Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mose 7


“Mose 7,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai (2025)

Fesoasoaniga mo Mau

Mose 7

Na faaauau pea ona tala’i atu e Enoka le salamo. Sa puipuia e le Alii Lona nuu mai o latou fili. Ua faatuina e Enoka le nuu o Siona i luga o mataupu faavae o le amiotonu. Na vaai o Ia i se faaaliga o le talafaasolopito o le lalolagi mai ona lava aso seia oo i le Meleniuma. Sa ia vaaia le tosinaga a le fili ma vaai i le tutulu o le Atua mo mafatiaga o Lana fanau. Sa muai vaai foi Enoka i le afio mai o le Faaola, le Toefuataiga faaiu o le talalelei, o le faapotopotoina o Isaraelu, ma le toe faafoi mai o le nuu o Siona i luga o le fogaeleele. Na aveolaina Enoka ma lona nuu.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mose 7:5–8

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le fanauga a Kanana ma lo latou fetuu?

E itiiti lava se mea o iloa e uiga i tagata Kanana o e na soifua a o le’i oo i le Lolo. E ui lava i le talitutusa o le igoa, ae e leai se faamaoniga faaletusi paia e faapea mai ai o nei tagata e aiga ia Kaino. E leai foi se faamaoniga faapea e fesootai i latou ma tagata amiotonu o le “laueleele o Kainano,” na faaigoaina i le tamā o le tamamatua o Enoka. E ese foi i latou mai le atalii o le atalii o Noa o Kanana ma mai tagata Kanana na ta’ua soo i le Feagaiga Tuai, o e na o mai mulimuli ane.

Na valoia e Enoka o le a fetuuina le fanauga a Kanana i laueleele e lafulafuā ma e le fua mai, e foliga mai ona sa latou faaumatia tagata o Suma. Ona fai mai lea o le talafaamaumau e faapea “sa i ai se faauliuli na oo mai i luga o le fanauga uma a Kanana” ma sa “inosia ai i latou i totonu o tagata uma.” O le uiga o le “faauliuli” i lenei fuaiupu e le o manino. Ua manatu nisi o le “faauliuli” o loo faasino i le lanu uliuli o le pa’u, ae e leai se mea o i le tusiga e faamaonia ai lenei faaliliuga.

Mose 7:15

Mata o le a le uiga o le faapea, sa i ai tagata tino ese i le laueleele?

O loo ta’ua tagata tino ese i tala a Enoka ma Noa. O tala uma e lua o loo faailoa mai ai o tagata tino ese sa o ni fili i le Atua ma Ana perofeta. E ui o le upu tagata tino ese e masani lava ona faasino i se tagata tino maualuga, ae o le upu Eperu ua faaliliuina o “tagata tino ese” i le Kenese 6:4, o le nephilim, e mafai foi ona faauigaina o “tagata pauu.” E lē o manino pe o nei tagata sa tino tetelē ma maualuluga, ma atonu o le faaupuga o se faamatalaga o lo latou tulaga pa’ū faaleagaga.

Mose 7:16–19

O le a le Siona?

O faaaliga i aso e gata ai ua faauigaina ai Siona o “e ua loto mamā.” E mafai foi ona faasino i se nofoaga e nonofo ai tagata e loto mamā. O le aai o Enoka sa ta’ua o “Siona” ma le “Aai Paia.” Sa nonofo le Alii faatasi ma Enoka ma lona nuu ona o lo latou lotogatasi, amiotonu, ma le agalelei i e matitiva. Mulimuli ane, na aveina a’e le aai o Siona a Enoka i le lagi, lea “na talia ai e le Atua i lona lava loto.”

O isi mau faasino i Siona ua faailoa mai ai o le aai anamua o Ierusalema ma le Ierusalema Fou i aso e gata ai lea o le a fausia i le Itumalo o Jackson, Misuri. O le asō, ua fautuaina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e fausia Siona i soo se mea o loo latou nonofo ai. E mafai ona latou faia lenei mea e ala i le talaiina atu o le talalelei a le Faaola ma ola ai i mataupu faavae o le lotogatasi, amioatua, ma le alofa mamā lea na faaalia e Enoka ma lona nuu. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “E tatau ona tatou avea le faatuina o Siona ma o tatou faamoemoega silisili.”

Mose 7:21

O le a le uiga o le faapea, o le aai o Siona sa “aveina a’e i le lagi”?

Sa liuaina Enoka ma soo amiotonu o le Atua, pe na aveina a’e i le lagi e aunoa ma le oo i le oti. O tagata ua liuaina, o tagata “o e ua suia ina ia latou le oo i tiga po o le oti seia oo i lo latou toetu i le tino ola pea.” O le a oo lava tagata liuaina i le oti pe a suia i latou i se tulaga toetu, ae o lenei suiga o le a tupu i se taimi vave lava.

Ua aveina a’e Enoka ma lona nuu i le lagi

O Le Nuu o Siona ua Liuaina, saunia e Del Parson

Mose 7:22

O le a le uiga o le faapea, “o fanau a Kaino sa uli?”

