa‘o o Lucy Meserve Smith i teie nei parau: « Ua parau [Iosepha Semita], ‘e te mau taea‘e e te mau tuahine, a here te tahi e te tahi; a here te tahi e te tahi e a aroha i to outou mau enemi.’ Ua tapiti oia i teie mau parau na roto i te hoê reo puai e te hoê amene puai ».3

I te ava‘e tiurai 1839, ua paraparau te peropheta i te hoê pŭpŭ a te feia faatere no te Ekalesia: « Ua paraparau vau ia ratou i muri iho e ua horo‘a e rave rahi arata‘iraa … no ni‘a i te mau parau tumu faufaa rahi e rave rahi no te taata ato‘a e hinaaro i te haere ma te haehaa i mua i te Fatu, e te haapiiraa ihoa râ ia ratou ia haapa‘o i te aroha, te paari, e te faahoaraa na roto i te here te tahi e te tahi i roto i te mau mea ato‘a, e te mau huru ato‘a ».4

E titauraa taa ê to tatou ia here e ia atuatu tei roohia i te ati

« E hopoi‘a na te feia mo‘a tata‘itahi ia horo‘a hua i to’na mau taea‘e—ia here ia ratou i te mau taime ato‘a, e ia tauturu ia ratou tei roohia i te ati. Ia faati‘ahia tatou i mua i te Atua e ti‘a ïa ia tatou ia here te tahi e te tahi, e ti‘a ïa ia tatou ia upooti‘a i ni‘a i te ino; e ti‘a ia tatou ia hahaere i te otare e te vahine ivi i roto i to ratou ati, e ti‘a ia tatou ia tape‘a ia tatou i te mau viivii o te ao nei; no te mea no roto mai i te puna rahi o te haapa‘oraa mau taua mau maitai ra [a hi‘o Iakobo 1:275

« E ti‘a i te hoê melo no te Ekalesia ia faaamu i tei poia, ia faaahu i tei tahaa, ia haapa‘o i te vahine ivi, e ia tamarô i te roimata o te otare, ia tamahanahana i tei ati, i roto anei i te Ekalesia, aore râ i roto i te tahi ê atu, aore râ aore roa e Ekalesia, i te mau vahi ato‘a e itea ia’na ».6

« Eita te taata ona e nehenehe e faaorahia mai te mea aita to’na e aroha, ma te faaamuraa i te feia vêvê i te taime e na roto i te rave‘a e titauhia’i e te Atua ».7

« A feruri i te huru o te feia o tei roohia i te ati e a tamata i te tamârû i to ratou mau mauiui; ia vaiho i ta outou faraoa ia faaamu i tei poia, e i to outou ahu ia tapo‘i i tei vai tahaa noa; ia tamarô to outou maitai i te roimata o te otare, e faaitoito i te vahine ivi; ia haamâmâ ta outou mau pure, to outou ti‘araa’tu i piha‘iho ia ratou e to outou maitai i te mamae o tei hepohepo, e ia tauturu to outou maitai i te mau mea i hinaarohia e ratou; a hamani maitai atu i te mau taata ato‘a, te feia ihoa râ i roto i te utuafare faaroo, ia riro outou ei feia ino ore e te hapa ore, ei tamaroa na te Atua aore e faainoraa. A haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua—te mau mea ato‘a ta’na i horo‘a, ta’na e horo‘a aore râ ta’na e horo‘a a muri a‘e, e e haamaitaihia ïa to outou haerea, e ti‘a mai te feia vêvê e pii ia outou ei haamaitai; e faahanahanahia e e faaturahia outou e te mau taata maitai ato‘a; e e riro to outou haerea ei haerea no te feia parau-ti‘a, o tei tupu noa te anaanaraa e tae noa’tu i te avatea mau ra [a hi‘o Maseli 4:18] ».8

« E niniihia mai te Varua Mo‘a … i te mau taime ato‘a i ni‘a i to outou upoo, ia faaohipa ana‘e outou i taua mau parau tumu no te parau-ti‘a o tei au i te mana‘o o te Atua, e ia here ana‘e outou te tahi e te tahi e ia haamana‘o outou na roto i te mau mea ato‘a i tei faatîtîhia, i roto i te oto rahi e te ati u‘ana no outou. E mai te mea te vai nei te hoê o outou o te hinaaro i te faarahi ia ratou e i te imi i to ratou iho maitai a mauiui noa’i to ratou mau taea‘e i roto i te vêvê, ma te faaruru i te mau tamataraa e te mau faahemaraa u‘ana, eita roa ïa ratou e fana‘o i te tautururaa a te Varua Mo‘a, o te ani nei no tatou i te ao e te pô e te mau aniraa ma te uuru e ore e ia parau ra [a hi‘o Roma 8:26].

