Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Tanielu 1–7


Fesoasoaniga mo Mau

Tanielu 1–7

Na aumai Tanielu ma ana uo o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko i Papelonia faatasi ai ma le vaega muamua o le au faaaunuua mai Ierusalema. Sa latou mumusu e aai i aano o manufasi a le tupu ma sa puipuia ma faamanuiaina i latou e le Alii. Sa faaliliuina e Tanielu le miti a Nepukanesa ma sa faaalia ai se vaaiga o le malo o le Atua ua faatuina i aso e gata ai. Sa mumusu Sataraka, Mesako, ma Apeteniko e tapuai i le faatusa auro a le tupu ma sa lafoina i se ogaumu aasa, ae sa puipuia ma laveaiina i latou. Sa lafoina Tanielu i se lua o leona ona sa tatalo o ia i le Atua, ma sa laveaiina o ia e le Atua mai le faatamaiaina. Sa faaali atu e le Alii ia Tanielu se faasologa o faaaliga e uiga i le toetutu ma le pa’u o mana o le lalolagi, o le pule a le Atua na tuuina atu i Lona nuu, ma le laveaiga mulimuli o tagata faamaoni o le Atua e ala ia Iesu Keriso.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Matalalaga

O le a le tusi o Tanielu?

Ua tuuina mai e le tusi a Tanielu se tala i aafiaga o Tanielu ma ana uo o Hanania, Misaeli, ma Asari, o e na mulimuli ane tuuina atu i ai igoa o Papelonia o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko. A o aveina atu i latou i Papelonia i le amataga o le seneturi lona ono o TLM, ina ua uma ona faoa faamalosi e le Tupu o Nepukanesa ia Ierusalema ma aumai se vaega filifilia o Isaraelu i lona malo ina ia aoaoina e auauna atu i le faamasinoga tautupu ma i le faatautaiga o le malo. Sa faaauau pea le galuega a Tanielu mo le tele o tausaga, ma tumau ai i le nofoaiga a le Tupu o Kuresa o Peresia, o lē na faatoilaloina Papelonia i le 539 TLM.

O le afa muamua o le tusi (mataupu 1–6) o loo faasoa mai ai ni nai aafiaga lauiloa na maua e Tanielu ma ana uo a o i ai i le maota tautupu. O le afa lona lua (mataupu 7–12) o loo tusia ai faaaliga faaperofeta a Tanielu, e aofia ai valoaga e uiga i aso e gata ai.

Tanielu 1:5–16

Aisea na teena ai e Tanielu ma ana uo meaai a le tupu?

Sa musu Tanielu e ai aano o manufasi a le tupu ona sa lei manao o ia e faaleaga pe le mama o ia lava faaleagaga. O se tasi o mafuaaga na ono faaleagaina ai Tanielu ma ana uo i aano o manufasi ma uaina a le tupu e faapea, o nei mea atonu na muai ofoina atu i atua o Papelonia o se vaega o sauniga faanuupo. O le faaaogaina o na taulaga semanu e vaaia o le auai lea i le ifo i tupua. Ma le isi, o meaai atonu na solia ai tulafono o meaai faatonuina na tuuina mai i le tulafono a Mose.

Ua teena e Tanielu ia meaai ma uaina a le Tupu

Ua Teena e Tanielu ia Meaai ma Uaina a le Tupu, saunia e Del Parson.

Tanielu 2:1–45

O le a le mea ua faatusa i ai le maa “e le’i tofia i lima”?

Sa faia e le Tupu o Nepukanesa se miti faigata o se faatagata lapoa ma se ulu o auro ma isi vaega o le tino na faia i mea eseese. Sa faatamaia le faatagata ina ua taia i se maa sa “tofia i le mauga ae e le’i tofia i lima.” Sa fesoasoani le Alii ia Tanielu e faamatala le miti a le tupu ma faaali atu o le ulu auro e faatusa ia Nepukanesa ma le Malo o Papelonia. O isi vaega o le faatagata na faatusa i malo o le a tulai mai pe a mavae le pa’u o Papelonia.

