Seminare ma Inisitituti
Aoao Atu le Aoaoga Faavae


“Aoao Atu le Aoaoga Faavae,” Aoao Atu i le Ala a le Faaola: Mo I Latou Uma O E Aoao Atu i le Aiga ma i le Ekalesia (2022)

“Aoao Atu le Aoaoga Faavae,” Aoao Atu i le Ala a le Faaola

Ata
O Iesu Keriso o loo aoao atu i le malumalu ina ua 12 Ona tausaga

Keriso i le Malumalu, saunia e Heinrich Hofmann

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

E ui ina sa tuputupu ae Iesu i le poto ma le malamalama i Lona soifuaga atoa, ae sa lei aoaoina aloaia o Ia e pei o isi taitai faalelotu o Ona aso. Ae ina ua Ia aoao atu, sa maofa tagata, ma faapea atu, “Pe faapefea ea ona poto o lenei tagata, a e lei aoaoina o ia?” Aisea na matua mamana ai Ana aoaoga? “O la‘u mataupu e le o sa’u lava,” na faamalamalama ai e le Faaola, “a o lana na auina mai a‘u” (Ioane 7:15–16). O le aoaoga faavae o le upumoni e faavavau—o loo maua i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai—lea e faaali mai ai ia i tatou le ala e avea ai faapei o lo tatou Tama oi le Lagi ma toe foi atu ai ia te Ia. E tusa lava po o le a lou poto masani o se faiaoga, e mafai ona e aoao atu ma le mana, e pei ona faia e le Faaola, e ala i le aoao atu o aoaoga faavae a le Tama. O oe ma i latou e te aoaoina o le a maofa i faamanuiaga e auina mai e le Atua pe a mauaa au aoaoga ma le aoaoina mai i Lana afioga.

Ia Aoao Atu le Aoaoga Faavae

  • Aoao le aoaoga faavae a Iesu Keriso mo oe lava ia.

  • Aoao atu mai tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai.

  • Fesoasoani i tagata aoao e saili, iloa, ma malamalama i upumoni i tusitusiga paia.

  • Taulai atu i upumoni e taitai atu ai i le liua ma fausia ai le faatuatua ia Iesu Keriso.

  • Fesoasoani i tagata aoao ia maua le taua patino i le aoaoga faavae a Iesu Keriso.

Na Aoaoina e le Faaola le Aoaoga Faavae

E foliga manino mai na aoao le Faaola mai tusitusiga paia i Lona talavou a o Ia faateleina “i le poto … ua alofagia o ia e le Atua” (Luka 2:52). Na manino Lona malamalama loloto i le aoaoga faavae a le Tama ina ua maua o Ia e Ona matua i le malumalu a o talavou, o loo aoao atu i faiaoga Iutaia ma tali i a latou fesili (tagai Faaliliuga Iosefa Samita, Luka 2:46 [i le Luka 2:46, vaefaamatalagai]). Mulimuli ane, ina ua tuuina atu e Satani ia te ia le faaosoosoga maoae i le vao, o le malamalama o Iesu i aoaoga faavae i tusitusiga paia na fesoasoani ia te Ia e tetee atu ai i faaosoosoga (tagai Luka 4:3–12).

E mafai foi ona e saili ia loloto atili le aoaoina o aoaoga faavae moni ae e te lei aoao atu. A o e sauni e aoao atu ma aoao faatasi ma isi, vaavaai ma le faaeteete mo mea na fetalai mai ai le Alii e uiga i upumoni o loo e aoaoina atu. Suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua mo faamalamalamaga ma fautuaga. O le ola ai ma faaaoga upumoni e te suesueina o le a valaaulia ai le Agaga e aoao atu ia te oe le aoaoga faavae i ni auala loloto atu ma faamautu ai le moni o le aoaoga faavae i loto o i latou e te aoaoina.

Fesili e Manatunatu Loloto i Ai: Aisea e taua ai le malamalama i upumoni o le talalelei mo oe lava? Na faapefea ona e maua se malamalama loloto atu i upumoni o le talalelei? O le a se mea ua musuia oe e fai e faaleleia ai lau suesuega o tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua?

