Aoaoga a Peresitene
Mataupu 36: Mauaina o Sauniga ma Faamanuiaga o le Malumalu


Mataupu 36

Mauaina o Sauniga ma Faamanuiaga o le Malumalu

O le malumalu o se nofoaga lea e mafai ai e le Atua ona “faaali mai i Lona nuu sauniga o Lona maota ma mamalu o Lona malo, ma aoao ai i tagata le ala o le faaolataga.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Mai lava i uluai aso o le Toefuataiga, na aoao mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le taua o le fausiaina o malumalu. E ui lava na faamalosia le Perofeta e fesiitai solo i le tele o taimi ma faifai pea le feagai ai ma mea uma e manaomia lona taimi ma lona mafaufau, e lei faagaloina lava i lana vaai le tulaga manaomia o le fausiaina o se maota i le Alii. Na faapaiaina se nofoaga mo le malumalu i Independence, Misuri. Na faamaeaina se malumalu matagofie ma faapaiaina i Katelani, Ohio. I Sisifo Mamao, Misuri, na faataatiaina ni maatulimanu mo se malumalu, ae na tiaina lava. O lea, a o amata ona toe fausiaina olaga o tagata o le Ekalesia i Navu—o le toatele o i latou o e na leai ni meaai, fale, po o ni galuega lelei—na silafia e Iosefa Samita o le galuega sili ona taua a le Au Paia o le toe fausiaina lea o se malumalu.

I le tali atu i le poloaiga a le Alii, na agai i luma le Perofeta ma le Au Paia i le vave latou te mafai e amatalia le fausiaina o le maota o le Alii. Ae na silafia e le Perofeta o le fausaga o le a tele ni tausaga e manaomia ai, ma na ia silafia foi le manaomia e le Au Paia o faamanuiaga atoatoa o le malumalu. O se taunuuga la, i le aso 4 o Me, 1842, e ui lava e lei maea le malumalu, na faatinoina lava e Iosefa Samita ia faaeega paia mo se vaega itiiti o ni uso faamaoni.

Na feiloai le vaega i le potu lapo’a pito i luga o le Faleoloa Piliki Mumu o le Perofeta, lea na “faatulagaina i le tulaga na mafai ona fai ai ia matua pei lava o totonu o le malumalu.”1 Na tusia e Franklin D. Richards, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Ina ua musuia e le Agaga [Iosefa Samita] ua lata mai le iuga o lana galuega, ma ina ua ia silafia atonu o le a faamutaina ona aso i le lalolagi a o lei faamaeaina le malumalu, na ia valaauina ai se au filifilia toalaiti, ma faaeeina atu i o latou luga sauniga o faaeega paia, ina ia le fano ai oa faalelagi oi lona mafaufau mai lenei lalolagi pe a oo mai lona oti.”2

O loo tusia faamaumau i le talaaga o le Perofeta: “Na ou faaaluina le aso i le pito i luga o le faleoloa, … i aufono faatasi ma Taitaiau James Adams, o Springfield, Peteriaka Ailama Samita, Epikopo Newel K. Whitney ma George Miller, faapea Peresitene Polika Iaga ma Elder Heber C. Kimball ma Uiliata Risati, ma aoaoina i latou i aoaoga faavae ma le faatulagaga o le Perisitua, faatinoina o mulumuluga, faamauga, faaeega ma le fesootaiga o ki e faatatau i le Perisitua Arona, ma faaauau ai pea ia oo atu i le faatulagaga sili ona maualuga o le Perisitua Mekisateko, ma faatu ai le faatulagaga e faatatau i Le ua mai Anamua ona Aso, ma fuafuaga uma ma aoaoga faavae ia e mafai ai e soo se tasi ona faamautuina le atoatoaga o na faamanuiaga ia ua saunia mo le Ekalesia a le Ulumatua, ma oo mai ma mafuta i le afioaga o le Elohima i lalolagi e faavavau. I lenei aufono na faatuina ai le faatulagaga anamua o mea mo le uluai taimi i nei aso gataaga.