Sa vaaia foi e Nepukanesa e faapea “o le maa … sa avea ma mauga tele, ma faatumulia ai le lalolagi atoa.” Na aoao mai Tanielu o le maa e faatusa i se malo o le a faatuina e le Atua, “o le a le faaumatiaina lava.” O le maa na tofia i le mauga ae e le’i tofia i lima e faatusa i le faatuina o le malo e le Atua, ae le o tagata. Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson: “O le Ekalesia [a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai] o le malō lena na valoia i aso e gata ai, e lei fausiaina e le tagata ae na fa’atūina e le Atua o le lagi ma ta’avale mai ai e pei o se ma’a “na tofia i le mauga ae e lei tofia i lima” e fa’atumulia ai le lalolagi [Tanielu 2:45].”

I lo tatou tisipenisione, sa faaalia ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, “o ki o le malo o le Atua ua tuu atu i tagata i luga o le lalolagi, ma mai iina o le a taavale atu ai i luma le talalelei i tuluiga o le lalolagi, e pei ona o le a taavale atu le maa na tofia i le mauga ae e le’i tofia i lima, seia tumu ai le lalolagi atoa.”

Ua faamatala e Tanielu le miti a Nepukanesa

Ua Faamatala e Tanielu le Miti a Nepukanesa, saunia e Grant Romney Clawson

Tanielu 3:16–18

O le a se mea taua e uiga i le tali atu a Sataraka, Mesako, ma Apeteniko i le tupu?

Ina ua uma ona ofoina atu e le Tupu o Nepukanesa ia Sataraka, Mesako, ma Apeteniko se avanoa lona lua e tapuai ai i lona tupua auro, sa latou tali atu, “Matou te le faaeteete e tali atu ia te oe i lenei mataupu.” O faaliliuga i ona po nei o loo tuuina mai ai lenei fasifuaitau o le “E le aoga ona matou tali atu ia te oe i lenei mea.” I se isi faaupuga, sa latou mausali i la latou faaiuga e le tapuai i le faatusa.

Sa ta’ua ma le lototoa e Sataraka, Mesako, ma Apeteniko sa latou iloa e mafai e le Atua ona laveaiina i latou mai le faasalaga o le oti, ae tusa lava pe na Ia filifili e le faia, o le a latou le ifo lava i atua o le tupu. Na aoao mai Peresitene Joy D. Jones, o le sa avea muamua ma Peresitene Aoao o le Peraimeri: “O nei alii talavou e toatolu sa lei faavaeina lo latou usiusitai ina ua laveaiina. E tusa lava pe le laveaiina i latou, o le a latou tausia lava la latou folafolaga i le Alii ona sa latou fai atu o le a latou faia. O le tausia o a tatou feagaiga e tutoatasi lava i o tatou tulaga.”

Tanielu 3:23–25

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le tagata lona fa na vaaia i le ogaumu aasa?

Ina ua tilotilo atu le tupu i totonu o le ogaumu aasa, sa ofo o ia i le vaaia e le toatolu ae toafa alii sa savavali ae lei afaina i le afi. Sa ia fai mai o le faaali mai o le tagata lona fa sa “pei o le Alo o le Atua.” E le o manino mai le anotusi pe o Ieova lenei po o se agelu. O nisi faaliliuga ua tuuina mai ai le fasifuaitau “o se tagata paia” po o le “atalii o atua.” Mulimuli ane i le mataupu 3, sa faaalia ai e Nepukanesa lona talitonuga e faapea “o le Atua o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko … ua auina mai lana agelu” e laveai i latou.

O Sataraka, Mesako, ma Apeteniko ua faasaoina i le ogaumu aasa

O Uo e Toatolu i totonu o se Afi: Sataraka, Mesako ma Apeteniko, © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com

Tanielu 5:1–28

O le a le uiga o le tusitusiga sa i luga o le puipui?