Mai Tusitusiga Paia: Faataoto 7:1–3; 2 Nifae 4:15–16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:21; 88:118

Na Aoao Atu le Faaola mai Tusitusiga Paia

Ina ua mavae le maliu o le Faaola, sa savavali ona soo e toalua ma talanoa ma se lagona o le faanoanoa ma le ofo i o latou loto. E mafai faapefea ona la malamalama i le mea na faatoa tupu? O Iesu le Nasareta, o le tagata lea sa latou faatuatuaina e avea ma o latou Togiola, ua maliu nei mo aso e tolu. Ona i ai lea o lipoti faapea ua gaogao Lona tuugamau, faatasi ai ma agelu o loo tautino mai o loo soifua o Ia! I lenei tulaga sili ona taua i le faatuatua o nei soo, sa faatasi atu ai se tagata ese i la laua malaga. Sa ia faamafanafanaina i laua e ala i le “faamatala [ina] e ia ia te i laua o mea ua tusia [i le Faaola] i Tusi uma.” Mulimuli ane, na iloa e le au malaga o lo la faiaoga o Iesu Keriso lava Ia ma ua toetu moni mai o Ia. Na faapefea ona la iloaina o Ia? “E lei mu ea o ta loto i totonu ia i taua,” sa la manatunatu mulimuli ane ai, “ina ua fetalai o ia ia te i taua i le ala, ina ua faamatala mai foi e ia o Tusi ia te i taua?” (Luka 24:27, 32).

Na aoao mai Elder D.Todd Christofferson, “O le faamoemoega tutotonu o tusitusiga paia uma o le faatumuina o o tatou agaga i le faatuatua i le Atua le Tama ma i Lona Alo, o Iesu Keriso” (“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” Liahona, Me 2010, 34). I Lana galuega atoa, sa faaaoga ai e Iesu tusitusiga paia e aoao atu ai, faasa‘o, ma musuia ai isi. Ia mautinoa o au aoaoga e le alu ese mai tusitusiga paia ma upu a perofeta. A o e faalagolago ma le faamaoni i le afioga a le Atua i au aoaoga, e mafai ona e faia mo isi le mea na faia e le Faaola. E mafai ona e fesoasoani ia i latou ia iloa o Ia, aua tatou te manaomia uma lo tatou faatuatua i le Faaola ia faamalosia e le aunoa. O lou fiafia i tusitusiga paia o le a iloa e i latou e te aoaoina, ma o lau aoaoga o le a valaaulia ai le Agaga ia mafai ai ona mu o latou loto i se molimau i le Tama ma le Alo.

Fesili e Manatunatu Loloto i Ai: Na faapefea ona uunaia oe e se faiaoga na faaaogaina tusitusiga paia e fesoasoani ia te oe e iloa atili ai le Faaola? O le a se mea e mafai ona e faia e faalagolago atili ai i tusitusiga paia ma upu a perofeta a o e aoao atu? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou o loo e aoaoina ia iloa ma fiafia i le afioga a le Atua?

Mai Tusitusiga Paia: Luka 4:14–21; Alema 31:5; Helamana 3:29–30;3 Nifae 23

Sa Fesoasoani le Faaola i Tagata e Saili, Iloa, ma Malamalama i le Upumoni

Sa fesili se faitulafono ia Iesu, “Le aoao e, se a se mea ou te faia ina ia ou maua ai le ola e faavavau?” I le tali atu i ai, sa taitai atu ai e le Faaola le tagata na fesili i tusitusiga paia: “O le a ea ua tusia i le tulafono? o le a lau faitau?” O lenei mea na taitai atu ai le tagata e le gata i lana tali—“Alofa atu i le Alii lou Atua … i le lua te tuaoi”—ae i se fesili tulitatao foi: “O ai foi le tagata ma te tuaoi?” Sa tali e le Faaola lenei fesili i se faataoto e uiga i ni alii se toatolu o e na vaai i se uso a tagata malaga o manaomia le fesoasoani. E na o le tasi o le toatolu, o se Samaria, o le sa inosia e tagata Iutaia ona o le mea na sau ai, sa tu e fesoasoani. Ona valaaulia lea e Iesu le loia e tali lana lava fesili: “Pe ni a fa oe, o ai so latou nei o le toatolu ua fai ma tagata la te tuaoi?” (tagai Luka 10:25–37).

Aisea e te manatu ai na aoao atu ai le Faaola i lenei ala—tali atu i fesili faatasi ma valaaulia e saili, mafaufau loloto, ma iloa? O se vaega o le tali o le, e faatauaina e le Alii le taumafaiga o le sailia o le upumoni. “Saili, ona outou maua ai lea,” ua Ia valaaulia pea lava pea (tagai, mo se faataitaiga, Mataio 7:7; Luka 11:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:7). Na te tauia faatinoga o le faatuatua ma le onosai a le tagata saili.

E pei o le Faaola, e mafai ona e fesoasoani ia i latou o loo e aoaoina ia iloa ma malamalama i le upumoni. Mo se faataitaiga, o tusitusiga paia, ua faatumulia i upumoni o le talalelei, ae o nisi taimi e manaomia ai se taumafaiga magafagafa e maua ai. A o outou aoao faatasi mai tusitusiga paia, taofi ma fesili atu ia i latou e te aoaoina po o a upumoni o le talalelei latou te matauina. Fesoasoani ia latou iloa pe faapefea ona fesootai nei upumoni i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. O nisi taimi o upumoni e faavavau o loo ta‘ua i tusitusiga paia, ma o nisi taimi e faapupula mai ai i tala ma olaga o tagata tatou te faitau i ai. E mafai foi ona fesoasoani le suesue faatasi i le talaaga faasolopito o fuaiupu o loo e faitauina, faapea foi le uiga o fuaiupu ma le auala e faatatau ai ia i tatou i aso nei.