“Ma o mea na ou ta’uina atu i lenei aufono o mea faaleagaga, ma o mea e tatau ona mauaina e na o i latou o e mafaufau faaleagaga: ma e leai se mea na faaalia i nei alii o le a le faaalia i le Au Paia uma i aso gataaga, o lea o le vave lava latou te saunia ai e talia, ma saunia se nofoaga talafeagai e tuuina atu ai, e oo lava i le sili atu ona vaivai o le Au Paia; o le mea lea ia filiga ai le Au Paia i le fausiaina o le Malumalu, ma fale uma lava ua poloaiina i latou pe o le a poloaiina ai i latou i le lumanai e le Atua e fausia.”3

A o sauni le toatele o le Au Paia e mauaina faaeega paia i le malumalu pe a maea le Malumalu o Navu, na faatapulaaina se numera o alii ma tamaitai na mauaina lenei faamanuiaga i masina na mulimuli mai i le fonotaga ia Me 1842. O se tasi o ia tagata o Mercy Fielding Thompson. I le taimi na ia mauaina ai ona faaeega paia, na faapea atu ai le Perofeta ia te ia, “O lenei [faaeega paia] o le a aumaia ai oe mai le pouliuli i le malamalama ofoofogia.”4

Aoaoga a Iosefa Samita

Ua poloaiina le Au Paia e le Atua e fausiaina malumalu.

Ia Ianuari 1833 i Katelani, Ohio, na tusia e le Perofeta: “Ua poloaiina i tatou e le Alii, i Katelani, e fausia se maota o le Atua; … o le afioga lenei a le Alii ia i tatou, ma e tatau, ioe, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, ona tatou usitai: aua e tusa ai ma tulaga o lo tatou usiusitai ua Ia folafolaina mai ia i tatou mea silisili; ioe, e oo lava i se asiasiga mai le lagi e faamamaluina i tatou i Lona lava afio mai. Tatou te matua matata’u i le Alii ne’i o tatou le mauaina lenei mamalu silisili, lea ua folafola mai e lo tatou Matai e faaeeina i o tatou luga; tatou te saili mo le lotomaualalo ma le faatuatua sili ne’i o tatou mā i Ona luma.”5

Ia Setema 1840, na folafola mai e le Perofeta ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili ua oo mai le taimi e fausiaina ai le Malumalu i Navu: “O le talitonu ua oo mai le taimi, ua tatau ai ona fauina se fale tatalo, o se fale o le tulaga maoopoopo atoatoa, se fale mo tapuaiga i lo tatou Atua [tagai MFF 88 :119], e mafai ai ona auai atu i sauniga ina ia ogatasi ma Lona finagalo paia, i lenei itu o le atunuu—ina ia faataunuuina ai, galuega e tele naua e tatau ona faia, ma mea e faaaogaina o le a manaomia—ma a o tatau ona faavavevave le galuega i le amiotonu, e tatau i le Au Paia ona fuaina le taua o nei mea, i o latou mafaufau, i mea uma latou te tauaveina, ona laalaa atu ai lea i ona vaega e pei ona manaomia ina ia oo atu ai i latou i le faagaoioia o le galuega; ma faaauupegaina i latou i le lototetele, mautinoa o le a latou faia mea uma latou te mafai, ma ia lagonaina lo latou lava naunautai, ia faapei o le faatinoina atoa o le galuega ua na o i latou lava ua faalagolago i ai. I le faia o lea o le a latou faataitai ai i galuega mamalu a tama, ma faamautuina ai faamanuiaga o le lagi i luga ia i latou lava ma a latou fanau e oo mai le tupulaga o loo i ai nei.”6

Ia Ianuari 1841, na tusia ai e le Perofeta ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili faapea: “Ua faagasolo nei le faatuina o le Malumalu o le Alii iinei [i Navu], lea o le a o mai i ai le Au Paia e tapuai i le Atua o o latou tama, e tusa ai ma le faatulagaga o Lona maota ma mana o le Perisitua Paia, ma o le a fausiaina ina ia mafai ona faatinoina tonu ai galuega aoga uma lava o le Perisitua, ma ia avea ma nofoaga e taliaina ai faatonuga mai le Silisili Ese, ma mai lenei nofoaga o le a oo atu ai i nuu mamao. Ia tatou tulimatai laia o o tatou mana uma ma tauivi e faataitai i galuega a tama ma peteriaka anamua o le feagaiga, i mea na e matua taua tele i lenei tupulaga ma isi tupulaga e mulimuli mai.”7

