Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 36: Te fariiraa i te mau oro‘a e te mau haamaitairaa no te hiero


Pene 36

Te fariiraa i te mau oro‘a e te mau haamaitairaa no te hiero

Te hiero, e vahi ïa i reira te Atua e nehenehe ai e « heheu mai i To’na nunaa te mau oro‘a o To’na fare e te mau hanahana o To’na basileia, e e haapii ai i te taata te e‘a no te ora »

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Mai te omuaraa mai â no te faahoi-raa-hia mai te Evanelia, ua haapii te Fatu i te peropheta Iosepha Semita te faufaa no te paturaa i te mau hiero. Noa’tu e ua titauhia i te peropheta ia taui i te vahi nohoraa e rave rahi taime e ua faaruru tamau noa oia i te mau titauraa i to’na taime e to’na feruriraa, aita roa’tu râ oia i haamo‘e i te titauraa ia patu i te hoê fare no te Fatu. Ua haamaitaihia te hoê vahi no te hiero i Independence, Missouri. Ua patuhia e ua haamo‘ahia te hoê hiero nehenehe i Ketelani, Ohio. I Far West, Missouri, ua haamauhia te mau ofai tihi no te hoê hiero, e ua faaru‘ehia te reira. I teie nei, a haamata ai te mau melo no te Ekalesia i te patu faahou i to ratou oraraa i Nauvoo—e rave rahi o ratou aita e maa tano, e vahi faaearaa aore râ e ohipa—ua ite o Iosepha Semita e te ohipa hau roa’tu e te faufaa no te feia mo‘a o te patufaahou-raa ïa i te hoê hiero.

Ei pahonoraa i te faaueraa a te Fatu, ua haamata oi‘oi te peropheta e te feia mo‘a i te patu i te hoê fare no te Fatu. Ua ite râ te peropheta e ua titauhia e rave rahi matahiti no te paturaa, e ua ite oia e ua hinaaro te feia mo‘a i te taato‘araa o te mau haamaitairaa no te hiero. No reira, i te 4 no me 1842, noa’tu aita te hiero i hope roa i te patuhia, ua faatere o Iosepha Semita i te oro‘a hiero no te hoê pŭpŭ iti o te mau taea‘e haapa‘o maitai.

Ua ruru te pŭpŭ i roto i te hoê piha rahi i te tahua teitei o te fare toa ofai uteute a te peropheta, tei « faanahohia no te faahoho‘a i te rotoraa o te hoê hiero mai te taime i faati‘ahia’i te reira faanahoraa ».1 Ua papa‘i o Franklin D. Richards, no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « A faaite ai te Varua ia [Iosepha Semita] e te fatata ra te ohipa o to’na orararaa i te hope, e a ite ai oia e e hope paha to’na mau mahana tahuti nei hou te hoperaa o te hiero, ua pii oia i te tahi feia tei ma‘itihia, e ua horo‘a’tu ia ratou te mau oro‘a mo‘a no te hiero, ia ore te mau tao‘a no te ra‘i i roto i to’na feruriraa ia haamouhia i to te ao na roto i to’na ra pohe ».2

Te faaite nei te aamu o te peropheta: « Ua faaea vau i te taato-‘araa o te mahana i te piha teitei o te fare toa … i roto i te hoê apooraa e te generara James Adams, no Springfiled, te patereareha Hyrum Smith, te mau episekopo Newel K. Whitney e George Miller, e te peresideni Brigham Young e te mau taea‘e Heber C. Kimball e Willard Richards, no te haapiiraa ia ratou i roto i te mau parau tumu e te haapa‘oraa o te autahu‘araa, te raveraa i te mau horoiraa, te mau faatahinuraa, te mau oro‘a e te faaiteraa i te mau taviri no te autahu‘araa a Aarona, e tae noa’tu i te haapa‘oraa teitei roa‘e o te autahu‘araa a Melehizedeka, ma te hohora i te haapa‘oraa a Adamu, te metua no te mau taata ato‘a, e te taato‘araa o taua mau opuaraa e mau parau tumu e nehenehe ai i te taata ia farii i te taato‘araa o taua mau haamaitairaa tei faaineinehia no te Ekalesia no te Matahiapo ra e ia haere mai e parahi i mua i te aro o Elohima i roto i te mau ao mure ore. I roto i teie apooraa ua haamauhia te haapa‘oraa tahito o te mau mea no te taime matamua i teie mau mahana hopea.

