Aoaoga a Peresitene
Mataupu 35: Faaolataga mo e ua Oti


Mataupu 35

Faaolataga mo e ua Oti

“O Ieova le silisili … ua silafia le tulaga mo e uma o loo ola ma e ua oti, ma ua ia faia sauniuniga talafeagai mo lo latou togiola.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I le amataga mai o le galuega a le Perofeta o Iosefa Samita, na i ai sona aafiaga lea na fesoasoani e sauniuni o ia mo le taimi e oo ai ina faaalia mai le aoaoga faavae o le faaolataga. Ia Novema 1823, na faafuasei lava ona mai tigaina Alevine Samita, le tama matua a Lusi Maki Samita ma Iosefa Samita le Matua na toetoe a oti. O Alevine sa 25 tausaga le matua, o se alii talavou malosi ma le agavaa; o lona galue malosi na fesoasoani tele i le tulaga mautu tau tupe a lona aiga. Na faamatalaina e lona tina o ia o se “talavou e uiga ese le lelei o lona natura,” o lona “tamalii ma lona matamau” na faamanuiaina i latou na latalata ia te ia “i itula uma o lona ola.”1

Ina ua iloa o le a oti o ia, na valaau ai e Alevine ona uso ma tuafafine e o mai ia te ia ma tautala atu ai ia i latou taitoatasi. Ia Iosefa, o le na toeitiiti 18 ona tausaga ma e lei mauaina e ia papatusi auro, na faapea atu i ai Alevine, “Ou te manao ia te oe ia e tama lelei ma fai mea uma lava i lou mana ina ia maua tala faamaumau. Ia e faamaoni i le mauaina o faatonuga ma le tausiga o poloaiga uma e tuuina atu ia te oe. O lou uso o Alevine ua tatau nei ona tuua oe, a ia e manatua le faataitaiga ua ia faia mo oe, ma ia e faia ni faataitaiga lelei mo le fanau e laiti ifo ia te oe.”2

Ina ua oti Alevine, na talosaga se faifeau Peresipeteriane i Palamaira, Niu Ioka, na te taitaia lona sauniga.Talu ai o Alevine e lei avea ma se tasi o le aulotu a le faifeau, na tau mai ai e le faifeau i lana lauga o Alevine e le mafai ona faaolaina. Na manatuaina e Viliamu Samita, le uso laitiiti o Iosefa: “Na matua ta’u mai ma le malosi e [le faifeau] … o [Alevine] ua alu i seoli, aua o Alevine e le o se tagata o se ekalesia, ae o ia o se tama lelei ma e le i fiafia i ai lo’u tama.”3

Ia Ianuari 1836, i le tele o tausaga talu ona maliu Alevine, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga o le malo selesitila, lea na ia vaai ai ia Alevine, faapea ma lona tina ma lona tama, o le a mautofi i lena malo. O Iosefa “na maofa i le tulaga o le mauaina e [Alevine] o se tofi i lena malo, i lona iloa ai na toesea o ia mai lenei olaga a o le i tuuina mai le aao o le Alii e faapotopoto Isaraelu mo le taimi lona lua, ma e lei papatisoina mo le faamagaloina o agasala.” (MFF 137:6). Na oo mai loa lea o le siufofoga o le Alii ia Iosefa, ma folafola mai:

“O i latou uma o e oti e aunoa ma le malamalama i lenei talalelei, o e semanu latou te talia pe ana faatagaina e ola pea i le lalolagi, e avea i latou ma suli o le malo selesitila o le Atua. E le gata foi i lea, o i latou uma lava o le a oti e amata atu i le taimi nei e aunoa ma se malamalama e uiga i le talalelei, o e semanu latou te talia ma o latou loto atoa, o le a avea ma suli o lena malo. Aua o Au, le Alii, o le a faamasinoina tagata uma e tusa ma a latou galuega, e tusa ma manaoga o o latou loto” (MFF 137:7–9).

