Aoaoga a Peresitene
Mataupu 10: Tatalo ma Faaaliga Faaletagata Lava Ia


Mataupu 10

Tatalo ma Faaaliga Faaletagata Lava Ia

“O le avanoa lea mo fanau a le Atua e o mai ai i le Atua ma maua faaaliga.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Eoo mai ia Iuni 1829, e tele mea taua na tutupu i le faasolosolo mai o le toefuataiina o le talalelei ua maea ona tutupu. Na tatalaina le lagi i le taimi o le Uluai Faaaliga ma ua toe fetalai mai le Atua i tagata i le lalolagi. Na maua e le Perofeta o Iosefa Samita ia papatusi o le Tusi a Mamona ma sa ia faaliliuina ia savali paia. O le perisitua paia ua toefuataiina mai, ma o sauniga o le papatisoga ua faaavanoa mai i le fanau a le Atua. O nei mea uma taitasi na tutupu o le tali i le tatalo a o saili e le Perofeta se taitaiga mai le Alii.

A o faasolo ina maea le galuega o le faaliliuga, na toe saili foi e le Perofeta le taitaiga mai le Alii. Talu ai na faatonuina e Moronae ia Iosefa e aua le faaalia papatusi i se isi seiloga lava ua poloaiina o ia e faia, na lagona lava e Iosefa lona matua tuua na o ia, ma le mamafa o le avega o lona tiutetauave a o ia faaliliuina papatusi. A e peitai, ua na ia iloa mai le faamaumauga lava ia o le a saunia e le Alii ia molimau faapitoa e toatolu o e o le a molimau atu i le lalolagi e moni le Tusi a Mamona (tagai 2 Nifae 11:3; Eteru 5:2–4).

“O le taimi lava na uma ai ona matou iloaina lenei mea,” na manatua ai e Iosefa Samita, “na oo le manatu ia Oliva Kaotui, Tavita Uitimera ma … Matini Harisi (o le na oo mai e fesili e uiga i le aluga o le galuega) latou te mananao ina ia ou fesili atu i le Alii e iloa ai pe le maua mai ia te ia le avanoa mo i latou e avea ai ma nei molimau faapitoa e toatolu”1 Na tatalo le Perofeta mo se taitaiga ma maua ai le faaaliga e folafola mai ai o alii e toatolu o le a faatagaina e vaai i papatusi, faapea ma le pelu a Lapana, o le Urima ma le Tumema, ma le Liahona (tagai MFF 17).

I ni nai aso mulimuli ane, na oo atu le Perofeta ma alii e toatolu i le vao e le mamao ma le fale o Uitimera i Faiete, Niu Ioka, ma amata ona tatalo mo lenei avanoa maoae ina ia tuuina mai ia te i latou. Na alu ese Matini Harisi, ua lagona lona le agavaa. Na tusia faamaumau e le Perofeta le mea na tupu: “E lei umi lava talu ona matou auai i le tatalo, ae matou iloa ai se malamalama i luga ae o i matou i le ea, e matua maoae lona pupula; ma faauta, na tu mai se agelu [Moronae] i o matou luma. I lona lima na ia umia ai papatusi ia na matou tatalo ai ina ia vaai i ai latou nei. Na ia suesueina taitasi lau, ina ia mafai ona matou vaai i ai, ma iloa manino ai togitogiga o i ai i luga.”2 Na faalogo foi alii i le siufofoga o le Atua o loo molimau mai i le moni o le faaliliuga ma poloaiina i latou e molimau atu e uiga i le mea ua latou vaai ma faalogo i ai. Ona alu ai lea o Iosefa e su’e Matini o le sa tatalo i se isi vaega o le vao. Na la tatalo faatasi ma toe vaai ai foi i le faaaliga lava e tasi ma faalogo i le leo lava e tasi.

