Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Malaki


Fesoasoaniga mo Mau

Malaki

E ala mai i le perofeta o Malaki, na aoai ai e le Alii ia Isaraelu mo le ofoina atu o manu matautia mo a latou osigataulaga. Sa aoaiina foi e le Alii ia faitaulaga mo le faia o se faataitaiga le lelei lea na mafua ai ona tautevateva le toatele o tagata. Sa Ia poloaiina tagata Iutaia e toe foi atu ia te Ia e ala i le totogiina o sefuluai ma taulaga. Sa Ia faamautinoa atu i e amiotonu o a latou taumafaiga e auauna atu ia te Ia o le a tauia pe a Toe foi mai o Ia i le lalolagi. Na vaai Malaki i le taunuuga o e amioleaga ma e amiotonu i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Sa ia valoia o le a auina mai e le Alii le perofeta o Elia a o lei oo i Lona Afio Mai Faalua e faatino se galuega tele, ma liliu atu “loto o tamā i fanau, ma loto o fanau i o latou tama” (Malaki 4:6).

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe ua fai ma sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O le a le tusi o Malaki?

O Malaki o se perofeta sa talai atu i tagata Iutaia i Ierusalema ina ua latou foi mai mai le faaaunuua o Papelonia. O le taimi tonu lava o le galuega a Malaki e le o mautinoa, ae o lana tusi e masani lava ona tusia i le va o le 500 ma le 350 TLM. Sa tuu e nisi o sikola i le ogatotonu o le 400s TLM—pe tusa ma se seneturi talu ona foi mai tagata Iutaia muamua mai le faaaunuua—o lona uiga atonu o Malaki o se vaega faaonaponei o Esera ma Neemia.

O le igoa Malaki o lona uiga “o la’u avefeau” i le faaEperu. I le avea ai ma avefeau a le Alii, sa talanoaina ai e Malaki le faaletonu faaleagaga i tagata Iutaia. Na ala mai ia te ia ona aoai e le Alii tagata Iutaia, ma faitaulaga patino, ma uunaia i latou e toe foi atu ia te Ia. Na valoia foi e Malaki aso e gata ai, i le talanoa ai e uiga i le galuega taua na amataina i le toe foi mai o Elia a o lei oo i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O tusitusiga a Malaki e faia ai se fomu iloga o tusiga: o se faasologa o fesootaiga i se talanoaga i le va o le Alii ma tagata. O nei fesootaiga e masani ona aofia ai fesili masani na tuuina mai e le Alii po o tagata, faatasi ai ma tali na faaalia ai le le malamalama o tagata.

E ui ina puupuu le tusi a Malaki, ae e masani ona ta’ua i isi tusitusiga paia. O Malaki na sii mai e tusitala o le Feagaiga Fou, e masani ona faasino i le misiona a Ioane le Papatiso. Sa sii mai foi o ia e Iesu Keriso i sa Nifae ma sa Lamana ma Moronae ina ua ia faaali atu i le Perofeta o Iosefa Samita. O le valoaga lauiloa a Malaki e faapea o Elia o le a “faaliliuina loto o tama i fanau, ma o loto o fanau i o latou tama” e faaali mai, e i ai taimi e eseese ai, i tusitusiga faavae taitasi.

Malaki 1:2–5

O le a le uiga o le “alofa o le Alii ia Iakopo” ma “inoino ia Esau”?

I le Tusi Paia, o le upu faaliliuina o le inoino e mafai i nisi taimi ona faauigaina “aua le filifili” nai lo le avea ma se faailoaga o le inoino. E foliga mai o le tulaga lena i lenei fuaitau. O le fuaiupu e 2 o loo faaalia ai sa fesiligia e Iutaia le alofa o le Alii mo i latou. I le tali atu i ai, sa faatatau atu e le Alii i Lana filifiliga o Iakopo na i lo Esau e faamanatu atu ai i tagata lo latou tulaga ese o Lona nuu o le feagaiga. Sa osia e le Alii se feagaiga ma Iakopo ma ana fanau e lei osia e Ia ma Esau ma e na tupuga mai ia te ia. Atonu na faaaoga e le Alii lenei faatusatusaga e le gata e faamautinoa atu ai i tagata Lona alofa mo i latou ae ia faamanatu atu foi ia i latou lo latou tiutetauave e ola faamaoni o ni Ona tagata o le feagaiga.