I le aso 15 o Aokuso, 1840, na lauga ai le Perofeta o Iosefa Samita i se maliu i Navu ma, mo le taimi muamua lava faalauaitele, na ia aoao ai le mataupu faavae o le faaolataga mo e ua oti. E tusa ai ma se faamatalaga a Simon Baker, o le sa i ai, sa amata e le Perofeta ona molimau atu o le “talalelei a Iesu Keriso ua aumaia le talalelei o le olioli sili.” Na ia faitauina le tele o le 1 Korinito 15 ma faamatala ai o “le Aposetolo na tautala atu i se nuu o e na malamalama i le papatisoga mo e ua oti, aua na faatinoina e i latou.” Ona ia folafola atu ai lea ua “mafai nei e tagata ona galulue mo a latou uo o e ua tuua lenei olaga, ma o le ata o le faaolataga na fuafuaina e faaolaina i latou uma o e na naunau e usitai i tulaga manaomia o le tulafono a le Atua.”4

E tasi le masina talu le lauga i le maliu, na asiasi atu ai le Perofeta i lona tama, o le sa matua gasegase ma lata ina maliu. Na talanoaina e le Perofeta ma lona tama le mataupu faavae o le papatisoga mo e ua oti, ma liliu ai manatu o Tama Samita i lona atalii pele o Alevine. Na talosaga Tama Samita ina ia faia “loa lava” galuega mo Alevine. I na o ni nai minute ae le i maliu, na ia folafola mai ai na ia vaai ia Alevine.5 I le vaega mulimuli o le 1840, na olioli le aiga o Samita ina ua faataunuuina e Ailama le sauniga o le papatisoga mo lona uso o Alevine.5

Aoaoga a Iosefa Samita

E alofa le Atua i Lana fanau uma ma o le a faamasinoina tagata uma e tusa ai ma le tulafono latou te mauaina.

“O mamanu maoae a le Atua e faatatau i le faaolataga o le aiga faaletagata, e itiiti lava se mea ua malamalama i ai le tupulaga lea tatou te ola ai o e ua folafola mai lo latou faautauta ma le popoto. E eseese ma feteenai manatu o tagata e faatatau i le ata o le faaolataga, o [tulaga manaomia] a le Silisili Ese, sauniuniga manaomia mo le lagi, o laasaga ma tulaga o agaga ua toesea, ma le fiafiaga po o le faanoanoaga o le taunuuga o le faatinoga o le amiotonu ma le agasala e tusa ai ma ni o latou talitonuga o le lelei ma le leaga. …

“… A o faamasinoina ma tausalaina e le tasi vaega o tagata le isi e aunoa ma le alofa tunoa, ua silasila mai le Matua Sili o le vanimonimo i luga o le aiga atoa o tagata ma se popole faatama ma le manatu faamatua; e silasila o Ia ia te i latou o Ana fanau, e aunoa ma nisi o na lagona vaapiapi ia e uunaia le fanau a tagata, ae ‘o Le Na te faaoso Lona la i e ua amio leaga atoa ma e ua amio lelei, ma faatoto ifo foi le ua i e ua amiotonu, atoa ma e ua amioletonu.’ [Mataio 5:45.] Na te umia faagutu o le faamasinoga i Ona aao; o Ia o se Faitulafono faautauta, ma o le a faamasinoina tagata uma, e le tusa ai ma manatu pumoomoo, ma manatu faapito o tagata, ae, ‘e tusa ai ma galuega ua faia i le tino pe lelei pe leaga,’ pe na faia ia galuega i Egelani, Amerika, Sepania, Take, po o Initia. O lea Ia faamasinoina i latou, ‘e le tusa ai ma mea e le o i ai ia i latou, ae tusa ai ma mea ua ia i latou’; o i latou o e ua ola e aunoa ma le tulafono, o le a faamasinoina e aunoa ma le tulafono, a o i latou o e i ai le tulafono, o le a faamasinoina e lena tulafono. E le tatau ona tatou masalosalo i le faautauta ma le atamai o Ieova Sili; o le a Ia tauia le faamasinoga po o le alofa tunoa i nuu uma e tusa ai ma ni o latou aiaiga eseese, o latou auala e maua ai le atamai, tulafono ia e pulea ai, o auala e fesoasoani ia i latou e maua ai faamatalaga tonu, ma ana mamanu faalilolilo e faatatau i le aiga faaletagata; ma a oo ina faaali mai mamanu a le Atua, ma tatalaina le pupuni o le lumanai, o le a oo lava ina tatau ona tatou ta’u atu o le Faamasino o le lalolagi atoa ua faia le mea sa’o [tagai i le Kenese 18:25].”6

“E faamasinoina e le Atua tagata e tusa ma lo latou faaaogaina o le malamalama lea na Ia tuuina atu ia i latou.”7

“O le a tali tagata mo mea ua latou maua ae le mo mea latou te le i maua. … O le malamalama ma le poto uma ua tuuina atu ia te i latou mai lo latou mataisau alofa, pe tele pe itiiti, o e ala i le malamalama ma le poto lava lena o le a faamasinoina ai i latou i le faamasinoga tonu, ma … ua manaomia i latou e gauai i le usiusitai ma faaleleia atili mea na, ma na o mea lava na ua tuuina atu, aua e le na o mea e ’ai e ola ai le tagata, a o afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua.”8

Ua ofoina mai le Faaola, o Iesu Keriso, le avanoa mo le faamagaloga ma le laveaiina mo e uma o ola ma e ua oti.