« E te mau faaiteraa ta‘u i horo‘a i teie apooraa no te mau mea varua ïa, e te mau mea e ti‘a ia fariihia e te feia tei ineine i te pae varua: e aore roa e mea i faaitehia i teie mau taata maori râ o te faaitehia’tu i te feia mo‘a ato‘a o te mau mahana hopea nei, ia ineine ratou i te farii i te reira, e ia ineine te hoê vahi au maitai no te faaite atu i te reira, e tae noa’tu i tei paruparu roa a‘e o te feia mo‘a ato‘a ra; no reira ia itoito te feia mo‘a i te paturaa i te hiero, e te mau fare ato‘a tei patuhia, aore râ o te faauehia e te Atua ia patu a muri a‘e ».3

A farii ai te rahiraa o te feia mo‘a i te oro‘a no te hiero i muri a‘e i te otiraa te hiero no Nauvoo te patuhia, ua farii te tahi mau tane e vahine i teie haamaitairaa i te mau ava‘e i muri mai i te rururaa no te ava‘e me 1842. O Mercy Fielding Thompson te hoê o teie mau taata. I te taime a farii ai oia i to’na oro‘a hiero, ua parau te peropheta ia’na, « e faahaere mai teie ia oe mai roto mai i te pouri i roto i te maramarama faahiahia ».4

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ua faauehia te feia mo‘a e te Atua ia patu i te mau hiero

I te ava‘e tenuare 1833 i Ketelani, Ohio, ua papa‘i te peropheta: « Ua faaue te Fatu ia tatou, i Ketelani, ia patu i te hoê fare no te Atua; … teie te parau a te Fatu ia tatou, e e ti‘a ia tatou, oia, na roto i te tautururaa a te Fatu ia tatou, e e haapa‘o ïa tatou i ta’na faaueraa: na roto i to tatou haapa‘oraa ua fafau mai Oia ia tatou te mau mea rarahi; oia ïa, e tae noa’tu i te hoê tere no te ra‘i mai no te faahanahana ia tatou e To’na iho aro. Ua riaria rahi tatou i mua i te Fatu oi ore tatou e farii i teie hanahana rahi, ta to tatou Fatu i mana‘o i te horo‘a mai ia tatou; te imi nei tatou i te haehaa e te faaroo rahi oi haamâ ai tatou i mua i To’na ra aro ».5

I te ava‘e tetepa 1840, ua parau te peropheta e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua e ua tae te taime no te patu i te hiero no Nauvoo: « Ua tae i te taime e ti‘a ai ia haamauhia te hoê fare, oia ei fare no te pure, ei fare no te haapa‘o, ei fare no te haamori i to tatou Atua [a hi‘o PH&PF 88:119), i reira hoi e ti‘a ai ia ravehia te mau oro‘a ei faati‘araa i To’na hinaaro hanahana, i roto i teie vahi o te fenua—no te faatupu i te reira, e mea tano i te feia mo‘a ia faito i te faufaa rahi o teie mau mea, i roto i to ratou mau feruriraa, i roto i ta ratou mau raveraa ato‘a e ia rave i muri iho i te mau taahiraa e titauhia no te faaohipa i te reira; e ma te faaineineraa ia ratou ma te itoito, ia faaoti i te rave i te mau mea ato‘a e nehenehe ia ratou ia rave, ia ite ratou te anaanatae rahi mai te mea râ e tei ni‘a ia ratou ana‘e te taato‘araa o te ohipa. E ia rave ratou i te reira e pee ïa ratou i te mau ohipa hanahana a te mau metua, e e faahaere mai ratou i te mau haamaitairaa o te ra‘i i ni‘a iho ia ratou e i ni‘a iho i to ratou huaai e tae noa’tu i te u‘i hopea roa ».6