Atonu e taumanatunatu nisi pe le talafeagai le le filifilia e le Alii o Esau. E taua le manatua i Lana fuafuaga e faavavau, e tuuina mai ai e le Alii Lona alofa ma faamanuiaga faalefeagaiga ia i latou uma o e naunau e osia ma tausia feagaiga paia ma Ia. Na aoao mai Elder David A. Bednar: “O le avea ai pe avea foi ma tagata filifilia, e le o se mea faapea e na o i tatou ua faaee mai i ai. Ae, o le taualuga lava o oe ma a’u e mafai ona filifili ina ia filifilia e ala i le faaaogaina ma le amiotonu o lo tatou faitalia tatau.”

Malaki 1:7–8, 12–14

Na faapefea ona faaleagaina e ositaulaga sauniga paia?

O taulaga i manu o ni faatusa o le taulaga togiola a Iesu Keriso. Ona o lenei mea, na poloaiina ai e le Alii e tatau i manu uma ua ofoina mai ona “ia atoatoa ina ia taliaina; o le a leai se ila o i ai.” O lona uiga e le tatau ona ofoina atu manu e fai ma taulaga pe afai e tauaso, manunua, le atoatoa pe mama’i. O le toatele o tagata i ona po o Malaki, faapea foi ma ositaulaga o e na vaaia osigataulaga, sa le amanaiaina nei poloaiga ma taliaina ni osigataulaga e le tatau ai, ma le pona. E ala mai ia Malaki, na lapatai mai ai le Alii o nei faatinoga o le a aumaia ai le fetuu nai lo le faamanuiaga.

Malaki 3:1

O ai le avefeau folafolaina o le a saunia le ala i luma o le Alii?

Na valoia e Malaki se avefeau o le a sau e saunia le ala mo le Alii. Na tautino mai e le Faaola o Ioane le Papatiso na faataunuuina lenei valoaga e ala i le sauniaina o le ala a o lei oo i le galuega a Keriso i le olaga nei. I lo tatou tisipenisione, sa auina mai ai le perofeta o Iosefa Samita o se avefeau e saunia le ala mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

O Ioane le Papatiso o loo papatisoina Iesu

O le Papatisoga, saunia e Greg K. Olsen

Malaki 3:1

O ai le “avefeau o le feagaiga” e “faafuasei ona sau i lona malumalu”?

O le “Avefeau o le feagaiga” o se faalaniga o Iesu Keriso. E mafai ona faasino i Lana matafaioi o le laveaiina o le feagaiga a le Tama i tagata o le lalolagi ma mafai ai ona maua le faaolataga e ala i Lana talalelei ma le Togiola. O le valoaga a Malaki faapea o le avefeau o le feagaiga o le a “faafuasei ona sau i lona malumalu” atonu e tele ona faataunuuga. Mo se faataitaiga, i le aso 3 o Aperila, 1836, na faafuasei lava ona faaali atu le Faaola ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani. Atonu foi o le a faataunuuina atili o se vaega o mea na tutupu e fesootai ma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Malaki 3:2–3

O le a le moli o le afi ma le taofu a le tufuga?

O se tufuga e faaaogaina le afi e faavevela ai uamea taua seia oo ina latou taunuu i se liusuavai. O le vevela tele e mafua ai le le mama, po o le otaota, e tulai ae ai i luga, lea e mafai ai e le tufuga ona aveesea i latou e faamama ai le uamea. O le taofu o se tasi o le e faamamaina pe faapaepaeina lavalava e faaaoga ai le fasimoli. Sa faaaoga e Malaki nei faaupuga e aoao atu ai o le a “faamamaina e le Alii atalii o Levi” (e umia le perisitua) ma faaumatia e amioleaga i Lona Afio Mai Faalua.

atatusi o ni alii se toalua o loo faaleleia le ario

Fasimoli a le Tunu auro ma le Taofu, saunia e Dan Burr

Malaki 3:3

O le a le uiga faapea o atalii o Levi o le a “osi atu i le Alii se taulaga i le amiotonu”?

O le mea lea o le faaupuga o “atalii o Levi” e faasino i e umia le perisitua faa Levi. I lalo o le tulafono a Mose, sa vaetofia ai e le Atua e tupuga mai ia Levi e faatino tiute faapitoa faalelotu, e aofia ai i latou e faatatau i le falefetafa’i (mulimuli ane o le malumalu) ma taulaga i manu. I ona po o Malaki, sa taofia ai e le Alii atalii o Levi mo le ofoina atu o osigataulaga e le tatau ai. Ae sa Ia folafola atu foi o le a i ai se aso Na te faamamaina ai i latou ina ia toe taliaina a latou taulaga ia te Ia.