Pe tusa ma le luasefulu tausaga talu ona maliu Nepukanesa, sa talimalo ai le Tupu o Pelesasa i se tausamaaga mo taitai i le malo. Sa i ai ia Pelesasa ia ipu na aveesea mai le malumalu i Ierusalema na aumaia i le tausamaaga. Sa tauemu o ia ma tagata i le Alii e ala i le inuina o uaina mai nei ipu paia a o latou vivii i o latou atua sese. I le taimi o le tausamaaga, sa faaali mai ai se lima ma tusitusi i luga o se puipui i le maota. Sa popole tele Pelesasa, ma ina ua le mafai e isi ona faamatala le tusiga, sa ia faatonuina Tanielu ia aumai i ona luma.

O le faauigaga e Tanielu o tusitusiga i luga o le puipui sa i ai ni fola se lua o le uiga. Muamua, o upu mene, tekel, ma le upharsin e faasino i iunite anamua o le mamafa, o loo lisiina i le faasologa e alu agai i lalo. Atonu na faatusa lenei mea i le mana faaitiitia o Papelonia. Lona lua, ina ua tautalagia nei upu e tolu, sa foliga mai e pei o ni upu faa-Aramaika, lea sa faaaoga e Tanielu e faamatala ai le faamasinoga o loo loma a le Atua i le malo o Papelonia. I e na faalogologo ia te ia, o le mene na pei o le “faanumeraina”—sa faitauina e le Atua aso o le nofoaiga a Pelesasa, ma ua maea. O letekel sa pei o le “mamafa”—sa fuaina e le Atua ia Pelesasa ma iloa ai ua lē lelei le tupu. O leupharsin e foliga mai o le “vaevae”—o le a vaeluaina le malo o Pelesasa ma tuuina atu i le Au Metai ma Peresia.

Tanielu 6

Na faapefea ona talitutusa aafiaga o Tanielu ma mea na tutupu mai le soifuaga o Iesu Keriso?

O faataitaiga nei o mea e talitutusa ai aafiaga ma mea na tutupu i le va o Tanielu ma mea na tutupu i le taimi o le soifuaga o le Faaola:

Tanielu

Iesu Keriso

Tanielu

Sa “saili ona fili ia maua ni mea e fai” e faasaga ia te ia, ae “ua le maua e i latou se mea e faalani ai po o se mea leaga e tasi” (Tanielu 6:4–5).

Iesu Keriso

O ositaulaga sili sa “saili i mau ia Iesu ina ia fasioti ia te ia; ae le’i maua lava” (Mareko 14:55).

Tanielu

Faaauau pea ona tatalo i le Atua, e ui lava o le faia o lena mea na lamatia ai lona ola (tagai Tanielu 6:7–10).

Iesu Keriso

Tumau i le usiusitai i le Tama Faalelagi, e tusa lava pe taitai atu ai i puapuaga ma le oti (tagai Filipi 2:8).

Tanielu

Sa manao le Tupu o Tariu e faasao Tanielu ae sa gauai atu i le faamalosia ma faataunuuina ai le faasalaga (tagai Tanielu 6:14–16).

Iesu Keriso

E lei maua e Pilato se mea sese ia Iesu ma saili e tatala o Ia ae na iu lava ina auina atu o Ia ina ia faasatauroina ina ua gauai atu i manaoga o isi (tagai Luka 23:13–24, 33).

Tanielu

Sa lafoina i le lua o leona, lea sa faamauina i se maa ma le faamaufaailoga a le tupu (tagai Tanielu 6:16–17).

Iesu Keriso

Sa faataoto i se tuugamau, lea sa faamauina i se maa tele ma se faamaufaailoga a Roma (tagai Mataio 27:59–66).

Tanielu

Sa faasaoina faavavega mai le afaina ma alu a’e o loo soifua mai le lua o leona (tagai Tanielu 6:19–22).

Iesu Keriso

Na toetu faavavega mai e ua oti ma ua afio a’e mai le tuugamau o loo soifua (tagai 1 Korinito 15:3–4).

O Tanielu i le lua o leona

O Tanielu ma le Lua o Leona, saunia e Clark Kelley Price

Tanielu 7:1–8

O le a le uiga o manu feai i le miti a Tanielu?