O le tina o Iosefa Samita, o le na asiasi mai i le Perofeta ma Tamā Samita i Faiete i lenei taimi, na ia manatuaina le olioli ma lona mapu ina ua mavae lenei faaaliga: “Ina ua ulufale mai Iosefa i totonu [o le fale o Uitimera], na faapalasi mai o ia i o’u tafatafa.‘ Tama! Tina!’ na ia fai mai ai, ‘lua te le iloa le tele o lo’u fiafia ua i ai. Ua faia e le Alii ina ia faaali papatusi i le isi toatolu e ese mai ia te a’u, o e na vaai foi i le agelu ma e tatau ona molimau i le moni o mea ua ou fai atu ai, aua ua latou iloa mo i latou lava ou te le alu solo e faasese tagata. Ma ou te lagona lava e peiseai ua ou mapu mai i se avega matautia lea na toetoe a matautia tele ou te onosaia. Ae ua tatau nei ona latou tauaveina se vaega, ma e olioli ai lo’u agaga ou te le o toe na o a’u lava i lenei lalolagi.’ ”3

I lona soifuaga atoa, e liliu atu ai Iosefa Samita i le Atua i le tatalo e saili le fesoasoani ma le taitaiga sa ia manaomia. Na manatua e se tasi o le Ekalesia lona faalogo o tatalo o ia i Katelani, Ohio, i se taimi o faigata matautia faaletagata lava ia: “E lei i ai lava se taimi seia oo mai i le taimi lena faatoa ou faalogo lava i se tagata o talanoa i lona Foafoa e pei o loo i ai o Ia iina o loo faalogologo e pei o se tamā agalelei pe a faalogo i faanoanoaga o se tamaitiiti usitai. … Na leai se fiafaaalialia, leai se siiina o le leo e ala i le naunau, ae o se leo masani o talanoaga, e pei lava ona faia e se tagata o tautala i sana uo o i ai iina. E foliga mai ia te a’u e peiseai sa matala le veli, ma mafai ona ou iloa atu le Alii o loo tu faafesagai ma lana auauna silisili ona lotomaualalo ua ou vaai i ai.”4

Aoaoga a Iosefa Samita

E faafofoga le Atua ia tatou tatalo ma fetalai mai ia i tatou i ona po nei, e pei lava o loo talanoa o Ia i le Au Paia anamua.

“Talu ai e le i tuuina atu lava e le Alii i le lalolagi ia malamalama e ala i soo se mea faaalia e oo mai i lenei taimi e faapea ua taofia faavavau ona ia tulei mai i ana fanau pe a sailia i le ala e tatau ai, aisea e tatau ai ona manatu o se mea e le talitonuina le tatau ona Ia fiafia e toe talanoa mai i nei aso amuli mo lo tatou faaolataga?

“Atonu e te te’i ai i lenei tala, e tatau ona ou fai atu mo le faaolataga o ana fanau i nei aso gataaga, aua ua ia i tatou voluma e tele o lana afioga lea ua uma ona ia aumaia. Ae o le a e ioe o lana afioga na fetalai atu ai ia Noa na lei lava mo Aperaamo, pe e lei manaomia foi e Aperaamo ona tuua le nuu o lona tupuaga ae saili sona tofi i se nuu ese ona o le afioga na fetalaia ia Noa, ae mo ia lava na ia maua folafolaga i aao o le Alii ma savali ai i lena atoatoa na valaauina ai o ia o le uo a le Atua. O Isaako, o le fanau na folafolaina, e le manaomia ona faalagolago lona faamoemoe i luga o le folafolaga na faia i lona tama, o Aperaamo, ae na maua le avanoa ma le faamautinoaga o lona alofagia i le siufofoga o le lagi e ala i le siufofoga tuusao mai o le Alii ia te ia.

“Afai e mafai e le tagata e toatasi ona ola i luga o faaaliga na tuuina atu i le isi, atonu e mafai ona ou fesili ma lo’u faaaloalo, aisea e manaomia ai, la, e le Alii le talanoa ia Isaako e pei ona ia faia, e pei ona tusia i le mataupu 26 o Kenese? Aua na toe fai mai e le Alii, pe na toe folafola mai e faatinoina le feagaiga lea na ia muamua folafola atu ia Aperaamo. Aisea na toe fai mai ai ia Isaako? Aisea na le mautu ai le folafolaga muamua mo Isaako e pei ona sa mautu mo Aperaamo? E le o Isaako ea o le atalii o Aperaamo? Ma e na te le mafai ea ona tuu lona faamoemoe atoatoa i upu a lona tama o se tagata o le Atua? Atonu e te faapea o ia o se tagata uiga ese ma e ese mai tagata o nei aso gataaga; o le iuga, na faamanuia le Alii ia te ia i faamanuiaga faapitoa ma uiga ese, aua e ese lava ia mai tagata o lona tupuaga. Ou te talitonu o ia o se tagata faapitoa ma na le gata ina faapitoa foi ona faamanuiaina, ae na maoae ona faamanuiaga. Ae o tulaga faapitoa uma lava ua ou iloa i le tagata, po o le eseesega i le va o ia ma isi tagata o nei aso, o lona sili atu ona paia ma sili atu ona atoatoa i luma o le Atua ma sa alu atu ia te ia ma se loto sili atu ona mama ma sili atu lona faatuatua nai lo tagata o lenei taimi.