I le amataga o le 1841, na aoao mai ai e Iosefa Samita mea nei, e pei ona lipotia mai e William P. McIntire: “Na fai mai Iosefa na fetalai mai le Alii e tatau ona tatou fausiaina lo tatou fale i lona suafa, ina ia mafai ona papatisoina i tatou mo e ua oti. Ae afai tatou te le faia, e teena outou, faatasi ma e ua oti o [tatou], ma o le a le taliaina lenei Ekalesia [tagai i le MFF 124:32].”8

Ia Aperila, 1842, na saunoa ai le Perofeta: “E lei atoatoa ona faatulagaina le Ekalesia, i lona faatulagaga tonu, ma e le mafai lava, seia vagana ua mae’a le Malumalu, lea o le a saunia ai nofoaga mo le faataunuuina o sauniga o le Perisitua.”9

Ia Iulai 1842, sa tautino mai ai e le Perofeta: “Na ta’u mai ia i tatou e le Alii e fauina le Malumalu i [Navu] … ; ma e tumau pea lena poloaiga i o tatou luga e pei o se isi lava; ma o se tagata e le usitai i nei mea, ua tutusa lava ma se tagata ua solia soo se poloaiga; na te le o faia le finagalo o le Atua, e lē o ia foi o se o faataunuuina Ana tulafono. ”10

Ia Oketopa 1843, na apoapoaiina ai le Au Paia e le Perofeta: “Ia faanatinati le galuega o le Malumalu, faafou a outou taumafaiga e uunai galuega uma o aso e gata ai, ma savavali i luma o le Alii i le faamaoni lava ma le amiotonu.”11

Ia Mati 1844, na fono ai le Perofeta ma le Toasefululua ma le komiti o le Malumalu o Navu e talanoaina pe faapefea ona faasoasoa punaoa faatauvaa a le Ekalesia. I lenei fonotaga, na saunoa ai le Perofeta: “E sili atu lo tatou manaomia o le malumalu nai lo se isi lava mea.”12

II le malumalu tatou te aoaoina ai mea o le faavavau ma maua ai sauniga o le faaolataga mo i tatou lava ma o tatou tuaa.

“O le a le faamoemoe o le faapotopotoina o … tagata o le Atua i soo se tupulaga lava o le lalolagi? … O le faamoemoega autu o le fausiaina lea i le Alii o maota ia e mafai ai ona Ia faaali mai i Lona nuu sauniga o Lona maota ma mamalu o Lona malo, ma aoao ai i tagata le ala o le faaolataga; aua o loo i ai sauniga ma aoaoga faavae faapitoa, afai e aoaoina ma faatinoina, e tatau ona faia i se nofoaga po o se fale ua fausiaina mo lena faamoemoe.

“… O sauniga na faatuina i le lagi a o le i faavaeina le lalolagi, i le perisitua, mo le faaolataga o tagata, e le mafai ona fetuunaia pe suia. E tatau ona faaolaina tagata uma i aoaoga faavae lava e tasi.

“E mo le faamoemoe lava e tasi e faapotopotoina ai faatasi e le Atua lona nuu i aso e gata ai, ina ia fausiaina i le Alii se maota e saunia i latou mo sauniga ma faaeega paia, mulumuluga ma faauuga, ma isi. O le tasi o sauniga o le maota o le Alii o le papatisoga mo e ua oti. Na folafola mai e le Atua a o lei faavaeina le lalolagi o lena sauniga e tatau ona faatinoina i se vai papatisoga ua saunia mo lena faamoemoe i le maota o le Alii. …

“O le mataupu faavae o le papatisoga mo e ua oti o loo manino lava ona faaali mai i le Feagaiga Fou; … o le mafuaaga lea na fetalai atu ai Iesu i sa Iutaia, “Ua tele lava o’u manao e faapotopoto i lau fanau, e pei o le moa ona ofaofatai i lana toloai i lalo i ona apaau a e lei mafafai outou!’ [Mataio 23:37]—ina ia mafai ona latou auai i sauniga o le papatisoga mo e ua oti faapea foi ma isi sauniga o le perisitua, ma talia faaaliga mai le lagi, ma ia faaatoatoaina i mea o le malo o le Atua—ae ua le mafafai i latou. E faapea le tulaga i le aso Penetekoso: o na faamanuiaga na sasaa mai i luga o le au soo i lena taimi. Na faauuina e le Atua ina ia Ona faaolaina ai e ua oti, ma e faia lea i le faapotopotoina faatasi o Ona tagata. …