E pei o le miti a Nepukanesa i le Tanielu 2, o le mataupu e 7 o loo faaalia ai se faaaliga faafaatusa o le talafaasolopito. O manu feai taitasi i le miti a Tanielu na faatusa i se malo malosi o le a tulai ae ma pauu i luma o le malo o le Atua sa faatuina e faavavau. O le manu feai muamua e masani ona malamalama i ai e fai ma sui o le Malo o Papelonia, o le manu feai lona lua o le Malo o Mito-Peresia, o le malo lona tolu o le Malo o Eleni i lalo o Alesana le Sili, ma le lona fa o le Malo o Roma. O isi tagata atamamai faatusi paia e malamalama i le manu vaefa lona lua o le Malo o Median, o le malo lona tolu lea o Le Malo o Peresia, ma le lona fa o le Malo Eleni. E tusa lava po o le a le uiga patino o manufeai, o le faaaliga a Tanielu ua faamanino mai ai o malo faalelalolagi e le tumau ma o le malo o le Atua o le a iu ina manumalo ma tumau e faavavau.

Tanielu 7:9–14

O le a le uiga o le, o le a afio mai le Atalii o le Tagata i Aso Anamua?

Ina ua uma ona molimauina manu taufaafefe i lana miti, sa vaai Tanielu i se tagata poto, ua ta’ua o le “Anamua o aso,” o loo nofo i luga o se nofoalii i le faamasinoga. Sa ia vaai foi i le “Atalii o le tagata” o sau faatasi ma ao o le lagi e faaali mai i luma o Aso Anamua. Na valoia e Tanielu o manu feai, e faatusa i malo o le lalolagi, o le a aveesea lo latou mana ma o le a maua e le Atalii o le Tagata “se puleaga tumau-faavavau, lea o le a le mavae atu,” ma se malo “o le a le faaumatiaina.”

O le Atalii o le Tagata e faasino ia Iesu Keriso, ma faaaliga i ona po nei ua ta’u mai ai ia i tatou o aso Anamua o Atamu. I se manatu faaalia e uiga i le valoaga a Tanielu, na aoao mai ai le Perofeta o Iosefa Samita: “I le Tanielu i lona mataupu e fitu o loo talanoa ai e uiga i Aso Anamua; o lona uiga o le tagata aupito matua, o lo tatou Tama o Atamu, Mekaeli; o le a ia taloina faatasi ana fanau ma faia se fono faatasi ma i latou e sauniuni ai i latou mo le Atalii o le Tagata [tagai Tanielu 7:9–14]. O (Atamu) o le tamā o le aiga o tagata soifua, ma ua pulefaamalumalu i agaga o tagata uma, ma o i latou uma o i ai ki e tatau ona tutu i ona luma i lea fono tele. … E tu le Atalii o le Tagata i ona luma, ma o iina e avatu ai ia te ia le mamalu ma le pule. Ua avatu e Atamu ana meatausi ia Keriso, ia na avatu ia te ia a o umia ki o le atulaulau, ae tumau pea lona tulaga o le ulu o le aiga o tagata soifua”

O lenei aafiaga paia o le a tupu i Atamu-onai-Amani, o se nofoaga i Misuri, ISA, ma o le a aofia ai le Au Paia mai tisipenisione uma. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, i lenei faapotopotoga, “o le a afio mai ai [Iesu Keriso], ma o le a faia ai e Atamu lana lipoti. … O le a taliaina ma faailoa atu Keriso o le pule moni o le lalolagi.”

Atamu-onai-Amani

Aoao Atili

Tumau faamaoni i le lotolotoi o uunaiga faalelalolagi

O le malo o le Atua i aso e gata ai

Ala o Faasalalauga

Vitio

God Gave Them Knowledge” (13:49)

13:58

The Gospel Shall Roll Forth” (2:47)

2:48

Musika

Ata

Ua mumusu Tanielu ma ana uo e aai i aano o manufasi a le tupu

Tanielu ma Aano o Manufasi a le Tupu, saunia e Brian Call

Tanielu i luma o le Tupu o Nepukanesa

Tanielu i le Maota o le Tupu, saunia e Simon Vedder

Miti a le Tupu o Nepukanesa e uiga i se maa ua faaleagaina ai se faatagata tele

Tala o le Feagaiga Tuai: Tanielu ma le Miti a le Tupu, saunia e Bryan David Beach