“E ono ta’ua foi lena lava mea i le mataupu o le talafaasolopito o Iakopo. Aisea na fetalai ai le Alii e uiga i le folafolaga lava e tasi ina ua uma ona ia faia ia Aperaamo, ma na toe faafouina ia Isaako? Aisea na le faalagolago ai ma faamalieina Iakopo i le upu na tuuina atu i ona tama?

“Ina ua oo ina latalata mai le taimi o le folafolaga mo le aumaia o le fanauga a Isaraelu mai le nuu o Aikupito, aisea na manaomia ai e le Alii ona amata ona fetalai atu ia i latou? O le folafolaga po o le upu ia Aperaamo na faapea ai o ana fanau o le a aumau i le nofo pologa ma faatigaina ai mo le fasefulu tausaga, ma ina ua mavae lena na manaomia ona latou o ese mai ma ni oa se tele. Aisea na latou le faamoemoe ai i luga o lenei folafolaga ma, ina ua latou nofomau ai i Aikupito i le nofopologa mo le fasefulu tausaga, na latou o ese mai ai e aunoa ma le faatali mo nisi faaaliga, ae na gaoioi lava i luga o le folafolaga na tuuina ia Aperaamo o le a latou o ese mai?…

“… Atonu ou te talitonu na savavali Enoka ma le Atua. Atonu ou te talitonu na talanoa Aperaamo ma le Atua ma talanoa ma agelu. Atonu ou te talitonu o Isaako na mauaina se faafouga o le feagaiga na faia ia Aperaamo e ala i le siufofoga tuusao lava o le Alii. Atonu ou te talitonu o Iakopo na talanoa ma agelu paia ma faalogo ai i afioga a lona Matai, lea na ia tauivi ai ma agelu seia oo ina manumalo ma maua le faamanuiaga. Atonu ou te talitonu o Elia na aveina i le lagi i kariota afi faatasi ma solofanua mumu. Atonu ou te talitonu o le au paia na vaai i le Alii ma talanoa faafesagai ma ia ina ua mavae lona toetu. Atonu ou te talitonu o ekalesia Eperu na oo mai i le Mauga o Siona ma oo i le aai o le Atua soifua, le Ierusalema faalelagi, ma le manomano o agelu. Atonu ou te talitonu ua latou vaai i le faavavau ma vaai i le Faamasino sili o tagata uma, ma Iesu, le Puluvaga o le feagaiga fou.

“Ae faamata e maua mai i nei mea uma se faamautinoaga mo au lava ia, pe aumaia ai foi au i le itu o le aso e faavavau ma ou ofu e leai se pisia, e mama atoatoa, ma sinasina? Pe, e le tatau ea le sili atu ona maua mo au lava, e ala i lo’u lava faatuatua ma le filiga i le tausiga o poloaiga a le Alii, se faamaoniga mo le faaolataga mo au lava? Ma e le ia te au ea se avanoa tutusa ma le au paia anamua? Ma pe le faafofoga mai ea le Alii i a’u tatalo ma faafofoga mai i la’u tagi i le taimi lava e faafofoga i ai, e pei foi ona ia faia i a latou tatalo, pe afai ou te alu atu ia te ia i le auala na latou faia?

E mafai ona tatou faia mea uma lava tatou te tautino atu e fai ma mataupu o talosaga.

