Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 23: Te Tiʻa-faahou-raa, te Tutau o te Varua


Pene 23

Te Tiʻa-faahou-raa, te Tutau o te Varua

Nahea te hoê iteraa papu no niʻa i te Tiʻa-faahou-raa o Iesu Mesia e no niʻa i to tatou iho tiʻa-faahou-raa i muri nei i te haapuai ia tatou i roto i to tatou mau peʻapeʻa i te fenua nei?

Omuaraa

E iteraa papu mau to te Peresideni Harold B. Lee no niʻa i te tiʻa-faahou-raa o Iesu Mesia, o tei puai faahou atu â i muri noa iho i to’na piiraahia i roto i te pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i te avaʻe Eperera 1941. Te faahaamanaʻo ra oia e: “Ua haere maira te hoê o te pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti iaʻu ra e ua parau maira, ‘I teie nei, te hinaaro nei matou e na oe e horoʻa i te Aʻoraa i roto i te pureraa i te pô Sabati. No te Sabati o te Pâta. I roto i to oe tiʻaraa aposetolo I faatoroʻahia, ia riro oe ei ite no te misioni e no te tiʻa-faahou-raa o te Fatu e te Faaora o Iesu Mesia.’ Te manaʻo nei au e, o tera ïa te ohipa huru ê e te maere rahi roa aʻe i te mau mea atoa o tei tupu.

“Ua haere atu vau i roto i te hoê o te mau piha o te Fare no te Mau Piha Toroʻa o te Ekalesia, e ua rave au i te Bibilia. Ua taiʻo vau i na Evanelia e maha, te mau irava ihoa râ no niʻa i te poheraa, te faasatauro-raa-hia e te tiʻa-faahou-raa o te Fatu; e a taiʻo ai au, ite aʻera vau e, te tupu nei te hoê ohipa maere. E ere teie i te hoê noa aamu taʻu e taiʻo nei, mai te huru ra e, te mau mea taʻu e taiʻo ra, e mea mau ïa, mai te mea ra e, te tupu mau ra taua mau mea ra i te reira iho taime. I te pô Sabati, ua horoʻa vau i taʻu parau poroʻi haehaa roa ma te parau e, ‘E teie nei, o vau, te hoê o te mau aposetolo hopea i niʻa i te fenua nei i teie mahana, te faaite nei au i toʻu iteraa papu e, ua ite atoa vau, ma toʻu varua atoa e, o Iesu te Faaora o to te ao nei, e ua ora hoi oia e ua pohe e ua tiʻa- faahou no tatou nei.’

“Ua ite au i te reira na roto i te hoê iteraa taaʻe tei roaa iaʻu i te hepetoma i mua’tu. E ua ui maira te hoê taata, ‘Nahea oe e ite ai? Ua ite mata anei oe?’ E nehenehe taʻu e parau, hau atu i te puai i ta te taata tei ite mata e, o tera ïa te iteraa e roaa na roto i te mana o te Varua Maitai i te faaite- papu-raa i to tatou varua e, o Iesu te Mesia, te Faaora o to te ao nei.”1

Te mau haapiiraa a Harold B. Lee

Nahea te parau mau o te tiʻa-faahou-raa e riro ai ei “fafauraa oaoa”?

“Tae aʻera i te mahana matamua o te hepetoma ra, i te poʻipoʻi roa, haere atura e toofanu pue vahine i te menema ra. … Ite atura ratou i te ofaʻi ua faataa-ê-hia i te menema ra. E ua tomo anaʻe atura i roto, e aita aʻera i iteahia ia ratou te tino o Iesu Mesia. E i muri aʻera, te maere noa ra ratou i taua mea ra, inaha, te tiʻa noa maira e toopiti pue taata i pihaʻi iho ia ratou ra ma te ahu anaana! E rahi roa aʻera te mehameha o taua mau vahine ra, pi’o ihora to ratou mata i raro i te repo, na ô maira te melahi ia ratou ra, Eaha outou i imi ai i tei ora i te vairaa o te pohe? Eiaha e mataʻu, eiaha e taiâ; ua ite hoi au e, te imi nei orua ia Iesu i faasataurohia nei.

“Aore oia i ô nei, ua tiʻa faahou aʻenei ïa, ta’na i faaite atea maira. A haere mai na, a hiʻo i te vairaa o te Fatu ra—i te vahi ta ratou i vaiiho ia’na.