I te ava‘e tenuare 1841, ua papa‘i Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua: « Te patuhia ra te hiero no te Fatu i ŏ nei [i Nauvoo], i reira te feia mo‘a e haere mai ai no te haamori i te Atua o to ratou mau metua, mai te au i te haapa‘oraa o To’na ra fare e te mau mana no te autahu‘araa mo‘a, e e patuhia ia nehenehe i te mau ti‘araa ato‘a no te autahu‘araa ia faaohipa-au-hia, e i reira te mau arata‘iraa a te Teitei Roa e fariihia’i, e ia haere atu i te mau fenua atea mai teie atu vahi. Ia haapû na tatou i to tatou mau puai ato‘a … e ia tutava tatou i te pee i te ohipa a te mau metua e te mau patereareha tahito no te fafauraa, i roto i taua mau mea tei hau atu i te faufaa rahi i tei u‘i e te mau u‘i a muri atu ».7

I te haamataraa no te matahiti 1841, teie ta te peropheta i haapii mai tei papa‘ihia e William P. McIntire: « Ua parau o Iosepha e ua parau te Fatu e e ti‘a ia tatou ia patu i to tatou fare i to’na ra i‘oa, ia bapetizohia tatou no tei pohe. Ia ore ana‘e râ tatou ia na reira, e faaru‘ehia ïa tatou, e to tatou ato‘a feia pohe, e e ore roa teie Ekalesia e fariihia (a hi‘o PH&PF 124:32]».8

I te ava‘e eperera 1842, ua parau te peropheta: Aita te Ekalesia i hope roa i te faanahonahohia, i roto i to’na haapa‘oraa ti‘a, e e ore roa ïa, e tae noa’tu ia oti te hiero i te patuhia, i reira te mau vahi e faataahia’i no te faatereraa i te mau oro‘a no te autahu‘araa ».9

I te ava‘e tiurai 1842, ua parau te peropheta: « Ua parau mai te Fatu ia tatou ia patu i te hiero [no Nauvoo ] … e te vai noa ra taua faaueraa i ni‘a iho ia tatou mai te tahi atu faaueraa; e te taata o te ore e rave i teie mau mea ua riro ïa mai te taata ofati ture noa’tu e aita oia i ofati i te hoê noa‘e faaueraa; no te mea e ere oia i te taata o te rave i te hinaaro o te Atua, eita oia i te taata o te faatupu i Ta’na ra mau ture ».10

I te ava‘e atopa 1843, ua a‘o te peropheta i te feia mo‘a: « A haavitiviti i te ohipa i roto i te hiero, a faaapî i to outou itoito no te faahaereraa i te taato‘araa o te ohipa i mua no te mau mahana hopea nei, ia haere i mua i te Fatu ma te haapa‘o maitai e te parau-ti‘a ».11

I te ava‘e mati 1844, ua farerei te peropheta i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te tomite no te hiero no Nauvoo no te tuatapapa e nahea i te opere i te mau faufaa iti roa a te Ekalesia. I roto i teie rururaa, ua parau te peropheta: « Ua hinaaro tatou i te hiero hau atu i te tahi ê atu mea ».12

I roto i te hiero e haapii tatou i te mau mea no te oraraa mure ore e e farii tatou i te mau oro‘a no te faaoraraa ia tatou iho e to tatou mau tupuna

« E aha te tumu no te haaputuputuraa i te nunaa … a te Atua i te mau tau ato‘a o te ao nei? … Te fâ tumu o te paturaa ïa no te Fatu te hoê fare e nehenehe ai Ia’na ia heheu i To’na ra nunaa te mau oro‘a no To’na fare e te mau hanahana no To’na basileia e ia haapii i te nunaa te e‘a no te ora; no te mea te vai nei te tahi mau oro‘a e mau parau tumu, ia haapii e ia faaohipa-ana‘e-hia ratou, o te ti‘a ia ravehia i roto i te hoê vahi aore râ te hoê fare o tei patuhia no taua tumu ra.

« …Eita te mau oro‘a tei haamauhia i te ra‘i hou te hamaniraa-hia o te ao, i roto i te autahu‘araa, no te faaoraraa i te taata, e faahuru-ê-hia aore râ e tauihia. E faaorahia te taato‘araa i ni‘a i te hoê â mau parau tumu.