Na lipotia mai e Sarah Granger Kimball: “I le Aoga a Perofeta. …, a o tuuina atu e Iosefa Samita faatonuga i le usoga, na ia tau atu ia i latou ina ia faia mea uma latou te tautino atu ma mataupu o talosaga.”6

“Saili ia iloa le Atua i totonu o lou afeafe, valaau atu ia te ia i le fanua. Mulimuli i taitaiga a le Tusi a Mamona, ma tatalo ai, ma tatalo mo lou aiga, a outou lafu povi, a outou lafu mamoe, a outou lafu, a outou sana, ma mea uma lava ua ia te outou [tagai Alema 34:18–27]; talosaga atu mo faamanuiaga a le Atua i luga o a outou galuega uma, ma mea uma lava tou te faia.”7

“Aua nei outou faatalale i o outou tiute i o outou aiga, ae valaau atu i le Atua mo ana faamanuiaga i luga ia te outou, ma o outou aiga, i luga o a outou lafu ma lafu manu, ma mea uma lava e a outou—ina ia maua e outou le filemu ma le manuia—ma a o outou faia lenei, ‘tatalo mo le filemu i Siona, aua e manuia i latou o e alolofa ia te ia’ [tagai Salamo 122:6.]”8

O se tatalo a le Perofeta o loo tusi faamaumauina ia Aokuso 1842 e faaali mai ai lona naunautaiga mo le faautauta mai le Atua: “Oi le Atua e, O loo silasila ma silafia mai loto o tagata uma…, silasila maia i luga o Lau auauna o Iosefa i lenei taimi; ma ia avea le faatuatua i le suafa o Lou Alo o Iesu Keriso, i se maualuga sili atu nai lo le mea e le oo i se taimi e ono talisapaia e Lau auauna, ia faaeeina ai i ona luga, le faatuatua lava o Elia; ma ia tuuina mai le malamalama o le ola e faavavau e faamumu ai lona loto, ina ia le toe aveeseina; ma ia sasaa mai upu o le ola e faavavau i luga o le agaga o Lau auauna, ina ia ona iloa Lou finagalo, o Au tulafono, ma Au poloaiga, ma Au faamasinoga, ina ia faia e i latou e pei o le sau mai luga o le Mauga o Heremoni, ia avea le faapaiaina o Lou alofa tunoa, mamalu, ma viiga, i le atoatoaga o Lou alofa mutimutivale, ma le mana, ma le lelei, ia sasaa mai i luga o le ulu o Lau auauna.”9

A tatou tatalo i le faatuatua ma le faigofie, tatou te maua faamanuiaga ua silasila mai le Atua ua talafeagai ona faaee mai i o tatou luga.

“Tatalo ma le lotomaualalo i le nofoalii o le alofa tunoa, ina ia i ai i o outou luga i taimi uma le Agaga o le Alii. Ia manatua a aunoa ma le talosaga e leai se mea tatou te maua; o le mea lea, tatalo atu ia te ia i le faatuatua, ma o le a outou maua ai ana faamanuiaga o silafia e le Atua e talafeagai ona faaee i ou luga. Tatalo e aunoa ma loto manaonao ina ia faamalieina ai o outou tuinanau, ae tatalo tauanau mo meaalofa sili [tagai MFF 46:8–9].”10

“O uiga lelei o se tasi lea o mataupu faavae sili ona taua e fesoasoani ia i tatou e maua ai le loto mautinoa e o atu ai i lo tatou Tama oi le Lagi ina ia mafai ona talosaga atu mo le faautauta i ona aao. O le mea lea, afai pe a outou faapelepele i lenei aoaoga faavae i o outou loto, ina ia outou talosaga atu ma le loto mautinoa i ona luma, o le a sasaaina mai i luga o outou ulu [tagai MFF 121:45–56].”11

“Ia oo atu tatalo a le Au Paia i le lagi, ina ia ulufale atu i fofoga o le Alii o Sapaota, aua o tatalo faatauanau a le amiotonu e aoga tele [tagai Iakopo 5:16]”12

Na manatuaina e Henry W. Bigler: “E uiga i le tatalo i lo tatou Tama i le lagi, na i ai le taimi na ou faalogo ai ia Iosefa Samita o faapea mai, ‘Ia manino ma faigofie ma tatalo mo le mea tou te mananao ai, e pei lava pe a outou o atu i se tuaoi ma faapea atu, Ou te manao e faaaoga lau solofanua ou te alu ai i le olo saito.’”13

E mafai ona tatou maua faaaliga faaletagata lava ia e ala mai le Agaga Paia.