“A haere oioi na orua a parau atu i ta’na mau pìpì e ia Petero, e ua tiʻa-faahou oia mai te pohe mai—e inaha, te haere atura oia na mua ia outou i Galilea, ei reira outou e ite ai ia’na. A haamanaʻo i ta’na i parau mai ia outou ia’na i parahi i Galilea ra a na ô mai ai ra e: E tuuhia te tamaiti a te taata nei i te rima o te feia rave hara, e faasataurohia, e e tiʻa faahou ia tae i te rui toru ra. A haapaʻo na, ua faaite atu vau ia orua.” [A hiʻo Luka 24:1–7; Mataio 28:5–7; Mareko 16:5–7].

Tera ïa ta te mau taata papaʻi i te evanelia a Mataio, a Mareko e a Luka, i papaʻi no niʻa i te ohipa rahi maere o tei tupu i roto i te aamu o te ao nei, te tia-faahou-raa o te Fatu o Iesu Mesia, te Faaora o te taata nei. Ua faaitehia mai ma te oto rahi, te mana rahi aʻe i te mau mana atoa o te hoê Tamaiti na te Atua tei riro mai ei taata. Ua parau atu oia ia Mareta tei oto i te taime poheraa o to’na ra taeaʻe o Lazaro: “Tei iaʻu te tiʻa-faahou-raa e te ora, o te faaroo mai iaʻu ra, pohe noa â oia e ora â ïa.” (Ioane 11:25).

E mea papu maitai e te maramarama To’na faaararaa’tu i te mau Ati Iuda manaʻo taparahi taata i To’na mana hanahana. “Amene, amene, e parau atu vau ia outou, ua fatata e teie nei â te hora e faaroo ai tei pohe i te reo o te Tamaiti a te Atua: e te faaroo ra, e ora ïa.

“Mai te Metua ra, e ora to’na tei roto ia’na iho; ua horoʻa mai hoi oia i to te Tamaiti ei ora atoa to’na i roto ia’na iho;

E … ia haavâ ra, no te mea e Tamaiti oia na te [Atua].” [Ioane 5:25–27].

I muri noa iho i To’na tiʻa-faahou-raa, ua itehia te papuraa o te piti o te mana puai no te tiʻa mai roto mai i te menema, eiaha o’na anaʻe, te feia atoa râ, “tei pohe, ua faaroo râ Ia’na.” O Mataio tei papaʻi i teie parau ma te ohie e te afaro no niʻa i te tiʻa-faahouraa temeio o te feia tei haapaʻo, mai te pohe tahuti mai, “Maheu aʻera te mau menema; e ua tiʻa maira te tino o te feia moʻa i taoto ra e rave rahi, i muri aʻe i ta’na tiʻa-faahou-raa i niʻa ra, e ua haere maira ratou mai raro mai i te apoo, haere atura i roto i te oire moʻa ra, e itea ihora e te taata e rave rahi.” [Mataio 27:52–53].

E ere atoa teie i te hopea o te mau mana faaora a teie Tamaiti rahi na te Atua. Mai te tau e te tau, i roto i te mau tau tuuraa atoa, ua iteahia te fafauraa oaoa: “Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope atoa i te faaorahia i te Mesia,” (1 Korinetia 15:22), “… te feia i mau na i te parau maitai ra, e tiʻa mai ïa e rave i te ora; e te feia hoi i mau na i te parau ino ra, e tiʻa mai ïa e rave i te pohe.” (Ioane 5:29). Te tere oioi nei te tau e tae roa’tu ua hope Ta’na ohipa hanahana.

Ahiri te taata i maramarama hope roa i teie mau ohipa maere i teie nei tau, oia hoi, mai ta te mau peropheta i tohu ra: Te faaineine nei te feia hara i te taparahi i te feia hara; e “e tae mai te mataʻu i niʻa i te mau taata atoa” (PH&PF 63:33), na te reira maramarama e faaore i te mau mataʻu e te mau riʻariʻa e rave rahi o te haapeʻapeʻa nei i te taata e te mau nunaa. Tera râ, mai te mea e, e “mataʻu [tatou] i te Atua e e faateitei i te arii” [1 Petero 2:17] i reira e tiʻa ai ia tatou ia titau i te fafauraa hanahana a te Fatu: “mai te mea e faataa-ê-roa outou i te mau feii e te mau mataʻu, e ite mata mai outou iaʻu nei” [a hiʻo PH&PF 67:10].2