“… Aisea e faapotopoto faatasi ai tagata i lenei nofoaga? Mo le faamoemoe lava e tasi na manao ai Iesu e faapotopoto sa Iutaia—ina ia maua ai sauniga, o faamanuiaga, ma mamalu o loo saunia mai e le Atua mo Lana Au Paia. O le a ou talosaga i lenei faapotopotoga ma le Au Paia uma lava pe o le a outou fausia nei lenei maota ma maua ai sauniga ma faamanuiaga o loo teu e le Atua mo outou; pe o le a outou le fausiaina ea i le Atua lenei maota, ae o le a Ia ui ane ma faaeeina nei faamanuiaga i luga o se isi nuu ?”13

“O le taimi lava ua saunia ai le Malumalu [o Navu] ma le vai papatisoga, tatou te manatu e tuuina atu i Toeaina o Isaraelu o latou mulumuluga ma faauuga, ma auai i na sauniga mulimuli ma sili atu ona matagofie, ia e le mafai ona tatou maua nofoalii selesitila e aunoa [ma na sauniga]. Ae e tatau ona i ai se nofoaga paia ua saunia mo lena faamoemoe. Na i ai se folafolaga na faia i le taimi na faataatiaina ai le faavae o le Malumalu i lena faamoemoe, ma o loo i ai fuafuaga na faia seia maea le galuega, ina ia mafai ona maua e tagata o latou faaeega paia ma avea ma tupu ma faitaulaga i le Atua Silisili Ese. … Ae peitai, e tatau ona fausia se nofoaga faapitoa lava mo lena faamoemoe, ma mo tagata ina ia papatisoina mo o latou tagata ua oti. …

“O loo i ai se tulafono faavae a le Alii e fesootai ma le mataupu: e tatau ona i ai se vaega faapitoa mo o tatou tagata oti. Ou te matua talitonu o loo i ai se nofoaga, ma o lea o tagata o e mananao e faaola o latou tagata oti e mafai ona aumai o latou aiga, ma faia o latou galuega e ala i le papatisoina ma le auai i isi sauniga mo e ua oti.”14

“O le fesili e masani ona fesiligia, ‘E le mafai ea ona faasaoina i tatou e aunoa ma le faia o na sauniga uma, ma isi?’ Ou te tali atu, E leai, e le o le atoatoaga o le faaolataga. Na fetalai mai Iesu, ‘E tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama, ma ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou.’ [Tagai i le Ioane 14:2.] O le Maota o loo faaigoaina i i, sa tatau ona faaliliuina o le malo; ma soo se tagata lava o le a faaeaina i le maota silisili ona maualuga e tatau ona soifua i se tulafono selesitila, ma le tulafono atoa foi.”15

“Afai e maua e se tagata se atoatoaga o le perisitua a le Atua, e tatau ona ia mauaina i le auala lava e tasi na maua ai e Iesu Keriso, ma e ala lena i le tausia o poloaiga uma ma le usitaia o sauniga uma lava o le maota o le Alii. …

“O tagata uma lava o e avea ma suli o le Atua ma suli-faatasi ma Iesu Keriso o le a tatau ona mauaina le atoaga o sauniga o lona malo; ma o i latou o e le maua uma sauniga o le a le au i le atoatoaga o lena mamalu.”16

“A mafai ona tatou faitau ma malamalama i mea uma ua tusia mai aso o Atamu, i le fesootaiga a tagata ma le Atua ma agelu i le tulaga lumanai, e tatau ona tatou iloa sina mea laitiiti lava e faatatau i ai. O le faitauina o aafiaga o isi, po o le faaaliga ua tuuina atu ia i latou, e le mafai ona tuuina mai ia i tatou se vaaiga atoatoa o lo tatou tulaga ma fesootaiga tonu lava i le Atua. O le malamalama i nei mea e na ona mafai ona maua e ala i aafiaga e ala i sauniga a le Atua ua tuuina mai mo lena faamoemoe. A mafai ona e vaai atu i le lagi mo le lima minute, o le a sili atu lou iloa nai lo lou faitauina o mea uma lava ua tusia faatatau i le mataupu. … Ou te folafola atu i le Au Paia o le upu moni … e mafai ona iloa e ala i faaaliga a le Atua e ala i Ana sauniga, ma le tali i tatalo.”17

“O le faatulagaga o le maota o le Atua ua, ma o le a, tutusa, e oo lava ina maea le afio mai o Keriso; ma a mavae le afe o tausaga o le a tutusa lava; ma o le a iu lava ina tatou ulufale atu i le Malo selesitila o le Atua, ma fiafia ai e faavavau.”18

O le malumalu o se nofoaga paia lea tatou te maua ai faamanuiaga silisili a le Atua mo Lana fanau.