« No taua iho opuaraa i haaputuputu ai te Atua i To’na ra nunaa i te mau mahana hopea, no te paturaa no te Fatu te hoê fare no te faaineine ia ratou no te raveraa i te mau oro‘a e te oro‘a hiero, te mau horoiraa e te mau faatahinuraa, e te tahi atu â. Te hoê o te mau oro‘a no te fare o te Fatu o te bapetizoraa ïa no te feia tei pohe. Ua faaoti te Atua hou te hamaniraa o te ao e e faaterehia taua oro‘a ra e ti‘a’i i roto i te hoê vahi bapetizoraa tei faaineinehia no taua tumu ra i roto i te fare o te Fatu …

« Ua faaite-maramarama-hia te haapiiraa no te bapetizoraa no te feia tei pohe i roto i te Faufaa Apî; … o te ra ïa te tumu i parau atu ai Iesu i te mau Ati Iuda, ‘e rave rahi to‘u haaputuputuraa i to tamarii, mai te moa e haaputu i to’na fanau‘a i raro a‘e i to’na pererau ra; aita râ i ti‘a ia outou!’ [Mataio 23:37]—ia nehenehe ia ratou ia rave i te mau oro‘a no te bapetizoraa no tei pohe e mai te tahi atu mau oro‘a no te autahu‘araa, e ia farii i te mau heheuraa no te ra‘i mai, ia haamaitaihia i roto i te mau mea no te basileia o te Atua—aita râ ratou i hinaaro ia haaputuputuhia ratou. O tera tei tupu i te mahana no te penetekote: ua niniihia-’tu taua mau haamaitairaa ra i ni‘a i te mau pĭpĭ i taua taime ra. Ua faataa Oia e e faaora Oia i tei pohe, e ua na reira Oia te haaputuputu-amui-raa i To’na nunaa …

« …No te aha e haaputuputu mai ai te nunaa i teie vahi? No te hoê â tumu i hinaaro ai o Iesu i te haaputuputu i te mau ati Iuda—ia farii i te mau oro‘a, te mau haamaitairaa, e te mau hanahana ta te Atua i faaherehere no Ta’na feia mo‘a. E ani au i teie nei i teie amuiraa e te feia mo‘a ato‘a mai te mea e patu outou i teie nei i teie fare e e farii outou i te mau oro‘a e te mau haamaitairaa ta te Atua i faaherehere no outou; aore râ eita outou e patu no te Fatu teie fare, e e vaiiho anei outou Ia’na ia haere ê atu e horo‘a i teie mau haamaitairaa i ni‘a i te tahi ê atu nunaa? »13

« Ia ineine ana‘e te hiero [no Nauvoo] e te vahi bapetizoraa, te opua nei matou i te horo‘a i te mau peresibutero no Iseraela to ratou mau horoiraa e to ratou mau faatahinuraa, e ia rave i taua mau oro‘a hopea e te faahiahia, e ore roa e nehenehe ia tatou e farii i te mau terono tiretiera aita ana‘e teie mau oro‘a. Ia vai mai râ e ti‘a ai, te hoê vahi mo‘a tei faaineinehia no taua tumu ra. Te vai nei te hoê parau faaararaa tei horo‘ahia i te taime a tuuhia’i te niu no te hiero no taua tumu ra, e ua ravehia te mau faanahonahoraa e tae noa’tu ua oti te ohipa, ia nehenehe i te mau taata ia farii i to ratou mau oro‘a hiero e ia faarirohia ei mau arii e ei mau tahu‘a i te Atua Teitei Roa ra … E ti‘a râ ia vai mai te hoê vahi tei patu-taa-ê-hia no taua tumu ra, e ia bapetizohia te taata no to ratou mau taata tei pohe …

« Ua haamau te Fatu i te hoê ture no ni‘a i taua tumu parau: e ti‘a ia vai mai te hoê vahi taa ê no te faaoraraa i to tatou feia tei pohe. Te ti‘aturi mau nei au e te vai nei te hoê vahi, e i reira te mau taata o te hinaaro i te faaora i to ratou feia tei pohe e haere ai e e afa‘i ai i to ratou mau utuafare, ia rave i ta ratou ohipa na roto i te bapetizoraa ia ratou e ia rave i te tahi atu mau oro‘a no to ratou feia tei pohe ».14