“O le tulaga o nuu Kerisiano pe a mavae le oti, o se mataupu ua valaauina mai uma le poto ma taleni a le au faitofa ma le au failotu, ma o se manatu e talia lauaitele, faapea o le taunuuga o le tagata e tumau e le mafai ona toe suia, a le fiafia faavavau o ia, e faanoanoa faavavau; afai e oti se tagata e aunoa ma se malamalamaaga o le Atua, e tatau ona malaia o ia e faavavau, e aunoa ma se faaitiitia o lona faasalaga, aveesea o lona tiga, po o se faamoemoe lilo o se laveaiga ao taavavale mai pea tupuaga e le muta. Ae e ui i le leva o lenei mataupu faavae, o le a tatou iloa e feteenai ma le molimau a Tusi Paia, aua ua fetalai mai lo tatou Faaola, o agasala ma upu leaga uma e faamagaloina ai tagata pe a latou upu leaga; ae o le upu leaga i le Agaga Paia o le a le faamagaloina, e le gata i lenei lalolagi, a o le lalolagi a sau, e faamaonia ai e i ai agasala e mafai ona faamagaloina i le lalolagi a sau, e ui lava o le agasala o le upu leaga [i le Agaga Paia] e le mafai ona faamagaloina [tagai i le Mataio 12:31–32; Mareko 3:28–29].

“O Peteru, foi, i le tautala ai e faatatau i lo tatou Faaola, na ia fai mai, faapea ‘na Ia maliu atu ai, ma talai atu ai i agaga i le falepuipui, o e na le faalogo anamua, ina o faatalitali mai le onosai o le Atua anamua i ona po o ‘Noa’ (1 Peteru 3:19, 20). O i la ua i ai se tala o lo tatou Faaola o loo talai i agaga i le falepuipui, i agaga o e na falepuipuiina talu mai ona po o Noa; ma o le a le mea na Ia talai atu ia i latou? O le a latou nonofo ai pea iina? E leai lava! O le a molimau mai Lana lava folafolaga. ‘Ua Na auina mai au e faamalolo i e loto momomo, e talai le saolotoga i le tafeaga, ma ia pupula mata o e tauaso, e tuu saoloto i e ua faasauaina.’ (Luka 4:18.) Ua ta’u mai e Isaia faapea—‘E aumaia i fafo mai le falepuipui le ua fusifusia, atoa ma e ua nonofo i le pogisa ia aumaia i latou nai le fale ua taofiina ai.’ (Isaia 42:7.) Ua matua faamaonia mai iina e le gata ina afio atu o Ia e talai atu ia i latou, ae ia laveai, pe aumaia i latou mai le fale ua taofiina ai i latou. …

“Na mafaufau loloto Ieova sili i le aotelega o mea uma e tutupu e fesootai ma le lalolagi, e faatatau i le ata o le faaolataga, a o le i taavale mai i lona tulaga, pe a o lei taitai foi ‘pepese faatasi fetu o le taeao’ mo le fiafia [Iopu 38:7]; o le taimi tuanai, o le taimi nei, o le taimi lumanai na i ai ma ua i ai, faatasi ma Ia, e tasi le ‘nei’ faavavau; na Ia silafia le pau o Atamu, o amio leaga a e na [ola anamua i luma atu o le Lolo Tele], o le loloto o le agasala e fesootai ma le aiga faaletagata, o latou vaivaiga ma malosiaga, o latou mana ma mamalu, liliuese, o latou soligatulafono, o latou amiotonu ma agasala; na Ia malamalama i le pau o le tagata, ma lona togiola; na Ia silafia le ata o le faaolataga ma aoaoina mai; na Ia silafia le tulaga o atunuu uma ma o latou taunuuga; na Ia faatonuina mea uma e tusa ai ma le fautuaga a Lona lava finagalo; ua Ia silafia le tulaga uma o e o loo ola ma e ua oti, ma ua ia faia sauniuniga talafeagai mo lo latou togiola, e tusa ai ma o latou tulaga eseese, ma tulafono o le malo o le Atua, pe o i lenei olaga, pe o i le lalolagi a sau.”9

E atoatoa le tonu ma le alofa tunoa o le Atua i tagata uma, o loo ola ma ua oti.