O se vaega o le tatalo o le faapaiaga mo le Malumalu o Katelani, na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita e ala i le faaaliga ma sa mulimuli ane tusia faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109, na tatalo le Perofeta: “O lenei foi, Le Tama Paia e, matou te ole atu … ina ia oo ifo lou mamalu i lou nuu, ma lou maota lenei, matou te faapaiaina nei ia te oe, ina ia faapaiaina ma faasaina ia paia, ina ia i ai pea foi lau mafutaga paia i lenei fale; ina ia lagona foi lou mana e tagata uma o le a ulufale i le faitotoa o le fale o le Alii, ma lagona le uunaiga e tautino atu ua e faapaiaina ai, ma o lou lava lea, o se mea o lou paia.

“Ia e faia foi Le Tama Paia e, ina ia aoaoina e i latou uma o e o le a tapuai i totonu o lenei fale upu o le poto mai tusi e sili ona lelei, ma latou sailiili aoaoga i le suesuega lava, atoa foi ma le faatuatua, e pei ona e fetalai mai ai; ina ia latou tutupu ae foi i totonu ia te oe, ma maua le atoatoaga o le Agaga Paia, ma faatulagaina e tusa ma au tulafono, ma saunia e maua mea aoga uma; ina ia faia foi lenei fale ma fale o le tatalo, fale o le anapogi, fale o le faatuatua, fale o le mamalu ma le Atua, o lou lava fale. …

“Matou te ole atu foi ia te oe, Le Tama Paia e, ina ia o atu au auauna mai lenei fale o faaauupegaina i lou mana, ina ia i ai foi lou suafa ia te i latou, ma siomia i latou i lou mamalu, ae leoleoina i latou e au agelu; ina ia latou momoli atu foi mai lenei mea, tala ua matuai sili ona matagofie, i le upu moni, tuluiga o le lalolagi, ina ia latou iloa o lau lava galuega lenei, ma ua e tuuina atu lou aao, e faataunuuina ia mea ua e fetalaia mai fofoga o perofeta, e uiga i aso e gata ai.

“Matou te ole atu ia te oe, Le Tama Paia e, e faatuina tagata o le a tapuai atu ai, ma taofia ma le mamalu se igoa ma tulaga i lou fale lenei, i tupulaga uma e faavavau; ina ia le aoga soo se auupega e gaosia e faasagatau atu ia te i latou; a o le na te elia se lua mo i latou o le a pau i ai o ia lava; ina ia le mafai soo se au faatasiga o le amioleaga ona maua le mana e oo mai ma manumalo i lou nuu e tuuina atu i ai lou suafa i lenei fale.”19

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo parakalafa faaiu e lua i le itulau 442. O a ni auala e mafai ai e galuega faalemalumalu ona “aumaia [i tatou] mai le pouliuli i le malamalama ofoofogia”? O le a sou manatu o le a le uiga o le “mafaufau faaleagaga”? Aisea e tatau ai ona tatou “mafaufau faaleagaga” ina ia maua ai le malamalama o loo i ai mo i tatou i le malumalu?

  • Ina o galulue le Au Paia i Navu e fausia le malumalu, na ta’u atu e le Perofeta o Iosefa Samita ia i latou, “E sili atu lo tatou manaomia o le malumalu nai lo se isi lava mea.” (itulau 444). Toe iloilo itulau 441–44, ma vaavaai ni mafuaaga e moni ai lenei fuaitau. O a ni auala e moni ai le faamatalaga a le Perofeta i lou olaga?

  • Suesue i aoaoga a Iosefa Samita e uiga i le poloaiga e fausia malumalu (itulau 443–44). Aisea e te manatu ai e le “atoatoa ona faatulagaina le Ekalesia” e aunoa ma malumalu ma sauniga faalemalumalu? O le a se mea e mafai ona tatou faia nei ia “faavave le galuega i le Malumalu”? Aisea e tatau ai ona tatou “fuaina le taua” o le galuega faalemalumalu?