E ui pinepinehia nei te uiraa, ‘eita anei e nehenehe ia tatou ia faaorahia ma te oreraa e haere na roto i te taato‘araa o taua mau oro‘a ra, e te tahi atu …?’ E pahono ïa vau, aita, eiaha te îraa o te faaoraraa. Ua parau o Iesu, « e rave rahi te parahiraa mau i te fare o tau Metua, e e haere au e haamaitai i te hoê vahi no outou’ [A hi‘o Ioane 14:2]. Te parahiraa tei faahitihia i ŏ nei na roto i te tatararaa ti‘a o te basileia ïa; e o te taata ato‘a o tei faateiteihia i te parahiraa teitei roa‘e, e ti‘a ïa ia’na ia haapa‘o i te hoê ture tiretiera, e te taato‘araa o te ture ato‘a ».15

« Mai te mea e noaa i te hoê taata te îraa o te autahu‘araa a te Atua, e ti‘a ïa ia’na ia farii mai ta Iesu Mesia i rave no te fariiraa i te îraa o te autahu‘araa, e te reira na roto ïa i te haapa‘oraa i te taato‘araa o te mau faaueraa e te haapa‘oraa i te mau oro‘a ato‘a o te fare o te Fatu …

« Te mau taata ato‘a tei riro ei feia tuhaa i te Atua e ei feia tuhaa e o Iesu Mesia e farii ïa ratou i te îraa o te mau oro‘a no to’na ra basileia; e o ratou o te ore e farii i te taato‘araa o te mau oro‘a e ore ïa ratou e farii i te îraa o taua hanahana ra ».16

E nehenehe ia tatou ia tai‘o e ia taa i te mau mea ato‘a tei papa‘ihia mai te tau o Adamu, no ni‘a i te auraa i rotopu i te taata e te Atua e te mau melahi i roto i te hoê huru a muri atu, e mea iti roa te mea ta tatou e ite no ni‘a i te reira. E ore roa te tai‘oraa i te aamu o vetahi ê, aore râ te heheuraa tei horo‘ahia ia ratou, e nehenehe e horo‘a ia tatou te hoê iteraa hohonu no to tatou huru e to tatou auraa mau i te Atua. E nehenehe te iteraa no teie mau mea e noaa na roto ana‘e i te ohipa o te tupu na roto i te mau oro‘a a te Atua tei faataahia no taua tumu ra. E nehenehe anei ia outou ia hi‘o atu i te ra‘i e pae minuti, e rahi atu â ïa to outou ite i te tai‘oraa i te mau mea ato‘a ta outou e tai‘o i te mau mea ato‘a tei papa‘ihia no ni‘a i taua parau tumu … Te haapapû atu nei au i te feia mo‘a e nehenehe i te parau mau … ia itehia na roto i te mau heheuraa a te Atua na roto i te rave‘a o Ta’na mau oro‘a, e i te pahonoraa i te pure ».17

« I vai na, e e vai noa â te haapa‘oraa o te fare a te Atua, hoê noa â e tae noa’tu i muri a‘e i te taeraa mai o te Mesia; e i muri i te hopearaa o na tauasini matahiti e vai noâ â te reira; e e tomo ïa tatou i roto i te basileia tiretiera o te Atua, e e oaoa ia tatou i reira e a muri noa’tu ».18

Te hiero o te hoê ïa vahi mo‘a i reira tatou e farii ai i te mau haamaitairaa rahi roa‘e a te Atua no Ta’na mau tamarii

Ei tuhaa no te pure haamo‘araa no te hiero no Ketelani, tei horo‘ahia i te peropheta Iosepha Semita na roto i te heheuraa e tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 109, ua pure te peropheta: « E i teie nei, e te Metua Mo‘a e, te ani atu nei matou … ia ti‘a i to oe hanahana ia faaea mai i ni‘a i ta oe mau taata, e i ni‘a iho hoi i teie to oe fare na, o ta matou e haamaitai atu nei ia oe na, ia haamaitaihia e ia haamo-‘ahia ia riro mai ei mea mo‘a roa, e ia ti‘a i to oe aro mo‘a ia vai noa mai i roto i teie nei fare; e ia ti‘a i te mau taata ato‘a o te tomo mai i ni‘a i te uputa o te fare no te Fatu ia ite i to oe mana, e ia hinaaro hoi i te faaite atu e ua haamo‘a iho â oe i te reira, e o to oe iho ïa fare, ei vahi no to oe mo‘araa na.