“O le manatu faapea o le faiga e nisi tagata o le faamasinoga tonu, faamasinoga, ma le alofa tunoa o le Atua, e valea tele mo se tagata poto e mafaufau i ai: e pei o se faataitaiga, o se faiga taatele a le toatele o o tatou failauga masani o le manatu faapea afai e le oo se tagata i le mea ua latou taua o le liliu, afai e oti o ia i le tulaga lena e tatau ona tumau ai e faavavau i seoli e aunoa ma se faamoemoe. E tatau ona i ai o ia i tausaga e le gata i puapuaga, ma o le a leai, leai, leai lava sona iuga; ae o lenei tiga e faavavau e faapea soo lava e mafua ona o sina mea mao itiiti. O le momotuina o se nonoaseevae, o le saesaeina o se peleue o i latou o e taitai, pe o se nofoaga uiga ese e nofo ai le tagata, atonu e ono avea ma mafuaaga, o lona faamalaiaga, po o le mafuaaga o lona le faaolaina.

“O le a ou faaaogaina se faataitaiga atonu e le uiga ese: E toalua ni alii, o e na tutusa lava lo laua amioleaga, o e na tetee i lotu, ua taufai mamai nei i laua i le taimi lava e tasi; o se tasi o i laua na laki ina ua asia o ia e se tagata tatalo, ma liliu ai i ni nai minute a o le i oti o ia; o le isi na aami maia tagata tatalo eseese e toatolu, o se suisui, o se faiseevae, ma se tagata tino i apa; o le tagata apa e i ai se au e faapipii i se ulo, o le suisui e i ai le pu-faamau e galue ai e sui i se peleue na ia manaomia faatopetope, ma o le faiseevae e i ai le fono e faapipii i se seevae o se isi; ae e leai ma se isi o i latou na lava se taimi e alu ai, na oti le alii, ma alu loa i seoli: o le tasi o i laua ia ua faaeaina i le fatafata o Aperaamo, ua nofo o ia i le silafaga a le Atua ma faafiafiaina faavavau, i le fiafia le faalavelavea, a o le isi, e tutusa lava le lelei ma ia, e goto atu i le malaia e faavavau, o le faanoanoa e faavavau ma le atuatuvale e leai se faamoemoe, aua na i ai i se tagata se seevae e fono, o le pu-faamau o se peleue ia lelei, po o se au e faapipii i se ulo.

“O fuafuaga a Ieova e le faapena le le tonu, o faamatalaga o tusi paia e matua [taufaasese], po o le ata o le faaolataga mo aiga tagata e matua le o gatasi ma le mafaufau tonu; o ia ituaiga faiga e faanoanoa ai le Atua i le le tonu, e lalafi ai agelu i le maasiasi, ma meia ai tagata amiomama ma popoto uma i le sese.

“Afai e tuuina atu e tulafono faaletagata i tagata taitasi o latou taui, ma faasalaina tagata solitulafono uma e tusa ai ma a latou soligatulafono, e moni lava e le sili atu le saua o le Alii nai lo le tagata, aua o Ia o se faitulafono faautauta, ma o Ana poloaiga e sili atu le talafeagai, o Ana tulafono e tonu, ma Ana faaiuga e sili atu ona atoatoa nai lo faaiuga a le tagata; ma e pei ona faamasinoina e le tagata o ona uso a tagata e ala i le tulafono, e faasalaina o ia e tusa ai ma le faasalaga a le tulafono, e faapena foi ona faamasino le Atua o le lagi ‘e tusa ma galuega na faia i le tino iuvale.’ [Tagai i le Alema 5:15.] O le faapea mai o tagata faapaupau o le a faamalaiaina aua na latou le talitonu i le Talalelei o le a avea ma se mea valea, ma faapea o Iutaia o le a malaia uma lava o e le talitonu ia Iesu e faapena foi ona le sa’o; aua ‘pe faapefea ona latou faatuatua i le ua latou le faalogo atu i ai, pe faapefea foi ona latou faalogo atu, pe a leai se tala’i atu, pe faapefea foi ona ia tala’i atu pe afai ua le auina atu o ia? [tagai i le Roma 10:14–15]; o le taunuuga e le mafai ona agasala le Iutaia po o le faapaupau i le le taliaina o manatu feteenai o lotu eseese, pe mo le le taliaina o soo se molimau ua na o lena lava e auina mai le Atua, aua e pei ona le mafai ona talai e le faifeautalai vagana ua auina mai o ia, e le mafai ai ona talitonu e faalogo [vagana] e faalogo i se faifeautalai na ‘valaauina’, ma e le mafai ona nofosala ona o mea na te le i faalogoina, ma i le aunoa ai ma tulafono, e tatau ai ona faamasinoina e aunoa ma le tulafono.”10