Te opuaraa o te oraraa nei o te faatupuraa ïa i te tahuti ore e te ora mure ore [hiʻo Mose 1:39]. I teie nei, te auraa no te parau ra, te tahuti ore, te faariiraa ïa i te hoê tino o te ore e riro faahou i roto i te mau mauiui o te tino nei, aita e riro faahou i roto i tahi pohe tino ê atu, aita hoi e faaino- faahou-hia, inaha, ua hope pauroa teie mau mea tahito ra i te pohe.3

Nahea te iteraa i te parau no te tiʻa-faahou-raa i te turu ia tatou i roto i te mau taime ati e aore râ, i roto i te pohe?

Ua tupu aʻe ra anei te hoê ati rahi pae varua i niʻa ia outou na roto i te hoê otoraa mâhă ore?

Te hinaaro nei au e aratai ia outou i mua i te hoê hohoa no te hoê taata, mai te huru ra e, pauroa te taata e hinaaro nei e faaatea ê atu ia ratou i taua hohoa ra, e te hinaaro nei au ia ite outou i to’na puai i roto i te hoê hora riʻariʻa! I raro i te satauro, te tuturi ra te hoê metua vahine nehenehe roa afa paari ma te maniania ore, ua taamuhia to’na upoo e to’na na paʻufifi i te hoê ahu. E i niʻa aʻe i to’na upoo, i niʻa i te satauro, ta’na ïa tamaiti fanau matamua, tei roto i te mamae rahi. Eita e taa i te hoê taata ia ite i te mamae rahi o te aau metua vahine o Maria. Te ite nei oia i teie nei i te auraa mau no te parau tohu oto a Simeona a haamaitai ai oia i teie nei tamaiti i to’na ra aruaruraa ra, “E riro oia ei tapaʻo e mârôhia; e, e putapupu atoa to oe iho aau mai te puta hoto ra.”[A hiʻo Luka 2:34–35].

Eaha te mea tei paturu ia’na i roto i to’na ati rahi? Ua ite papu oia e, te vai ra te hoê oraraa i ô atu i teie nei oraraa tahuti nei. Aita anei oia i paraparau i te hoê melahi, te veʻa a te Atua? E mea papu e ua faaroo aʻe na oia i te pure hopea a ta’na tamaiti i papaʻihia ra hou To’na ra hoo-raa-hia, mai tei papaʻihia e Ioane: “E teie nei, e taʻu Metua,” te na reira ra oia i te pureraa, “e haamaitai mai oe iaʻu i mua i to aro na i te maitai noʻu ia oe hou teie nei ao ra.” (Ioane 17:5) Ma te piʻo te upoo i raro, ua faaroo teie metua vahine moʻa i Ta’na pure hopea ta’na i muhumuhu mai niʻa mai i te tasauro, mai roto mai i te utu vaha tei tairihia: “E taʻu Metua, te tuu atu nei au i taʻu varua i to rima na,” (Luka 23:46) ei faaiteraa ia’na e, ua tiʻa te reira, e ei faaiteraa atoa i te papuraa o te tahoêraa Ia’na e te Atua to’na Metua i te Ao ra. Aita te raʻi i atea roa i te taata, i roto i te oto rahi, o te hiʻo i mua ma te tiʻaturi papu i te hoê mahana hanahana no te tiʻa-faahou-raa.4

Te vai ra anei te haapapuraa no te tahoêraa e te tupuraa o ta tatou mau moemoea i roto i te ao a muri aʻe? Tera ïa te piiraa oto a te hoê metua vahine a vaiiho ai oia i ta’na tamarii i roto i te pohe. Mai te reira atoa te feia maʻi e te feia ruhiruhia i te uiuimărû-noa-raa ma te faaroo-ore-hia, i te taime a tere vitiviti ai to ratou oraraa. I roto i teie mau huru atoa, eaha te puai e te tamahanahanaraa e roaa i te taata o te faaroo i te fafauraa hanahana a te Fatu:

“To oe ra mau taata pohe e ora ïa, to ratou mau tino pohe e tia faahou ïa. A ara, a himene, e tei parahi i te repo e! e au hoi to oe ra hau i te hau o te mau raau rii ra, e haapuai mai hoi te fenua i te feia i pohe ra.” (Isaia 26:19).