« E e faati‘a mai na e te Metua Mo‘a, ia ratou ato‘a o te haamori i roto i teie nei fare ia haapiihia te mau parau no te paari no roto mai i te mau buka maitai a‘e, e ia ti‘a ia ratou ia imi maite i te ite na roto i te haapiiraa, e na roto ato‘a i te faaroo, mai te au i ta oe i parau ra; e ia tupu mai hoi ratou i roto ia oe, e ia farii i te îraa no te Varua Maitai, e ia haamauhia mai te au i ta oe mau ture, e ia faaineinehia hoi no te noaa mai i te mau mea ato‘a i hinaarohia ra; e ia riro teie nei fare ei fare no te pure, ei fare no te hanahana e no te Atua, oia o to oe iho na fare …

« E te ani nei matou ia oe, e te Metua Mo‘a e, ia ti‘a i ta oe mau tavini ia haere atu mai roto atu i teie fare nei i faatarahia i to oe mana na, e ia vai noa hoi to oe i‘oa i ni‘a iho ia ratou, e to oe hanahana ra ia vai noa e ati noa‘e ia ratou ra, e o ta oe mau melahi ra ia haapa‘o noa mai ia ratou ra; e mai teie vahi nei atu ra ia hopoi atu ratou i te mau parau maitai rahi roa e te hanahana rahi hoi, na roto i te parau mau, e tae noa’tu i te mau hopea o te ao nei, ia ti‘a ia ratou ia ite e o teie iho â ta oe ohipa, e ua faatoro iho â mai oe i to oe rima, no te faatupu mai i ta oe i parau mai na roto i te mau vaha o te mau peropheta ra, no ni‘a i te mau mahana hopea nei.

« Te ani atu nei matou ia oe, e te Metua Mo‘a e, ia haamau mai i ta oe mau taata o te haamori, e o te mau mai ma te tura i te hoê i‘oa e te ti‘araa hoi i roto i teie to oe fare nei, e tae noa’tu i te mau u‘i ato‘a e a muri noa’tu; ia ore te hoê mauihaa i faatupuhia ia ratou ra ia manuia; e ia topa’tu oia o te heru i te apoo no ratou ra i roto iho i te reira; ia ore te hoê amuiraa no te ino ia mana no te tupu mai e ia upootia mai i ni‘a iho i ta oe mau taata o te tuuhia’tu to oe i‘oa na i ni‘a iho ia ratou ra i roto i teie fare nei ».19

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i na paratarafa hopea e piti i te api 471. Nahea te ohipa hiero « e afai mai ai ia [tatou] mai te pouri mai i roto i te maramara faahiahia »? E aha to outou mana‘o i te auraa no te « haapa‘o i te mau mea varua »? No te aha e tia‘i ia tatou ia « haapa‘o i te mau mea varua » no te farii i te maramara e vai nei no tatou i roto i te hiero?

  • A rave ai te feia mo‘a i Nauvoo i te ohipa no te patu i te hoê hiero, ua parau te peropheta Iosepha Semita ia ratou, « ua hinaaro tatou i te hiero hau atu i te tahi ê atu mea » (api 473). A tai‘o faahou i te mau api 469–73, ma te imi i te mau tumu no te aha e parau mau teie faahitiraa parau. Nahea te faahitiraa parau a te peropheta i riro ai ei mea mau i roto i to outou iho oraraa?

  • A tuatapapa i te mau haapiraa a Iosepha Semita no ni‘a i te faaueraa ia patu i te mau hiero (te mau api 472–73). I to outou feruriraa no te aha te Ekalesia i ore roa’i « i hoperoa i te faanahonahohia » mai te mea aita e hiero e te mau oro‘a hiero? E aha ta tatou e nehenehe e rave no te « haavitiviti i te ohipa i roto i te hiero »? No te aha e hinaaro ai tatou ia « faito i te faufaa rahi » no te ohipa hiero?