O lo tatou tiute ma le avanoa le papatisoina ma faamauina mo e ua oti e aunoa ma le talalelei.

“Pe a talanoaina faamanuiaga o le Talalelei, ma taunuuga e fesootai ma le le usiusitai i tulaga manaomia, ua masani ona fesiligia i tatou i le fesili, o le a le mea ua oo i ai o tatou tama? Pe o le a malaia uma ea ona o le le usiusitai i le Talalelei, ae latou te lei faalogo lava i ai? E leai lava. Ae o le a ia i latou le avanoa tutusa lea ua tatou fiafia ai iinei, e ala mai lea i le perisitua faavavau, lea e le gata ina faatinoina sauniga i le lalolagi, ae faapea foi i le lagi, ma le fegalegaleaiga faautauta a Ieova Silisili. O le mea lea o na tagata na tautala i ai Isaia [tagai i le Isaia 24:21–22] o le a asia e le Perisitua, ma ulufafo mai o latou falepuipui i luga o le mataupu faavae lava e tasi e pei o i latou o e na le faalogo i aso o Noa na asia e lo tatou Faaola [o le na umiaina le Perisitua Mekisateko faavavau] ma talai atu le Talalelei ia te i latou, e Ia lava i le falepuipui. Ma ina ia mafai ai ona latou faataunuuina [tulaga manaomia] uma a le Atua, na papatisoina uo o loo ola mo uo ua oti, ma faataunuuina ai tulaga manaomia a le Atua, lea o loo faapea mai, ‘Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua.’ [Ioane 3:5.] Ma e moni na papatisoina i latou, e le mo i latou lava, ae mo e ua oti. … I le tautala ai e faatatau i lenei mataupu faavae, fai mai Paulo, ‘A faapea, pe faapefea e ua papatisoina ma sui o e ua oti? Afai e moni, e le toe tutu e ua oti, ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui o e ua oti?’ (1 Kor. 15:29). …

“Ma lenei a o televave mai le faataunuuina o faamoemoega silisili o le Atua, ma faataunuuina mea o loo tautalagia i Perofeta, a o faatuina i le lalolagi le malo o le Atua, ma toefuataiina le faatulagaga anamua o mea, ua faaalia mai e le Alii ia i tatou lenei tiute ma le avanoa, ma ua poloaiina i tatou e papatisoina mo o tatou tagata oti, ina ia faataunuuina ai upu a Opetaia, ina ua ia tautala faatatau i le mamalu o aso e gata ai: ‘E o ae foi faaola i le mauga o Siona [ina ia faamasinoina e o totoe o] Esau, e fai foi le malo mo Ieova.’ [Tagai i le Opetaia 1:21.] O se vaaiga o nei mea e tuufaatasia i Tusitusiga Paia o le upu moni, faamaninoina ala o le Atua i tagata, tuuina atu ai le avanoa tutusa i le aiga atoa faaletagata, ma o gatasi ai ma aoaoga faavae uma o le amiotonu, faamasinoga tonu ma le upu moni. O le a tatou faaiu i upu a Peteru: ‘Aua ia gata ia i aso ua mavae o le olaga nei ona fai ai e i tatou o le manao o e faapaupau.’ ‘O le mea lea na folafola atu ai le tala lelei i e ua oti, ina ia faasalaina i latou i le tino i la tagata, a e ola ai i le agaga i la le Atua.’ [1 Peteru 4:3, 6.]”11

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo itulau 429–32, matau le auala na aafia ai Iosefa Samita ma lona aiga i le mataupu faavae o le faaolataga mo e ua oti. O le a se aafiaga o oe ma lou aiga i lenei mataupu faavae?