Ua mumusu Sataraka, Mesako, ma Apeteniko e ifo i luma o le faatagata o le Tupu o Nepukanesa

E Toatolu e Mumusu e Ifo, saunia e le Review& Herald Publishing

Ua Vaai Pelesara i le lima o tusitusi i luga o le puipui

Ua Vaai Pelesara i le Lima o Tusitusi i luga o le Puipui, saunia e Robert Theodore Barrett

Sataraka, Mesako, ma Apeteniko i totonu o le ogaumu aasa

O Alii e Toatolu i totonu o le Ogaumu Aasa, saunia e William Maughan

Tanielu o loo faaliliu tusitusiga i luga o le puipui.

Tanielu o loo Faaliliuina le Tusitusiga i luga o le Puipui, saunia e Gustave Dore

O Tanielu i le lua o leona

O Tanielu i le Lua o Leona, saunia e Briton Rivière

O Tanielu o loo tatalo i le lua o leona a o alu atu se leona ia te ia

E Pei ona Sa Ia Faia Muamua, saunia e Eva Timothy

Faamatalaga

  1. E ui o loo ta’u mai i le Tusi Paia o nei mea na tutupu pe tusa o le 606 TLM, i le tausaga lona tolu o le nofoaiga a le Tupu o Ioakima, e masani lava ona talitonu le au atamamai o Nepukanesa na mauaina Ierusalema i le 597 TLM (tagai Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. [2014], 1637, note on Daniel 1:1–2).

  2. Tagai i le Bible Dictionary, “Daniel, book of.” Tagai foi Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 212.

  3. E aofia ai tala ia Tanielu ma ana uo sa mumusu e aai i aano o manufasi a le tupu (Tanielu 1); O le faaliliuga e Tanielu o le miti a le Tupu o Nepukanesa e uiga i le maa na na tofia mai le mauga ae le’i tofia i le lima (Tanielu 2); Ua lafoina Sataraka, Mesako, ma Apeteniko i le ogaumu aasa (Tanielu 3); ona o Tanielu ua laofina i le lua o leona (Tanielu 6).

  4. O leTanielu 7–12 o nisi taimi e faasino i ai o se tusiga faaapokalifa, o se ituaiga tusitusigs lea e faamatala ai e perofeta ia faaaliga faafaatusa e uiga i le taua i le va o le lelei ma le leaga, o le iuga o le lalolagi, o le manumalo mulimuli o le Atua, ma le faamasinoga o le a oo mai (tagai Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 351; Jared W. Ludlow, “‘One Like the Son of Man Came with the Clouds of Heaven’: The Context and Influence of the Son of Man Prophecy in Daniel 7,” Religious Educator, vol. 24, no. 1 [2023], 75–76).

  5. Tagai Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1245–46, note on Daniel 1:8. Tagai foi Richard D. Draper, “The Book of Daniel,” i le Studies in Scripture: 1 Kings to Malachi, ed. Kent P. Jackson (1993), 324.

  6. Mo se faamatalaga o taiala ma tulafono o meaai e faatatau i sauniuniga o meaai, tagai Levitiko 11; 17:13–14; Teuteronome 12:15–16; 14:3–21.

  7. Tanielu 2:45.

  8. Tagai i le Tanielu 2:37–38.

  9. Tagai i le Tanielu 2:39–43. Tagai foi Spencer W. Kimball, “O Le Ma Na Totofi e Aunoa ma ni Lima,” Ensign, Me 1976, 8.

  10. Tanielu 2:35.

  11. Tanielu 2:44.

  12. Tagai Ronald A. Rasband, “Faataunuuga o le Valoaga,” Liahona, Me 2020, 75.

  13. D. Todd Christofferson, “E Manaomia i Se A le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2015, 111. Tagai foi Gordon B. Hinckley, “O Le Maa na Tofi mai le Mauga,” Liahona, Nov. 2007, 83; “O Le Galuega Lenei a le Matai,” Ensign, Me 1995, 71.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2.