O le folafolaga a le Alii i atalii o Levi sa toe faaleo mai i lo tatou tisipenisione. Ina ua faaali atu Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le aso 15 o Me, 1829, sa ia toefuataiina mai le perisitua Arona (po o le faa-Levi) i le lalolagi. Sa folafola mai e Ioane o lenei perisitua o le “a lē toe aveesea lava mai le lalolagi, seia toe osia e atalii o Levi se taulaga i le Alii i le amiotonu.”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o lenei folafolaga o le “osi atu i le Alii” e o faatasi ma galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga. E le gata i lea, na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o taulaga e osi i manu o le a toefuatai mai i se isi tulaga e latalata i le taimi o le Afio Mai Faalua o le Faaola ma o le a faatinoina i le amiotonu e atalii o Levi.

Malaki 3:8

Na faapefea ona faia le tulafono o le sefuluai i taimi o le Feagaiga Tuai?

Sa valaaulia e le Alii ia Isaraelu faalogogata e toe foi atu ia te Ia e ala i le tausia o le tulafono o le sefuluai ma le faamaoni sili atu. O le upu Eperu mo le “sefuluai” e faatatau i le numera 10. I taimi o le Feagaiga Tuai, sa faamoemoe ia Isaraelu e ofo atu le tasi vaesefulu o a latou manu ma faatoaga i le Alii. O le taimi muamua na faamaumauina o le sefuluai i le Feagaiga Tuai o le totogiina lea e Aperaamo o sefuluai ia Mekisateko, le faitaulaga sili. I lalo o le tulafono a Mose, sa faaaoga ai le sefuluai e lagolago ai le malumalu ma faitaulaga ma sa Levi. I o tatou aso, “o le sefuluai o le foai o le tasi vaesefulu o mea e maua e se tasi i le Ekalesia a le Atua (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:3–4o tupe tului e malamalama i ai o lona uiga o tupe maua). O tagata uma o le ekalesia e i ai tupe maua e tatau ona totogi sefuluai.”

Malaki 3:10–11

O a faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e usitaia le tulafono o le sefuluai?

Na folafola mai e le Alii faamanuiaga e tele ia i latou o e usitai i le tulafono o le sefuluai. E faatatau i le folafolaga o le a “toina e le Alii pupuni o le lagi,” na faamalamalama mai e Elder Neil L. Andersen: “E tele auala e matala ai pupuni o le lagi. O nisi e faaletino, ae o le tele lava e faaleagaga. O nisi e ma’ale’ale ma faigofie ona sopoloa ai le vaai. ” Na aoao mai Elder David A. Bednar, “O le vaaiga o faamalama po o ‘pupuni’ o le lagi o loo faaaoga e Malaki e matua aoga lava. O faamalama [pupuni] e mafai ai e le malamalama faanatura ona ulufale mai i totonu o se fale. I se ala faapena, o le a oo mai ai le susulu o le malamalama ma le vaaiga faaleagaga mai pupuni o le lagi ma i o tatou olaga pe a tatou faamamaluina le tulafono o le sefuluai.”

Sa folafola atu foi e Malaki o le a “aoai e le Alii le na te aina” mo le manuia o e faamaoni. Atonu na faasino lenei mea i manu ninii faalafua e pei o se e ono mafua ai le faaleagaina o laau toto. O le mea e sili atu ona lautele, o lenei folafolaga ua fautua mai ai o le a tuuina mai e le Alii le fesoasoani ma le puipuiga i le tele o vaega o o tatou olaga pe a tatou usiusitai i Lana tulafono o le sefuluai.

Malaki 3:16–17

O le a le tusi faamanatu?

Ua faamalamalama mai e le Taiala i Tusitusiga Paia e faapea o le tusi faamanatu o “se tusi na amataina e Atamu lea na tusia ai galuega a e tupuga mai ia te ia; faapea foi soo se faamaumauga faapena na tausia e perofeta ma tagata faamaoni o le ekalesia talu mai lena taimi. … O na faamaumauga e mafai ona i ai se vaega i le fuafuaina o la tatou faamasinoga mulimuli.”