  • I itulau 432–35, toe iloilo aoaoga a le Perofeta o Iosefa faatatau i le Atua le Tama ma Iesu Keriso. O a ni auala e uunaia ai e nei aoaoga ou manatu ma lagona e faatatau i lo tatou Tama i le Lagi ma le Faaola? O a ni auala e faatatau ai nei aoaoga i le faaolataga o e ua maliliu?

  • Faitau aoaoga a le Perofeta i itulau 432–33 ma le 435–36. E faapefea ona faamasinoina e le Atua Lana fanau?

  • Na saunoa mai Iosefa Samita o le papatisoga mo e ua oti o se “tiute ma se avanoa” (itulau 436–37). O a ni auala e avea ai lenei galuega ma tiute? O a ni aafiaga ua e maua na e lagonaina ai o se avanoa lea? O a nisi mea e mafai ona e faia e faaalualu ai i luma le galuega a le Alii mo e ua oti? E faapefea e matua ona fesoasoani i a latou fanau e auai i lenei galuega?

  • E faapefea e le mataupu faavae o le faaolataga mo e ua oti ona faaali maia le faamasinoga tonu a le Atua? E faapefea ona faaali mai ai Lona alofa tunoa? Pe a uma ona faitau lenei mataupu, e faapefea ona e faamatalaina lenei mataupu faavae i se tasi o se isi faatuatuaga?

Mau E Faatatau I Ai: Isaia 49:8–9; 61:1–3; Ioane 5:25; MFF 138:11–37

Faamatalaga

  1. Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 4, i. 5–6, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. Alevine Samita, upusii i le Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 4, i. 4, Church Archives.

  3. Viliamu Samita, faatalanoaga e E. C. Briggs ma J. W. Peterson, Oke. po o Nov. 1893, lomia muamua i le Zion’s Ensign (mekasini na lomia e le Reorganized Church of Jesus Christ of Latter Day Saints, ua taua nei o le Community of Christ); toe lomia i le Deseret Evening News, Ian. 20, 1894, i. 2.

  4. Simon Baker, lipotia mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 15, 1840, i Navu, Ilinoi; i le Journal History of O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aok. 15, 1840. Tagai foi i le History of the Church, 4:231.

  5. Iosefa Samita Matua upusii i le Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1845 manuscript, i. 296, 301, Church Archives.

  6. History of the Church, 4:595–96; ua faaonaponei faailoga; mai le “Baptism for the Dead,” o se tusi mai le faatonu lomia i le Times and Seasons, Ape. 15, 1842, i. 759; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  7. History of the Church, 5:401; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 21, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  8. Tusi mai ia Iosefa Samita i le uso o lona tama o Silas Samita, Set. 26, 1833, Katelani, Ohio; i le Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1845 manuscript, i. 228–29, Church Archives.

  9. History of the Church, 4:596–97; seti muamua o upu o loo faapuipui i le parakalafa muamua i le uluai tusiaina; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “Baptism for the Dead,” o se tusi i le faatonu lomia i le Times and Seasons, Ape. 15, 1842, i. 759–60; o Iosefa Samita o le faatonu o le nusipepa. O se faaaliga na mauaina e Peresitene Iosefa F. Samita ia Oketopa 1918 na faamaninoina mai ai a o i ai le Faaola i le lalolagi o agaga, na Ia asiasi atu i agaga amiotonu ma tofia avefeau e o atu i agaga agasala e avatu i ai le feau o le talalelei (tagai MFF 138:18–23, 28–32).

  10. History of the Church, 4:597–98; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “Baptism for the Dead,” o se tusi mai le faatonu lomia i le Times and Seasons, Ape. 15, 1842, i. 760; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  11. History of the Church, 4:598–99; seti lona lua o upu faapuipui i le uluai parakalafa i le uluai tusiaina; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “Baptism for the Dead,” o se tusi mai le faatonu i le Times and Seasons, Ape. 15, 1842, i. 760–61; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

Ata
Provo Temple

“Ina ua faatuina le malo o le Atua i le fogaeleele, ma ua toefutai mai le faatulagaga o mea anamua, sa faaalia mai e le Alii ia i tatou le tiute lenei ma le avanoa manaomia, ma ua poloaiina i tatou ina ia papatisoina mo o tatou uso ua maliliu.”

Ata
Savior with righteous spirits

I le lalolagi o agaga, sa faatulagaina ai e le Faaola ia agaga amiotonu “ma poloaiina i latou e o atu ma avatu le malamalama o le talalelei ia i latou sa i ai i le pogisa” (MFF 138:30).