“O se avanoa a fanau a le Atua le o atu ai i le Atua ma maua ai faaaliga. O le Atua e le faailoga tagata o ia; ua ia i tatou avanoa tutusa uma lava.”14

“Tatou te talitonu e i ai la tatou aia tatau i faaaliga, faaaliga vaaia, ma miti mai le Atua, o lo tatou Tama faalelagi; ma le susulu ma le malamalama, e ala i le meaalofa o le Agaga Paia, i le suafa o Iesu Keriso, i mataupu uma lava e faatatau i lo tatou manuia faaleagaga; pe a fai tatou te tausi ana poloaiga, ina ia faaagavaaina ai i tatou i lana silafaga.”15

“E mafai ona manuia se tagata i le matauina lea o uluai faailoga o le agaga o faaaliga; mo se faataitaiga, a e lagonaina le malamalama mama o loo ulufale mai ia te oe, e mafai ai ona faafuasei ona oo mai ia te oe manatu, ma a matauina, o le a e vaai i ai i lona faataunuuina i lena lava aso pe vave foi; o mea ia na faaalia atu i lou mafaufau e le Agaga o le Atua, o le a faataunuuina; ma o lea o le aoaoina o le Agaga o le Atua ma malamalama i ai, o le a outou ola ai i le mataupu faavae o faaaliga, seia oo ina faaatoatoaina oe ia Keriso Iesu.”16

“E i ai la’u lomiga tuai o le Feagaiga Fou i gagana Latina, Eperu, Siamani ma le faa-Eleni. … Ou te faafetai i le Atua o loo ia te au lenei tusi tuai; ae e sili atu la’u faafetai mo le meaalofa o le Agaga Paia. O loo ia te a’u le tusi sili ona tuai i le lalolagi; ae o loo i lo’u loto le tusi sili ona tuai, o le mea foaifua o le Agaga Paia lava lea. … O le Agaga Paia … ua i totonu ia te a’u, ma e silisili le malamalama nai lo le lalolagi atoa; ma ou te mafuta au lava ma ia.”17

“E leai se tagata e mafai ona maua le Agaga Paia e aunoa ma le maua o faaaliga. O le Agaga Paia o le fai faaaliga.”18

O Ioane Teila, a o auauna o le Peresitene a le Korama a le Toasefululua, na ia lipoti mai: “Ou te manatua lelei se tala na faia e Iosefa Samita ua silia ma le fasefulu tausaga talu ai. Fai mai o ia, ‘Elder Teila, ua maea ona papatisoina oe, ua uma ona faaee lima i luga o lou ulu mo le mauaina o le Agaga Paia, ma ua maea ona faauuina oe i le perisitua paia. O lenei, afai e te faaauau pea ona mulimuli i taitaiga a lena agaga, o le a taitaiina sao oe i taimi uma. O nisi taimi atonu e feteenai ma lau faamasinoga; aua e te mafaufau i lena mea, mulimuli i ana faatonuga; ma afai e te faamaoni i ana musumusuga o le a oo mai le taimi o le a avea ia te oe, ma aoaoga faavae o faaaliga ma o le a e iloa mea uma lava.’ ”19

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Matau le taua o le tatalo i le mea na oo ia Iosefa Samita ma Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona (itulau 133). E faapefea ona uunaia ou aafiaga ma le Tusi a Mamona e le tatalo? O a nisi vaega o lou olaga e faaaafiaina i le tatalo?

  • O a ou manatu a o e faitauina le parakalafa i le pito i lalo o le itulau 134? ‘A o e mafaufau loloto i lenei faaupuga, mafaufau po o le a se mea e te ono faia e faaleleia atili ai le auala e te “talanoa ai i lou Matai.”

  • Aisea e le mafai ai ona tatou faamoemoe tasi lava i na o faaaliga mai anamua? Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 135–37 Aisea tatou te manaomia ai faaaliga faaletagata lava ia faaauau pea?