  • A tai‘o faahou i te mau haapiiraa a te peropheta no ni‘a i te mau oro‘a mo‘a no te hiero e eaha ta tatou i haapii mai (te mau api 474–77). I teie mau haapiiraa teihea tei riro e mea taa ê i roto i to outou maramaramaraa i te faufaa mau no te mau oro‘a no te hiero?

  • A tai‘o i te paratarafa hopea i te api 476. Mai te mea e ua farii outou i te mau oro‘a no te hiero, a feruri nahea to outou iteraa i haapii ai ia outou no ni‘a i « to outou huru e to outou auraa mau e te Atua ». Mai te mea aita roa outou i haere i te hiero aore râ mai te mea aita outou i hoi atura e mea huru maoro i teie nei, a feruri e nahea ta outou e nehenehe e faaineine no te haere i te hiero.

  • E aha te tahi mau haamaitairaa ta tatou e nehenehe e farii ia haere ana‘e tatou i te hiero? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 477–78). Na roto i te mau mea ta outou i tai‘o i roto i teie pene, nahea ta outou e nehenehe e faariro i to outou haereraa i te hiero ei haereraa hau atu i te faufaa rahi?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Salamo 24:3–5; Isaïa 2:2–3; PH&PF 124:25–28, 39–41

Te mau nota

  1. Lucius N. Scovil, Deseret News: Semi-Weekly, 15 no Fepuare 1884, 2.

  2. Franklin D. Richards, « A Tour of Historic Scenes », Contributor, Me 1886, 301; faatomaraa no teie tau.

  3. History of the Church, 5:1–2; faaapîhia te papa‘iraa e te tarame; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka C-1, 1328–29, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  4. Mercy Fielding Thompson, « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 1 no tiurai 1892, 400.

  5. History of the Church, 1:316–17; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia William W. Phelps, 11 no tenuare 1833, Kirtland, Ohio; ua hape te tai‘o mahana 14 no tenuare 1833 i ni‘a i teie rata, i roto i te History of the Church

  6. History of the Church, 4:186; tarame no teie tau; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, Tetepa 1840, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Atopa 1840, mau api 178–79.

  7. History of the Church, 4:269; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, 15 no tenuare 1841, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no tenuare 1841, 274.

  8. William P. McIntire, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te omuaraa no te matahiti 1841 i Nauvoo, Illinois; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  9. History of the Church, 4:603; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 28 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a te appendix, p 562, ohipa 3.

  10. History of the Church, 5:65; no roto mai i te « The Government of God », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere tei nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no tiurai1842, 857–58; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  11. History of the Church, 6:52; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no atopa 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e te Times and Seasons, 15 no tetepa 1843, 331–32; ua nene‘i-taere-hia teie numera no te Times and Seasons.

  12. History of the Church, 6:230; no roto mai i te hoê papa‘iraa o te buka aamu a Iosepha Semita i te 4 no mati 1844, Nauvoo, Illinois.

  13. History of the Church, 5:423–25, 427; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 11 no tiunu 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  14. History of the Church, 6:319; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 8 no eperera 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  15. History of the Church, 6:184; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 21 no tenuare 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  16. History of the Church, 5:424; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 11 no tiunu 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 540, ohipa 3.

  17. History of the Church, 6:50–51; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo-‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no atopa 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e te Times and Seasons, 15 no tetepa 1843, 331; ua nene‘i-taere-hia teie nei numera o te Times and Seasons.

  18. History of the Church, 2:309; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no novema 1835, i Kirtland, Ohio; faaitehia mai e Warren Parrish.

  19. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 109:10, 12–16, 22–26; e pure tei pûpûhia e Iosepha Semita i te 27 no mati 1836, i te oro‘a haamo‘araa no te hiero i Ketelani, Ohio.

Hōho’a
Nauvoo Temple

Te patu-faahou-raa o te hiero no Nauvo, i te vahi a faati‘ahia’i te hiero matamua. A patuhia’i te hiero matamua no Nauvoo, ua parau te peropheta Iosepha Semita e « te hiaai nei matou i te hiero hau atu i te tahi atu mea ».

Hōho’a
Cardston Alberta Temple

Te hiero no Cardston Alberta. I roto i te mau hiero mo‘a, te fafau nei te Fatu i to’na nunaa « i te hanahana o to’na basileia » e « te e‘a no te faaoraraa ».