Na aoao mai Malaki e faapea o i latou o e “sa matatau i le Alii, ma o lena manatu i lona suafa” sa tusifaamaumauina i le tusi faamanatu. Na tautino mai e le Alii e uiga i nei tagata faamaoni, “O le a avea i latou ma a’u, …. i lena aso pe a ou faia a’u maa taua; ma o le a ou faasaoina i latou.” O le upu Eperu ua faaliliuina o “maa taua” o le segullah, lea e mafai foi ona faauigaina o le “meatotino taua” po o le “oa.” E masani ona faaaoga e le Alii lenei faaupuga i le Feagaiga Tuai e faatatau i Lona nuu o le feagaiga. O le savali a Malaki ua fautua mai ai o se tasi o faamoemoega o le tusi faamanatu o le avea lea ma se talafaamaumau o le segullaha le Alii—o Ona tagata faapelepele o e osia ma tausia feagaiga ma Ia.

Malaki 4:1

O le a le uiga o le a tuua o e faamaualuluga ma e amioleaga ma “e le mauaa po o se lala”?

Na valoia e Malaki e faapea i le taimi o le Afio Mai Faalua o le Faaola, o le a faamamaina ai le lalolagi ma o le a faaumatiaina e amioleaga e pei o tapili i se afi. O lala e faasino i le au puupuu, tipi lea e tumau pe a uma ona seleseleina le saito. E masani ona susunuina e faifaatoaga lala e saunia ai le eleele mo le totoina i le lumanai. Sa tautino atu foi e Malaki o i latou o e na faaumatia o le a tuua e leai se “a’a po o se lala.”

O aa ma lala e mafai ona faasino i o tatou tuaa ma e tupuga mai ia i tatou. O le tuua e aunoa ma se tasi e tatau ona vavae ese mai le faamanuiaga o se aiga e faavavau. Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson, “A aunoa ma fa’amauga lea e faatasia ai aiga e faavavau ma soso’o ai augatupulaga iinei ma talaatu o le oti, o le a tuua i tatou i le fa’avavau e leai ni a’a po o ni lālā, o lona uiga e leai ni matua po’o ni fanau.”

laufanua o le togavao

Malaki 4:5–6

Na faapefea ona faataunuuina le valoaga a Malaki e uiga ia Elia?

O Elia o se perofeta sa nofo i le Malo i Matu o Isaraelu i le seneturi lona iva TLM. Ua tatou iloa mai faaaliga o ona po nei na umia e Elia ki o faamauga a o lei soifua le Faaola i le lalolagi. I le faaiuga o lona soifua, sa faaliliuina Elia ma aveina atu i le lagi e aunoa ma le oti.

O le valoaga a Malaki faapea o le a toe foi mai Elia i le lalolagi a o lei faataunuuina le Afio Mai Faalua i lo tatou tisipenisione. Ina ua faaali atu le agelu o Moronae ia Iosefa Samita e 17 tausaga le matua i le afiafi o le aso 21 o Setema, 1823, sa ia sii maia le valoaga a Malaki ma ta’u mai o le a le pine ae faataunuuina. I le sefululua ma le afa tausaga mulimuli ane, i le aso 3 o Aperila, 1836, na faaali atu ai Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani faatoa faapaiaina. Na Ia tuuina atu ia i latou ki o le mana o faamauga ma tautino mai: “Faauta, ua oo atoa mai le taimi, lea na fetalaia e le fofoga o Malaki. … “O lea, ua tuu atu i o oulua lima ki o lenei tisipenisione; ma o lenei mea o le a mafai ona outou iloa ai ua lata mai lava le aso tele ma le mataʼutia o le Alii, ua i faitotoa lava.”

Sa faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson e faapea, o le mana o faamauga na toefuatai mai e Elia na “faatagaina ai Iosefa Samita—ma Peresitene uma o le Ekalesia a le Alii—i le … tuu se faamaufaailoga faamaonia i sauniga ma feagaiga o le perisitua, ma ia faamauina aiga e faavavau.”

Sa vaai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ia Iesu Keriso i le Malumalu i Katelani.

Faaaliga i le Malumalu o Katelani, saunia e Gary E. Smith

Malaki 4:5–6

O ai “tamā” o loo faasino i ai Malaki?

Ua saunoa mai perofeta o aso nei e uiga i “tama” i ni auala se lua. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e mafai ona faasino i o tatou tuaa. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e mafai foi ona faasino i peteriaka anamua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.

Malaki 4:5–6

O le a le uiga o le liliu atu e Elia o loto o tama i fanau ma fanau i tama?