  15. Tagai, mo se faataitaiga, le English Standard Version and New King James Version.

  16. Tagai i le Tanielu 3:17–18.

  17. Joy D. Jones, “O Se Tupulaga e Mafai Ona Tetee Atu i le Agasala,” Liahona, Me 2017, 89.

  18. Tanielu 3:25.

  19. Berlin and Brettler, Jewish Study Bible, 1642, note on Daniel 3:25.

  20. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1468, note on Daniel 3:25.

  21. Tanielu 3:28.

  22. E ui ina ta’ua Pelesasa o le tupu ma le atalii o Nepukanesa i le Tanielu 5, o isi talafaamaumau anamua ua ta’u mai ai o ia o le atalii o Naponito, le tupu mulimuli o Papelonia, ma o ia o se soatau i lona tama. Sa soifua Pelesasa seia oo i le 543 TLM, pe tusa ma le 20 tausaga talu ona maliu Nepukanesa (tagai Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 321, 350; Radmacher and others, NKJV Study Bible, 1254, note on Daniel 5:1, 2).

  23. Tagai i le “Isaia 52:11. O a ipu a le Alii?”

  24. Tagai Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 1647, note on Daniel 5:25–28. Mene, po o le mina, pe tusa ma le 20 aunese. Tekel, po o sekeli, e itiiti ifo ma le afa aunese. Upharsin e lua afa mina.

  25. Tagai i le Tanielu 5:25–28. Tagai foi Radmacher and others, NKJV Study Bible, 1255, note on Daniel 5:25–28; Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 1652, note on Daniel 5:25–28.

  26. Tagai i le Tanielu 7:17–18. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “Ina ua faaaoga e le Atua le faatusa o se manu feai i faaaliga i perofeta, sa ia faia e fai ma sui o na malo o e na faaleagaina ma ua piopio—o malo o le lalolagi, ae na te lei faaaogaina lava le faatusa o se manu feai po o soo se ituaiga o manu’a e faatusa i lona malo” (History, 1838–1856, volume D-1 [1 August 1842–1 July 1843], 1522).

  27. Tagai Barker and others, NIV Study Bible, 1474, note on Daniel 7:4–7; Radmacher and others, NKJV Study Bible (2018), 1257, notes on Daniel 7:4; 7:5; 7:6; 7:7.

  28. Tagai Robert Alter, The Hebrew Bible: A Translation with Commentary (2019), 3:777, note on Daniel 7:3.

  29. Tanielu 7:13–14.

  30. Tagai i le Mose 6:57; Taiala i Tusitusiga Paia, “Son of Man,” Gospel Library. E ui o le faalagiga Atalii o le Tagata o loo faasino i le Faaola i le valoaga a Tanielu, o le fasifuaitau “atalii o le tagata” (mataitusi laiti) e mafai ona faaaoga e faasino ai i tagata (tagai “Esekielu 2:1. Aisea ua ta’ua ai Esekielu o le ‘atalii o le tagata’?”). Sa ta’ua e Iesu o Ia lava o le Atalii o le Tagata, e masani ona faailo atu i e faalogologo ia te Ia o le a avea o Ia ma faataunuuga o le valoaga a Tanielu (tagai Mareko 14:62–65; Ludlow, “One Like the Son of Man,” 80–81).

  31. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:11.

  32. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007),104.

  33. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 116. Tagai foi i Atapue o le Talafaasolopito o le Ekalesia, nu. 10, “Adam-ondi-Ahman”; Ludlow, “One Like the Son of Man,” 77, 79. E le o le taimi muamua lenei o le a feiloai ai Atamu ma ana fanau i Atamu-onai-Amani. I le tolu tausaga a o lei maliu o ia, sa valaauina ai e Atamu ana fanau amiotonu i lenei lava vanu e tasi ma tuu atu ia i latou lana faamanuiaga mulimuli (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga107:53–56).

  34. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie (1956), 3:13. Tagai foi Teachings: Joseph Smith104.