  • Toe iloilo le vaega lea e amata i le itulau 137. Saili aoaoga a le Perofeta e uiga i le taimi po o afea e tatau ona tatou tatalo ai ae po o a mea e tatau ona tatou tatalo atu ai. E faapefea e nei aoaoga ona fesoasoani ia oe i au lava tatalo? E faapefea ona fesoasoani i aiga i tatalo faaleaiga?

  • Suesue aoaoga a le Perofeta i itulau 138–39 e uiga i le pe faapefea ona tatou tatalo. O le a le taua o le faaaogaina o gagana “manino ma faigofie” pe a tatou tatalo? E faapefea e le ola amiotonu ona aumaia lo tatou loto mautinoa e faalatalata atu i le Tama Faalelagi i le tatalo? O le a se mea ua fesoasoani ia oe e maua ai lau molimau, e faafofoga mai le Atua ma tali mai i tatalo?

  • Faitau le parakalafa atoa lona tolu i le itulau 139. O anafea na e manuia ai mai lou matauina “o uluai po o faailoga” o le Agaga o loo musuia oe? E faapefea ona tatou aoao e iloa musumusuga a le Agaga i le taimi lava lena pe a oo mai?

Mau E Faatatau I Ai: 1 Tupu 19:11–12; Iakopo 1:5–6; Helamana 5:30; 3 Nifae 18:18–21; MFF 6:22–23; 8:2–3; 88:63–65

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:52–53; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, itu. 23, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. History of the Church, 1:54; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 24–25, Church Archives.

  3. Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 8, i. 11, Church Archives.

  4. Daniel Tyler, i le “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Fep. 15, 1892, i. 127.

  5. Tusi mai ia Iosefa Samita i le uso o lona tama o Sila Samita, Set. 26, 1833, Katelani, Ohio; i le Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1845 manuscript, i. 229–32, Church Archives.

  6. Sarah Granger Kimball, i le “R. S. Report,” Woman’s Exponent, Aok. 15, 1892, i. 30.

  7. History of the Church, 5:31; mai le “Gift of the Holy Ghost,” o se tusiga a le faatonu lomia i le Times and Seasons, Iuni 15, 1842, i. 825; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  8. “To the Saints of God,” o se tusiga a le faatonu lomia i le Times and Seasons, Oke. 15, 1842, i. 952; ua faaonaponei faailoga; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  9. History of the Church, 5:127–28; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se mea na tusia i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Aok. 23, 1842, latalata i Navu, Ilinoi; e le o sa’o le aso na tusia ai lenei faamatalaga, Aok. 22, 1842, in History of the Church.

  10. Tusi mai ia Iosefa Samita ma John Whitmer i le Au Paia i Colesville, Niu Ioka, Aok. 20, 1830, Heremoni, Penisilevania, i Newel Knight, Autobiography and Journal, tusa o le 1846–47, i. 129, Church Archives.

  11. Faamatalaga na tusia e Iosefa Samita ia Fep. 1840 i Filetalefia, Penisilevania; o le tusiga tonu lava na tusi ai, umia patino.

  12. History of the Church, 6:303; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton.

  13. Henry W. Bigler, i le “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Mar. 1, 1892, i. 151–52.

  14. Aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita pe tusa o Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati, in Uiliata Risati, Pocket Companion, i. 75, 78–79, Church Archives.

  15. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Isaac Galland, Mati 22, 1839, Falepuipui i Liperate, Liperate, Misuri, lomia i le Times and Seasons, Fep. 1840, i. 54.

  16. History of the Church, 3:381; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 27, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  17. History of the Church, 6:307–8; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotiina e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton.

  18. History of the Church, 6:58; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Oke. 15, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  19. John Taylor, Deseret News: Semi- Weekly, Ian. 15, 1878, i. 1.

Ata
Moroni

I le masina o Iuni 1829, sa maua ai e Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Iosefa Samita le avanoa manaomia e vaai ai ia Moronae ma papatusi auro. E lei umi se taimi mulimuli ane, ae vaai foi Matini Harisi i le agelu ma papatusi.

Ata
family praying

“Aua nei outou faatalale i o outou tiute i o outou aiga, ae valaau atu i le Atua mo ana faamanuiaga i luga ia te outou, ma o outou aiga.”