« E ti‘a ia tatou ia haapa‘o maitai i te mau taime ato‘a ia ore roa te te‘ote‘o e parahi mai i roto i to tatou mau aau; ia riro râ ei taata haehaa, e ma te faaoromai rahi ia amo i te mau paruparu o te itoito ore ».9

E faaoroma‘i, e e aroha e e hamani maitai to te aroha

Ua faaite mai o Eliza R. Snow i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e te peropheta: « I reira ua haamata ihora oia i te tai‘o i te pene 13 no [1 Korineti‘a]—‘Parau noâ vau i te mau parau ato‘a a te taata nei, e ta te mau melahi ato‘a ra, e aita o‘u aroha, ua riro ïa vau mai te veo ooto ra, e mai te sumebalo mani‘ani‘a ra;’ e ua parau oia, eiaha e taoti‘a i te hi‘oraa i te maitai o to outou taata tupu, a ara râ i te faariro ia outou ei taata maitai a‘e, e ia taoti‘ahia i roto i to outou hi‘oraa i to outou iho mau maitai, eiaha e faariro ia outou ei feia parau-ti‘a‘e ia vetahi ê; e ti‘a ia outou ia faarahi i to outou here te tahi e te tahi, e mai te mea e rave outou mai ta Iesu i rave e ia afa‘i atu i to outou mau taata tupu i te ouma a Aberahama. Ua parau o Iosepha Semita e ua faaite oia i te faaoroma‘iraa i te Ekalesia, e i to’na ato‘a mau enemi; e ti‘a ia tatou ia faaoroma‘i i to te tahi mau paruparu, mai te hoê metua marû o te faaoroma‘i i te mau paruparu o ta’na mau tamarii.

« … A faarahi ai outou i to outou hara ore e to outou viivii ore, a faarahi ai outou i to outou maitai, ia rahi to outou aau, e ia rahi to ratou here ia vetahi ê; e ti‘a ia outou ia faaoroma‘i e ia faaoroma‘i i te mau hape e te mau hapa a te taata. Auê hoi te faufaa o te mau varua taata! …

« … Eiaha e nounou i te ahu nehenehe e te huru mau ore o te feia hara, no te mea tei roto ratou i te ati; e mai te mea e nehenehe ia outou, a aroha’tu ia ratou, no te mea eita e maoro roa e haamou te Atua ia ratou, mai te mea eita ratou e tatarahapa e e fariu atu ia’na ra ».10

« E ti‘a i te taata paari ia nava‘i to ratou ite no te upooti‘a i ni‘a i te taata na roto i te hamani maitai. Te parau ra te taata paari ‘o te parau marû ra tei faaore i te riri,’ [Maseli 15:1]; e e mea faahiahia roa no te feia mo‘a ia faaite i te here o te Atua, na roto i te hamani-maitai-raa i te feia tei rave i te hape i roto i te hoê taime feruri-ore-hia; no te mea ua parau mai o Iesu, a pure no to outou mau enemi [a hi‘o Mataio 5:44] ».11

« Eita vau e haamarirau i ni‘a i to outou mau hape, e eita ïa outou e na reira i ni‘a i ta‘u mau hape. E tapo‘i te aroha, oia hoi te here, e rave rahi mau hara [a hi‘o 1 Petero 4:8], e ua tapo‘i pinepine au i te mau hape ato‘a i rotopu ia outou; te mea hinaaro-mau-roa‘e-hia o te oreraa ïa e rave i te mau hape. E ti‘a ia tatou ia faatupu i te hoê varua mărû, te hau e te maitai ».12

Ua faaite mai o Eliza R. Snow i te tahi â a‘oraa tei horo‘ahia e te peropheta: « Ia faaite ana‘e mai te mau taata ia‘u i te au ore e te aroha ore, auê ïa mana to te reira i ni‘a i to‘u nei feruriraa, e te e‘a ê o te haaputuputuraa ïa i te mau mana‘o inoino e te faahepohepo i te feruriraa taata.