E mama mai te rima teiaha o te pohe, e puta te tapoʻi o te poiri e e tamărûhia te mauiui o te puta ia paʻepaʻe anaʻe te faaroo ia tatou i niʻa aʻe i te mau peʻapeʻa e te mau otoraa faito ore o te oraraa tahuti nei, e ia horoʻa hoi i te hoê iteraa no te mau mahana maitai aʻe e te tiaʻiraa oaoa aʻe, mai tei heheuhia mai, “e na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa: no te mea ua mou te mau mea tahito ra” (Apokalupo 21:4) na roto i te taraehara a te Fatu ra o Iesu Mesia. Na roto i taua huru faaroo ra e taua huru iteraa ra, ia titauhia mai outou ia oto, e tiʻa ia outou ia himene mai tei papaʻihia ra, “Ua horomii-roa-hia te pohe i te rê i riro ra. E te pohe e, teihea to oe tara? E hade e, teihea to oe rê?” (1 Korinetia 15:54–55).5

E tiʻa atoa ia outou ia ite e, te ora nei to outou Faaora, mai ia Ioba i ite a vai ai oia i roto i to’na faahemaraa no te “faaino atu i te Atua, a pohe atu ai,” [ hiʻo Ioba 2:9; 19:25] e ia ite atoa e, e tiʻa atoa ia outou ia iriti i te opani e ia tuu ia’na ia tomo mai i roto “amu atu ai i te maa i ô outou ra.” [Hiʻo Apokalupo 3:20]. A hiʻo atoa ia outou iho ia tae i te hoê mahana, ei mau taata tiʻa faahou, i te titauraa i te aufetiiraa e o’na o tei horoʻa i To’na ora, ia roaa te utua o te hotu o te ora mure ore i te taata tahuti nei, no ta ratou tautooraa e te iteraa i te fenua nei, noa’tu e, i roto i te hiʻoraa a te taata nei, mai te mea ra e, ua ino te ohipa a te hoê taata.6

Nahea te iteraa i te auraa o te tiʻa-faahou-raa e riro ai ei tutau no to tatou varua?

E hiʻo anaʻe tatou i te hohoa o Petero, oia o tei huna i te Fatu e toru taime i te arui a haavarehia ai oia. A faaau i teie Petero ri ʻariʻa e te mataʻu ore i roto ia’na tei iteahia i muri noa iho, a tiʻa ai oia i mua i teie â mau tiʻa faaroo o tei titau aita i maoro aʻe nei ia taparahihia o Iesu. Ua faahapa oia ia ratou ei mau taata taparahi taata e ua tiʻaoro ia ratou ia tatarahapa, e ua tapeʻahia i roto i te fare auri, e i te hopea ra, ua haere i to’na ra taparahi-poheraa ma te mataʻu ore.

Eaha te mea i taui ai oia? Ua riro hoi oia ei ite tino roa no te tauiraa o te tino i hamani-ino-hia, e o tei mamae i niʻa i te tasauro, o tei riro mai ei tino tiʻa-faahou e tei fahanahanahia. Te pahonoraa ohie no te mea ïa e, ua taui-atoa-hia o Petero i te mea e, ua ite oia i te mana o te Fatu i tiʻa faahou. Eita oia e vai faahou oia anaʻe i niʻa i te pae tahatai o Galilea, e aore râ, i roto i te fare tapeʻaraa, e aore râ, i roto i te pohe. E tiʻa to’na Fatu i pihaʻi iho ia’na.7

Mai ta te vahine … a Ioba i parau ra, “A faaino atu i te Atua, a pohe atu ai.” [Hiʻo Ioba 2:9]. Tera râ, i roto i te hanahana rahi o te mamae o Ioba, ua faahiti oia i te hoê mea o taʻu e manaʻo nei e, aita e tiʻa maitai te hoê hunaraa maʻi mai te mea e, aita te reira e faahitihia. Ua parau oia e, “Ua ite hoi au e, te ora ra te faaora iaʻu, e ia tae i te hopea ra e tiʻa mai ai oia i niʻa i te fenua nei: e ia pohe taʻu iri nei i teie nei maʻi, e hiʻo â vau i te Atua i roto i taʻu tino nei: e hiʻo vau iho ia’na, o toʻu ra mata, eiaha to vetahi ê ra, te hiʻo ; pau noa ai taʻu mafatu i roto iaʻu nei.” [Ioba 19:25–27]. Outou i teie mahana, mai te mea e, ua ite outou e, ua taamu outou i to outou varua i niʻa i taua iteraa papu hanahana ra e, te ora nei oia, e i te mahana hopea ra, e tiʻa mai oia i niʻa i teie nei fenua e i reira outou e farerei ai Ia’na te mata e te mata—mai te mea e, ua ite outou i te reira, noa’tu eaha te fifi e te mau hopoiʻa e te mau ati e tupu mai—mai te mea e patu outou i to outou fare i niʻa i te păpă, e ore roa ïa outou e hiʻa. Oia ïa, e ite outou i te fifi rahi o te otoraa i niʻa i te moʻe-ê-raa tei herehia, eita râ outou e topa; e riro râ outou i te farii i te faaroo rahi aʻe aitâ i roaa aʻe nei ia outou.8