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson: “O le maua ai o le mana o faamauga, e faaliliuina moni ai o tatou loto ia i latou o e ua maliliu. O le faapotopotoina i aso e gata ai i le feagaiga e sopoia ai le veli. I le faatulagaga atoatoa a le Atua, e le mafai e ē o soifua ona iloa le ola e faavavau i lona atoaga e aunoa ma le moloina o sooga mautu i “tamā,” o tatou augatuaa. E faapena foi, o le alualu i luma o i latou ua i ai i le isi itu, po o e atonu o le a sopoia foi le veli o le maliu e aunoa ma le faamanuiaga o faamauga, e le’i mae’a seia vagana ua fusia i latou ia i tatou, o o latou tupuaga, i sauniga sui, ma fusia ai foi i tatou ia i latou i le faatulagaga paia.

Sa matauina e Peresitene Henry B. Eyring e faapea talu mai le faaali mai o Elia, “o le fiafia i le suesueina o talafaasolopito o aiga a se tasi ua tupu faigofie lava. I se saoasaoa matua faateleina, ua foliga mai tagata ua tosina atu i o latou tuaa e sili atu i le na o se fiailoa masani. O faletusi o mea tau gafa, faalapotopotoga, ma tekinolosi ua tulai mai i le lalolagi atoa e lagolago ai lenei naunautaiga. O le malosiaga o le initoneti e faaleleia ai fesootaiga ua mafai ai e aiga ona galulue faatasi e fai sailiiliga o talafaasolopito o aiga i se saoasaoa ma le maeaea sa lei mafaia muamua.

“Aisea ua tutupu ai nei mea uma? Ona o le leai o se isi faaupuga sili atu, ua tatou ta’ua ai o le “agaga o Elia.” E mafai foi ona tatou ta’ua i lea lava valaauga e tasi o le “faataunuuga o le valoaga. Ou te molimau atu na oo mai Elia. O loto o fanau—o oe ma a’u—ua faaliliuina atu i o tatou matua, i o tatou tuaa.”

Malaki 4:6

O le a le uiga o le, o le a “taia e le Alii le lalolagi i se fetuu” pe afai e le sau Elia?

Na valoia e Malaki afai e le faataunuuina e Elia lana misiona, o le a “taia e le Alii le lalolagi i se fetuu.” Sa ese le ta’ua e le agelu o Moronae o lenei laina ia Iosefa Samita. Sa ia fai mai afai e le sau Elia, “o le a matua maimau lava le lalolagi atoa” i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Na faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson e faapea “na ia faaee atu ai le perisitua na folafolaina, ki mo le togiolaina o ē ua maliliu ma le faatasia o tane, avā, ma aiga i augatupulaga uma i le olaga nei ma le faavavau atoa. A aunoa ma lenei mea, o le a lē faataunuuina le faamoemoega o le foafoaga, ma i lena tulaga, o le a “fetuuina” le lalolagi po o le “matuai faatafunaina. [Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:3].”

Aoao Atili

Afi a le faamama ma le fasimoli a le taofu

  • Refiner’s Fire and Fullers’ Soap,” Ensign, Sete. 2016, 74–75

Sefuluai

  • Neil L. Andersen, “Sefuluai: Tatalaina o Pupuni o le Lagi,” LiahonaNov. 2023, 32-35.

  • David A. Bednar, “O Pupuni o le LagiLiahonaNov. 2013, 17–20

O le mana faamau ma le toe foi mai o Elia

I le mavae o Malaki

  • S. Kent Brown ma Richard Neitzel Holzapfel, “O Tausaga e 500 na Maumau: Mai ia Malaki e oo Atu ia Ioane le PapatisoLiahona,Tes. 2014, 56-60.

  • Between the Old and New TestamentsFesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou

Ala o Faasalalauga

Ata

siata o loo faaalia ai le faasologa o taimi o perofeta o le Feagaiga Tuai ma Malo o Isaraelu ma Iuta
atatusi o le perofeta o Malaki

Atatusi o le perofeta o Malaki, saunia e Mitchell W. Heinze

Ua faaali mai le agelu o Moronae ia Iosefa Samita.

O Moronae o loo Faaali Atu ia Iosefa Samita i totonu o Lona Potu

Na sii mai e Moronae valoaga a Malaki e uiga ia Elia i a Iosefa Samita.

Ua faaali mai Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani

O Elia ua Faaali mai i le Malumalu o Katelani,, saunia e Daniel A. Lewis.