« Teie te hoê faaiteraa e aita te taata i măta‘u i te mau parau tumu no te atuaraa no te ite i te itiraa o te mau mana‘o here e te oreraa o te aroha i roto i te ao nei. Ua hohorahia te mana e te hanahana o te atuaraa i ni‘a i te hoê parau tumu aano no te hohora i te ahu tapo‘i o te aroha. Eita te Fatu e hi‘o i te hara ma te faati‘a i te reira, e ia hara ana‘e te taata, e ti‘a ia faataahia te tahi rave‘a no ratou … Ia fatata ana‘e tatou i to tatou Metua i te Ao ra, e ineine ïa tatou i te hi‘o aroha’tu i te mau varua e pohe ra; e ite tatou e te hinaaro nei tatou i te rave mai ia ratou i ni‘a i to tatou nei mau tapono, e ia huri ta ratou mau hara i muri i to tatou mau tua …

« … E hea rahiraa taime to te mau taata e te mau vahine paari imiraa i te faaue i te taea‘e Iosepha ma te parau e, ‘ahani vau o te taea‘e Iosepha, e rave ïa vau teie e tera; ahani e tei ni‘a ratou i te ti‘araa o te taea‘e Iosepha e ite ïa ratou e eita te mau tane aore râ te mau vahine e nehenehe e faahepohia ia tomo i roto i te basileia o te Atua, e ti‘a râ e ia ravehia ratou na roto i te faaoroma‘i-noa-raa, e i te pae hopea e e faaora ïa tatou ia ratou. Te rave‘a no te tape‘a amui i te taato‘araa o te feia mo‘a, e te faahaere-noa-raa te ohipa i mua, o te tia‘i ïa ma te faaoroma‘i-noaraa, e tae noa’tu i te taime e afa‘i atu te Atua i taua mau feia hara ra i mua i te haavâraa. Aita e faati‘araa no te rave i te hara, ia haere toopiti ra te aroha e te faahaparaa ».13

E faaite tatou i te aroha na roto i te mau ohipa ohie no te taviniraa e te hamani-maitai-raa

« O vau to outou tavini, e na roto ana‘e i te Varua Maitai e nehenehe ai ia‘u ia hamani maitai ia outou … Eita matou e haere atu i mua ia outou na roto i te tahi ê atu ti‘araa maori râ ei mau tavini haehaa no outou, o tei ineine i te horo‘a i te taime e ia faaohipahia i te taviniraa ia outou ».14

Ua haamana‘o o Edwin Holden: « I te matahiti 1838, te hauti ra o Iosepha e te tahi o te feia apî tane i rapae au i te fare, e te hauti râ ratou i te pôpô. Aita i maoro ua haamata ratou i te rohirohi. Ua ite oia, e ua pii amui atu oia ia ratou i te na-ô-raa e: ‘E patu ana‘e tatou i te hoê fare raau.’ No reira ua hamata ratou, o Iosepha e te feia apî tane, i te hamaniraa i te hoê fare raau no te hoê vahine ivi. O te râ ïa te huru o Iosepha, e tauturu noa oia i te mau taime ato‘a i roto i te ohipa e nehenehe ia’na ia rave ».15

Ua parau o Lucy Mack Semita; te metua vahine o te peropheta Iosepha Semita, no te taime a parahi ai te feia mo‘a i Commerce, Illinois, tei piihia o Nauvoo i muri iho: « A tere noa’i te tau i mua, ua haamata te mau taea‘e tei parahi i ŏ nei i te ite i te mau mea tei tupu mai na roto i te mau fifi ta ratou i faaruru, e na roto i te maitai ore o te reva, tei ta‘iri ia ratou i te mau fiva e te mau fiva aau e tae noa’tu e aita roa’tu te hoê noa‘e taata i roto i te tahi mau utuafare i nehenehe i te horo‘a i te tahi atu melo no te utuafare te tahi pape to‘eto‘e aore râ i te tauturu ia ratou iho. Ua roohia te rahiraa o te utuafare o Hyrum i te ma‘i. Ua roo-ato‘ahia ta‘u nei tamahine hopea o Lucy i te ma‘i rahi, e mea iti roa te taata no taua vahi tei ore i roohia i te ma‘i.