Fesili e Manatunatu Loloto i Ai: E faapefea ona e faailoaina upumoni e faavavau i tusitusiga paia po o upu a perofeta? O faapefea ona faamanuiaina lou olaga e na upumoni? O a nisi o auala e mafai ona e fesoasoani ai i tagata aoao ia iloa ma malamalama i upumoni o le a anoa ia i latou ma aumaia faalatalata atili ai i latou i le Atua?

Mai Tusitusiga Paia: Ioane 5:39; 1 Nifae 15:14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:12

Ata
tamaiti aoga o loo suesue

E mafai ona tatou fesoasoani ia i latou tatou te aoaoina ia maua ma iloa le upumoni mo i latou lava.

Na Aoao Atu e le Faaola Upumoni Ia e Taitai atu ai i le Liua ma Fausia ai le Faatuatua

I se tasi aso Sapati, na ui ane ai le Faaola ma Ona soo i se fanua, ua fia aai ma amata ona aai i le saito. O le au Faresaio, na naunau lava e faamamafa atu manatu sili ona lelei o le tulafono a Mose, sa ta‘u atu o le faapotopotoina o saito o se ituaiga o galuega, lea sa faasaina i le Sapati (tagai Mareko 2:23–24). Ina ia faaaoga le fasifuaitau a le perofeta o Iakopo o le Tusi a Mamona, o le au Faresaio sa “vaai i tala atu o le faailoga” (Iakopo 4:14). I se isi faaupuga, sa latou matua taulai atu i faauigaga masani o poloaiga lea na latou misia ai le faamoemoega paia o na poloaiga—e faalatalata atili atu ai i tatou i le Atua. O le mea moni, sa lei iloa e le au Faresaio o Le na tuuina atu le poloaiga e faamamalu le Sapati sa tu i o latou luma.

Sa faaaoga e le Faaola lenei avanoa e molimau atu ai i Lona faasinomaga paia ma aoao atu pe aisea e taua ai le Sapati. Sa foafoaina mo i tatou o se aso e tapuai ai i le Alii o le Sapati, o Iesu Keriso lava Ia (tagai Mareko 2:27–28). O ia upumoni e fesoasoani tatou te malamalama ai o poloaiga a le Atua e sili atu nai lo na o a tatou amioga faaalia. E tatau ona fesoasoani ia i tatou e suia o tatou loto ma ia sili atu le liua atoatoa.

Mafaufau ma le faaeteete i aoaoga faavae ma mataupu faavae ua e filifili e taulai atu i ai. E ui e tele upumoni i tusitusiga paia e mafai ona talanoaina, ae e sili atu le taulai atu i upumoni o le talalelei lea e taitai atu ai i le liua ma fausia ai le faatuatua ia Iesu Keriso. O upumoni faigofie, ma autu na aoao mai e le Faaola ma faataitai mai ua i ai le mana silisili e suia ai o tatou olaga—upumoni e uiga i Lana Togiola, le fuafuaga o le faaolataga, o poloaiga ia alofa i le Atua ma alofa i o tatou tuaoi, ma isi mea faapena. Valaaulia le Agaga e molimau atu e uiga i nei upumoni, ma fesoasoani ia goto ifo i loto o i latou e te aoaoina.

Fesili e Manatunatu Loloto i Ai: O a nisi o upumoni o le talalelei ua fesoasoani ia te oe e liua atili ai ia Iesu Keriso ma maua ai se faatuatua sili atu ia te Ia? Na faapefea ona fesoasoani se faiaoga ia te oe e taulai atu i upumoni e sili ona taua o le talalelei? O le a se mea e mafai ona e aoao atu o le a fesoasoani i isi ia atili liua loloto ai ia Iesu Keriso?

Mai Tusitusiga Paia: 2 Nifae 25:26; 3 Nifae 11:34–41; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:31–32; 68:25–28; 133:57; Mose 6:57–62

Sa Fesoasoani le Faaola i Tagata ia Maua le Taua Faaletagata Lava Ia i Lana Aoaoga Faavae

“Ua talia e lenei tagata o e agasala, ua aai faatasi foi o ia ma i latou,” sa muimui le au Faresaio e uiga ia Iesu—ma faapea mai e le o se amio talafeagai lea mo se aoao faaleagaga (Luka 15:2). Na silasila Iesu o se avanoa lenei e aoao ai i latou i ni upumoni loloto faaleagaga. O le a faapefea ona Ia faia? O le a faapefea ona Ia fesoasoani i le au Faresaio ia iloa o o latou loto—e le o Lona loto—sa le mama ma manaomia le faamalologa? O le a faapefea ona Ia faaaogaina Lana aoaoga faavae e faaali atu ai ia i latou o o latou mafaufauga ma amioga e manaomia ona suia?