  • Toe faamanatu aoaoga a le Perofeta e uiga i sauniga paia o le malumalu ma mea e mafai ona tatou aoaoina mai ai (itulau 444–47). O lē fea o nei aoaoga e faapitoa le aoga ia te oe i le malamalama ai i le taua o sauniga o le malumalu?

  • Faitau le parakalafa lona tolu i le itulau 447. Afai ua e maua sauniga o le malumalu, tomanatu pe faapefea e ou aafiaga ona aoao oe e uiga i lou “tulaga ma fesootaiga tonu lava i le Atua.” Afai e te lei oo lava i le malumalu pe afai e te lei foi atu i ai mo sina taimi umi, mafaufau pe faapefea ona e sauniuni e auai atu i le malumalu.

  • O a nisi o faamanuiaga e mafai ona tatou maua pe a tatou ulufale i le malumalu (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 447–48.) Mai mea ua e faitauina i lenei mataupu, e faapefea ona faia lou auai i le malumalu?

Mau E Faatatau I Ai: Salamo 24:3–5; Isaia 2:2–3; MFF 124: 25–28, 39–41

Faamatalaga

  1. Lucius N. Scovil, Deseret News: Semi- Weekly, Fep. 15, 1884, i. 2.

  2. Franklin D. Richards, “A Tour of Historic Scenes,” Contributor, Me 1886, i. 301; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  3. History of the Church, 5:1–2; ua faaonaponei le sipelaga ma le kalama; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “History of the Church” (manuscript), book C-1, i. 1328–29, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  4. Mercy Fielding Thompson, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Iulai 1, 1892, i. 400.

  5. History of the Church, 1:316–17; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia William W. Phelps, Ian. 11, 1833, Katelani, Ohio; o loo sese le aso o lenei tusi Ian. 14, 1833, i le History of the Church.

  6. History of the Church, 4:186; ua faaonaponei le kalama; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia, Set. 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 178–79.

  7. History of the Church, 4:269; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia, Ian. 15, 1841, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Ian. 15, 1841, i. 274.

  8. William P. McIntire, lipotia mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita i le amataga o le 1841 i Navu, Ilinoi; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, Church Archives.

  9. History of the Church, 4:603; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faamatalaga faaopoopo, itulau 562, aitema 3.

  10. History of the Church, 5:65; mai le “The Government of God,” o se tusiga a le faatonu lomia i le Times and Seasons, Iulai 15, 1842, i. 857–58; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  11. History of the Church, 6:52; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Oke. 9, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma le Times and Seasons, Set. 15, 1843, i. 331–32; na tuai ona lolomi le lomiga lenei o le Times and Seasons.

  12. History of the Church, 6:230; tusiga mai le tusi faamaumau a Iosefa Samita, ia Mati 4, 1844, Navu, Ilinoi.

  13. History of the Church, 5:423–25, 427; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 11, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati; tagai foi i le faamatalaga faaopoopo, itulau 562, aitema 3.

  14. History of the Church, 6:319; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 8, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton; tagai foi i le faamatalaga faaopoopo, itulau 562, aitema 3.

  15. History of the Church, 6:184; ua faaonaponei faailoga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ian. 21, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  16. History of the Church, 5:424; ua faaonaponei le sipelaga; mai se aoaoga na tuuina atui e Iosefa Samita ia Iuni 11, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati; tagai foi i le faamatalaga faaopoopo, itulau 562, aitema 3.

  17. History of the Church, 6:50–51; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Oke. 9, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma le Times and Seasons, Set. 15, 1843, i. 331; na tuai ona lolomi lenei lomiga o le Times and Seasons.

  18. History of the Church, 2:309; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Nov. 12, 1835, i Katelani, Ohio; lipotia mai e Warren Parrish.

  19. Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:10, 12–16, 22–26; tatalo na faia e Iosefa Samita ia Mati 27, 1836, i le faapaiaga o le malumalu i Katelani, Ohio.

Ata
Nauvoo Temple

O le Malumalu o Navu ua toe fausiaina, o loo tu i le tulaga o le malumalu muamua. A o fausia le Malumalu muamua o Navu, na folafola atu e le Perofeta o Iosefa Samita, “E sili atu lo tatou manaomia o le malumalu nai lo se isi lava mea.”

Ata
Cardston Alberta Temple

O le Malumalu o Cardston Alberta. O totonu o malumalu paia, e faaali mai ai e le Alii i Lona nuu “mamalu o Lona malo” ma le “ala o le faaolataga.”