« Ua faahaere mai o Iosepha e o Emma i te feia ma‘i i to raua ra fare e ua atuatu ia ratou i reira. E ua tamau noa raua i te farii ia ratou i to raua ra fare i te taime ihoa ua roohia ratou i te ma‘i, e te vai nei e maha piha taotoraa, e no te rahi o te taata ua titauhia ia raua ia hohora i te hoê fare ie i roto i te aua no te faarii i te tuhaa o te utuafare o te nehenehe noa ra e ti‘a i ni‘a i to ratou avae. Ua horo‘a o Iosepha e o Emma i te taato‘araa o to raua taime no te atuatu i te feia ma‘i i roto i teie nei taime hepohepo ».16

Ua haamana‘o o John L. Smith, e fetii no te peropheta, i teie ohipa tei tupu i taua ihoa area taime: « Ua haere mai te peropheta Iosepha e te fetii Hyrum, to’na tuaana, e farerei ia matou. Ua roo-paato‘a-hia matou i te ma‘i area râ to matou metua vahine e fiva e te puta to‘eto‘e, e i te rahiraa o te taime aita to matou metua tane i ite i te haapa‘oraa. Ua tatara o Iosepha i te mau tiaa i to’na ra ava‘e i to’na iteraa i to matou vêvê e ua tuu atu i ni‘a i te ava‘e o to matou metua tane no te mea aita to’na e tiaa, e ua hoi atu oia i te fare ma te tiaa ore. Ua rave oia i to matou metua tane i to’na ra fare e ua faaora i to’na ora e ua horo‘a mai ia matou i te mau maitai e rave rahi e ua ora mai matou ».17

Ua haamana‘o o Elizabeth Ann Whitney: « I te haamataraa o te tau mahanahana no te matahiti 1840 ua haere atu matou i Commerce, a tamau noa ai te tuhaa teitei no te oire o Nauvoo i te piihia. Ua tarahu matou i te hoê fare tei fatuhia e Hiram Kimball … I reira ua roo-paato‘a-hia matou i te ma‘i fiva e te to‘eto‘e, e ua fifi ino roa matou i te nee haere e i te atuatu te tahi e te tahi. I roto i teie nei mau huru fifi i fanauhia ai te ivaraa o ta‘u nei tamarii. I to’na haereraa mai e farerei ia matou e to’na iteraa i te huru oraraa ta matou e ora nei, ua ti‘aoro oia ia matou ia haere oi‘oi e faaea i to’na ra fare. Ua ite matou e eita e maraa faahou ia matou ia faaoroma‘i i te reva, te pape e te mau faaereraa ta matou e faaruru nei; no reira ua farii matou i teie nei aniraa e ua haere atu matou e faaea i roto i te aua o te peropheta Iosepha i roto i te hoê fare na‘ina‘i, aita i maoro roa ua noaa ia matou te tino oraora, e ua haamata faahou te mau tamarii ia riro mai to ratou ra huru na mua’tu. Ua tihepuhia ta‘u tane faaipoipo i roto i te hoê fare toa ta Iosepha i patu e i faaî i te mau mea tei hinaaro-mau-hia e te taata.

« I te hoê mahana a haere atu ai au i roto i te aua mai roto atu i te fare, ua puta mai, mai te uira te huru i roto i to‘u feruriraa te haamana‘oraa no te hoê tohuraa ta Iosepha i parau no‘u, a ora ai au i roto i to matou nei fare i Ketelani; teie ïa te tohuraa: mai ta matou i rave ia’na na roto i te iritiraa i to matou mau opani ia’na e to’na utuafare a faaea noa’i oia ma te fare ore, e farii-ato‘ahia ïa matou e ana i roto i to’na ra fare ».18

Ua faaite mai o Mosiah L. Hancock i teie ohipa tei tupu i Nauvoo i to’na apîraa ra: « I teie tau ve‘ave‘a [no te matahiti 1841] ua hauti vau i ta‘u hautiraa matamua i te pôpô e te peropheta. Ua ta‘iri e ua va‘uva‘u matou i te pôpô, e i te hoperaa o te hauti ua parau te peropheta, ‘e te mau taea‘e, a amui atu i roto i ta outou mau pŭpŭ’, ta matou ïa i rave, e ua tere atu matou i roto i te mau uru raau. Ua faahoro vau i te hoê pereoo puaahorofenua ma te ti‘a atu i mua, e te taea‘e Iosepha e to‘u metua tane ua ti‘a ïa raua i muri. Te vai ra e 39 pŭpŭ i roto i te pŭpŭ amui e ua haaputuputu matou i te vahie e tae noa’tu ua tomo to matou mau pereoo. Ia oti to matou pereoo i te faatomohia, ua ani te taea‘e Iosepha e e taputo raau oia i te hoê o matou—e ua huti tata‘itahi oia i te taato-‘araa o te feia tata‘u—te taata o tei hinaaro i te tata‘u atu ia’na.