Rahi noa’tu te fifiraa o to tatou oraraa e te mau mea o te ao nei, rahi noa’toa’tu te faufaa ia haapaʻo maitai i te mau opuaraa e te mau parau tumu o te evanelia a Iesu Mesia. E ere e ohipa na te faaroo ia pahono i te mau uiraa atoa no niʻa i te faatereraa morare o te ao atoa nei, no te horoʻa râ i te itoito i te taata, na roto i te faaroo, ia haere i mua i roto i te mau uiraa aitâ i itehia ia’na te pahonoraa i roto i to’na huru i teie nei.9

I teie mahana, no te haamanaʻoraa i te rê rahi aʻe tei roaa i te ao nei, te ani haehaa nei au i te feia aau parau tiʻa i te mau vahi atoa, ia tiʻa i niʻa aʻe i to ratou mau mataʻu e to ratou mau inoino taata nei, e ia oaoa mai ta te aposetolo i parau i te mau Etene ra “E teie nei, ia haamaitaihia te Atua o tei horoʻa mai i te rê no tatou, no to tatou Fatu ra no Iesu Mesia.” (1 Korinetia 15:57).10

Te Mau Manaʻo Tauturu no te Haapiiraa e te Aparauraa

  • Eaha te auraa no te parau a te Faaora a parau ai Oia e, “O Vau te tiʻa-faahou-raa e te ora”? (Ioane 11:25). Eaha te manaʻo e tupu i roto ia outou ia feruri anaʻe outou i te parau no te tiʻafaahou-raa o te Faaora?

  • Te iteraa e te vai mau ra te tiʻa-faahou-raa, eaha ta te reira e faatupu i niʻa i to outou oraraa i te mau mahana atoa?

  • Nahea te hoê iteraa papu no niʻa i te tiʻa-faahou-raa, i te paturu ia tatou ia pohe anaʻe te hoê o tei here-roa-hia e tatou? Eaha anaʻe atu â te mau taime e horoʻa mai ai te iteraa papu no niʻa i te tiʻa- faahou-raa, i te tamahanahana ia tatou, e ia tauturu ia tatou ia upootiʻa i niʻa i te mataʻu?

  • Eaha ta tatou e rave ia rahi atu to tatou haroaroaraa e to tatou iteraa papu no niʻa i te tiʻa-faahou- raa?

Faahororaa

  1. Ye Are the Light of the World (1974), api 26–27.

  2. Haapurororaa a CBS “Church of the Air”, i roto i te Conference Report, Eperera 1958, api 133–34.

  3. The Teachings of Harold B. Lee, neneʻiraa a Clyde J. Williams (1996), api 30.

  4. Haapurororaa a CBS “Church of the Air” api 134–35.

  5. Decisions for Successful Living (1973), api 179–80.

  6. I roto i te Conference Report, Eperera 1958, api 136.

  7. The Teachings of Harold B. Lee, api 63.

  8. Aʻoraa tei horoʻahia i te hunaraa o David H. Cannon, i te 29 no Tenuare 1968, Aupúpú Haaputuraa Parau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 5–6.

  9. I roto i te Conference Report, Atopa 1963, 108; e aore râ, Improvement Era, Titema 1963, 1103.

  10. I roto i te Conference Report, Eperera 1958, api 136.

Ua fâ mai te Faaora i tiʻa-faahou ra ia Maria i te menema. Na roto i te faaiteraa a te Varua Maitai, e tiʻa ia tatou tataitahi ia farii i te haapapuraa mahanahana e, ua tiʻa faahou te Faaora mai te pohe mai e ua ofati i te mau tapeʻa o te pohe no te mau taata atoa.