Sa ia faia lenei mea e ala i le talanoa atu ia i latou e uiga i se mamoe na se ese mai le lafu ma se tupe na leiloa. Sa Ia talanoa e uiga i se atalii fouvale o le sa sailia le faamagaloga ma se uso matua o le sa musu e talia o ia pe aai faatasi ma ia. O nei faataoto taitasi o loo i ai upumoni e talafeagai i le ala na vaai atu ai le au Faresaio i isi, ma aoaoina i latou e faapea e tofu agaga uma ma se taua tele (tagai Luka 15). E lei ta‘uina atu e le Faaola i le au Faresaio—po o se tasi o i tatou—po o ai e faailoa mai i Ana faataoto. O nisi taimi o i tatou o le tamā popole. O nisi taimi o i tatou o le uso lotoleaga. E masani lava o i tatou o le mamoe na leiloa po o le atalii valea. Ae po o a lava o tatou tulaga, e ala i Ana faataoto, ua valaaulia ai i tatou e le Faaola e saili le taua i Ana aoaoga—ia iloa ai mea e finagalo o Ia tatou te aoaoina ma mea atonu e manaomia ona tatou suia i o tatou lava mafaufauga ma amioga.

Atonu e te matauina o nisi tagata aoao e le vaai pe aisea e taua ai nisi o upumoni ia i latou. A o e mafaufau i manaoga o i latou o loo e aoaoina, mafaufau pe mafai faapefea ona anoa ma aoga ia upumoni o loo i tusitusiga paia i o latou tulaga. O se tasi o auala e mafai ona e fesoasoani ai i tagata aoao ia iloa le taua o upumoni o loo latou mauaina o le fai atu lea o fesili e pei o le “E mafai faapefea e lenei mea ona fesoasoani ia te oe i se mea o loo e oo i ai i le taimi nei?” “Aisea e taua ai lou iloa o lenei mea?” “O le a le eseesega e mafai e lenei mea ona faia i lou olaga?” Faalogo ia i latou e te aoaoina. Faataga i latou e fai ni fesili. Fautuaina i latou e faia ni fesootaiga i le va o aoaoga a le Faaola ma o latou lava olaga. E mafai foi ona e faasoa atu pe na faapefea ona e maua le taua i lou lava olaga i mea o loo e aoaoina atu. O le faia o lenei mea e mafai ona valaaulia ai le Agaga e aoao tagata aoao taitoatasi i le auala e mafai ai e le aoaoga faavae ona faia se eseesega i o latou olaga.

Fesili e Manatunatu Loloto i Ai: O le a le mea e anoa ma aoga ai upumoni o le talalelei ia te oe? O le a se mea e fesoasoani ia te oe e maua ai le taua faaletagata lava ia a o e suesue i le talalelei? O le a se mea o e faia e taulai atu ai i upumoni e talafeagai ia i latou e te aoaoina?

Mai Tusitusiga Paia: 1 Nifae 19:23; 2 Nifae 32:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:7–9

O Nisi o Auala e Faaaoga ai Mea Ua E Aoaoina

  • Iloilo mea o loo e aoaoina ia mautinoa ai o loo e aoaoina atu aoaoga faavae moni. E mafai ona fesoasoani fesili nei.

    • Pe o le mea o loo ou fuafua e aoao atu e faavae i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai?

    • Pe ua aoao mai ea e ni perofeta se toatele lenei mea? O a mea o loo aoao mai e taitai o le Ekalesia o i ai nei e uiga i ai?

    • O le a faapefea ona fesoasoani lenei mea i isi e fausia le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma alualu i luma i luga o le ala o feagaiga?

    • Pe o ogatusa lenei mea ma uunaiga a le Agaga Paia, pe o ou lagonaina le le mautonu faaleagaga e uiga i ai?

  • Suesue i aso taitasi le afioga a le Atua e aoao ai aoaoga faavae moni mo oe lava.

  • Fai atu i tagata aoao e faitau tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso nei a o e aoao atu.

  • Aoao tagata aoao i le auala e faaaoga ai vaefaamatalaga, le Taiala i Tusitusiga Paia, ma isi punaoa a o latou suesue i tusitusiga paia.

  • Valaaulia tagata aoao e sue upumoni i se fuaitau o mau po o se tala.

  • Tuu atu lau molimau i le auala ua e iloa ai e moni se aoaoga faavae.

  • Faaaoga tala po o faatusa e fesoasoani ai i tagata aoao ia maua se malamalama loloto atu i upumoni o le talalelei.