« I muri iho, ua tono atu te peropheta i te mau pereoo i te mau vahi e te vai nei te taata o te hinaaro nei i te tauturu; e ua faaue oia ia ratou ia tapû i te vahie no te feia mo‘a tei hinaaro i te reira. E mea au na te mau taata ato‘a ia rave mai ta te peropheta i parau, e noa’tu e ua ma‘ihia matou, e te pohe nei te taata na piha‘iho ia matou, ua ataata te mau taata e ua tamata i te faaitoito te tahi i te tahi ».19

I te 5 no tenuare 1842, ua papa‘i te peropheta i teie mau parau i roto i te hoê rata ia Edward Hunter, tei tavini i muri iho ei episekopo faatere: « E mea maitai e mea rau te huru [i te fare toa ofa‘i uteute]—e mea maitai roa ia hi‘o ana‘ehia te mau hoo tei ravehia e te mau taata huru rau i te mau taime huru rau, e mai te au i te huru oraraa o tei faatere i ta ratou mau ma‘itiraa, ua oaoa râ vau e ua nehenehe ia tatou ia rave maitai mai ta matou i rave, no te mea e oaoa te aau o te mau taea‘e e te mau tuahine vêvê e rave rahi i teie mau maitai e noaa ia ratou i te hoo mai i teie nei ».

« Ua î roa te fare toa, e ua ti‘a’tu vau i muri mai i te afata moni i te taato‘araa o te mahana, ma te tapihoo atu i te mau tauihaa mai te au i te mau papa‘i parau papû ato‘a o ta outou i ite, no te tauturu i te feia tei faahepohia i te haere ma te ore e nehenehe e faatupu i te tamaaraa i matauhia i te mahana noera e te matahiti apî, no te mea te ere ra ratou i te tahi tihota, te maa monamona, te mau vine, e te tahi atu; e no te faaoaoa ato‘a ia‘u, no te mea ua here au i te tautururaa i te feia mo‘a, e ia riro ei tavini no te taato‘araa, ma te ti‘aturi e e faateiteihia vau i te tau i haapa‘ohia e te Fatu ».20

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou ai outou i te mau aamu i te mau api 481–84 e te mau api 488–92, a feruri hohonu i to outou mau mana‘o no ni‘a i te peropheta Iosepha Semita. Eaha ta teie nei mau aamu e haapii mai nei no ni‘a ia’na? I to outou mana‘o nahea ta’na mau ohipa i haamaitai ai i te mau taata na piha‘iho ia’na? Nahea to outou oraraa i haamaitaihia’i e te hamani maitai a vetahi ê?

  • A tai‘o faahou i na paratarafa matamua e toru i te api 484. I to outou mana‘o, no te aha te hoê taata tei î i te aroha o te Atua e hinaaro ai i te haamaitai i te taata? Nahea ta tatou mau ohipa na roto i te here e te hamani maitai e nehenehe ai e tauturu i te haamaitai i te taata ato‘a?

  • Eaha te tahi o ta tatou mau hopoi‘a no te atuatu i te feia i roto i te ati? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 485–86). Nahea teie mau hopoi‘a e tu‘ati ai i te mau hinaaro pae tino o te taata? Nahea ratou e tu‘ati ai i te mau hinaaro pae varua? Eaha te mau hi‘oraa ta outou i ite no te mau taata tei atuatu i te feia i roto i te fifi?

  • A tai‘o i te paratarafa matamua o te pene i te api 486. Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te faarahi i to tatou mauruuru no te mau maitai o vetahi ê? I to outou mana‘oraa no te aha e ti‘a’i ia tatou ia « ara i te faaparauti‘araa ia tatou iho, e te taaoti‘araa i to tatou hi‘oraa i [to tatou] iho mau maitai? »

  • Ua faaite te peropheta Iosepha i to’na pe‘ape‘a no ni‘a i « te faaitiraa i te mau mana‘o aroha … i roto i te ao nei » (te api 487). No te aro atu i te reira, ua parau oia e e ti‘a ia tatou « ia faarahi [to tatou mau varua] i te tahi e te tahi » e « ia rahi to [tatou] aau, ia rahi atu te reira ia vetahi ê » (te mau api 486–87). I to outou mana‘o eaha te auraa ia faarahi i to tatou aau e to tatou mau varua ia vetahi ê?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te maha o te paratarafa i te api 487. Nahea ta tatou e nehenehe ai e faaohipa i teie haapiiraa i roto i to tatou auraa e te mau melo no to tatou utuafare?

Te mau papa‘iraa mo‘a;1 Korinetia13:1–13; Mosia 4:14–16, 26–27; Etera 12:33–34; Moroni 7:45–48; PH&PF 121:45–46

Te mau nota

  1. James Leach, i roto i te « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 1 no Mati 1892, 152–53; faaapihia te faatomaraa;tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  2. History of the Church, 4:227; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te Tino Ahuru ma Piti, 15 no titema 1840, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no tenuare 1841, 258; ua hape te tai‘o mahana 19 no atopa 1840 no teie rata, i roto i te History of the Church.

  3. Lucy Meserve Smith, i roto i te « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 1 no atete 1892, 471.

  4. History of the Church, 3:383; no roto mai i te hoê papa‘iraa a Iosepha Semita i roto i ta’na buka aamu, 2 no tiurai 1839, Montrose, Iowa.

  5. History of the Church, 2:229, faahororaa; no roto mai i « To the Saints Scattered Abroad », Messenger and Advocate, Tiunu 1835, 137.

  6. E pahonoraa a te papa‘i ve‘a faatere i te hoê rata a Richard Savary, Times and Seasons, 15 no mati 1842, p. 732; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  7. History of the Church, 4:608; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 1 no me 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  8. « To the Saints of God » te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei piahia i roto i te Times and Seasons, 15 no atopa 1842, 952; O Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  9. History of the Church, 3:299; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi ê atu mau taata ia Edward Partridge e te Ekalesia, 20 no mati 1839, fare auri no Liberty, Liberty, Missouri.

  10. History of the Church, 4:606–7; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 28 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  11. History of the Church, 6:219; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « Pacific Innuendo », te hoê faahitiraa parau tei papa‘ihia i raro a‘e i te arata‘iraa a Iosepha Semita; 17 no fepuare 1844, Nauvoo, Illinois; nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no fepuare 1844, 443; ua nene‘i-taere-hia teie numera no te Times and Seasons.

  12. History of the Church, 5:517; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 23 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  13. History of the Church, 5:24; faaapîhia te papa‘iraa; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiunu 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow.

  14. History of the Church, 5:355; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 13 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  15. Edwin Holden, i roto i te « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 1 no mati 1892, 153; faatomaraa no teie tau.

  16. Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45 manuscript, book 17, p. 7, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  17. John Lyman Smith, Autobiography and Diaries, 1846–95, hoho‘a, Buka 1, papa‘iraa no te ava‘e Tetepa 1839, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  18. Elizabeth Ann Whitney, « A Leaf from an Autobiography », Woman’s Exponent, 15 no novema 1878, 91.

  19. Mosiah Lyman Hancock, Autobiography, typescript, 22, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  20. History of the Church, 4:492; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Edward Hunter, 5, tenuare 1842, Nauvoo, Illinois.

Hōho’a
Red Brick Store

Ua patu-faahou-hia te fare toa no te ofa‘i uteute i Nauvoo. Ua riro teie fare ei piha ohiparaa na te peropheta Iosepha Semita e ei imiraa noni no te tautururaa ia’na ia turu i to’na utuafare. E rave rahi mau apooraa no te Ekalesia e te mau faaoaoaraa totiare tei faatupuhia i roto i te fare toa.

Hōho’a
men building

« No reira ua hamata ratou, o Iosepha e te feia apî tane, i te hamaniraa i te hoê fare raau no te hoê vahine ivi. O te râ ïa te huru o Iosepha, e tauturu noa oia i te mau taime ato‘a i roto i te ohipa e nehenehe ia’na ia rave ».

Hōho’a
Emma caring for sick

I roto i te hôe taime ma‘i rahi i Commerce, Illinois, ua hopoi mai Iosepha e Emma i te taata ma‘i i to raua fare e ua atuatu ia ratou i reira.