E talitutusa ma le faamatalaga o le “faauliuli” lea na oo i luga o le nuu o Kanana i le Mose 7:8, o le uiga o le upu “uli” i le fuaiupu e 22 e le o manino. O se faamatalaga o fanau a Kaino na maua i le amataga o le tusi a Mose o loo ta’ua ai sa le’i auauna atu le Atua ia i latou ona “o a latou galuega sa faia i le pouliuli” ma “sa latou le tausia poloaiga a le Atua.”

Ina ua uma ona osia e Kaino se feagaiga lē paia ma Satani ma fasiotia lona uso o Apelu, sa fofogaina mai e le Alii se fetuu i luga o Kaino. O le fetuu a Kaino, o le a le ola i le eleele ni mea totō mo ia, o le a maumausolo o se tagata solasola, ma o le a vavaeeseina o ia mai le afioaga o le Atua. Na tuuina foi e le Alii se faailoga e le’i faailoaina i luga o Kaino e taofia ai isi mai le saili e tauimasui ia te ia.

E le o i ai se faailoga i tusitusiga paia e faapea, na tuufaasolo atu le faailoga a Kaino i lana fanau. E tatau ona tatou aloese mai le taumatemate e uiga i le natura po o foliga vaaia o le faailoga na tuuina i luga o Kaino, pe faapea o le fetuu na faatatau i se isi lava tagata e ese mai iā te ia.

Tagai foi “Kenese 4:7–15; Mose 5:23–40. O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le fetuu ma le faailoga na tuu i luga o Kaino?

Mose 7:38–39

O le ā le falepuipui ua saunia mo e amioleaga?

Sa tutulu le Atua a o Ia vaavaai atu i Ana fanau o e sa mumusu e mulimuli ia te Ia ma o le a le pine ae fano i le Lolo. Sa Ia fetalai e uiga i se falepuipui na Ia saunia mo i latou, lea sa faasino i le falepuipui o agaga pe a mavae le olaga nei. Na aoao e le Atua ia Enoka e faapea, e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a maua ai e i latou o loo i le falepuipui o agaga le avanoa e salamo ai.

I se faaaliga o loo tusi faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138, na aoaoina ai e Peresitene Iosefa F. Samita e faapea, o agaga o loo i le falepuipui—e aofia ai i latou o e na fano i le Lolo—na tuuina atu i ai le avanoa e aoao atu ai le talalelei a Iesu Keriso e agaga amiotonu mai le parataiso ma maua ai sauniga sui o le talalelei. Na molimau mai Peresitene Samita, “O e ua oti ua salamo o le a togiolaina, e ala i le usiusitai i sauniga o le maota o le Atua, ma pe a uma ona latou totogi o le sala o a latou solitulafono, ma faamamaina, o le a maua se taui e tusa ma a latou galuega, ona o i latou o suli o le olataga.”

Mose 7:47

O le a le uiga e faapea, “ua fasia le Tamai Mamoe mai le faavaega o le lalolagi”?

O le faamatalaga a Enoka e uiga ia Iesu Keriso “ua fasia le Tamai Mamoe mai le faavaega o le lalolagi” ua tuuina mai ai se faamanatu mamana o le natura “e le gata ma faavavau” o le taulaga togiola a le Faaola. I le Fono i le muai olaga, na filifilia ai Ieova e faia le taulaga togiola mo agasala a le lalolagi. Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee: “O le Alo o le Atua … e iai le mana e fausia ai lalolagi, e faatonutonu ai i latou. Na afio mai o Ia iinei o le Alo e Toatasi na Fanaua e faataunuu se misiona, ia pei o se Tamai Mamoe e fasiotia a o lei faavaeina le lalolagi, ia aumaia le faaolataga i tagata uma. E ala i le tuuina atu o Lona soifua na Ia tatalaina ai le faitotoa i le toetu ma aoaoina mai le ala e mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau, o lona uiga o le toe foi atu i le afioaga o le Tama ma le Alo. O le tagata tonu lena sa i ai Iesu i Lona mamalu atoa.”

I le Tusi a Mamona, na aoao ai e le Tupu o Peniamina lona nuu—o e na ola a o lei oo i le galuega faalelalolagi a le Faaola—ia “talitonu o le a afio mai Keriso” ina ia mafai ona latou “maua le faamagaloga o a latou agasala, ma olioli i le olioli tele, e pei lava ua uma ona afio mai o ia i totonu o i latou.” Talu ai o le taulaga togiola a le Faaola e le iu ma e faavavau, o i latou o e na ola a o lei faia Lana galuega i le lalolagi o lea e mafai ai lava ona faamanuiaina e ala i Lona mana togiola.

Mose 7:50–52

E faapefea e le Faaliliuga a Iosefa Samita ona faaleleia lo tatou malamalama i le feagaiga a le Atua ma Enoka ma Noa?

O le tala i le Lolo o loo tusi faamaumauina i le Kenese o loo faamatala ai le feagaiga na osia e le Atua ma Noa o le a Ia le toe faalolovaia lava le lalolagi. I le Kenese 9:12–17, na aoaoina ai e le Alii ia Noa o le nuanua o se faailoga, po o se faamanatu, o lena feagaiga.

O le faaliliuga musuia a le Perofeta o Iosefa Samita o le Tusi Paia ua tuuina mai ai ni faamatalaga auiliili faaopoopo e uiga i lenei feagaiga ia e le o tusi faamaumauina i le Kenese. Mai le Mose 7 ua tatou aoao ai na muai osia e le Atua lenei feagaiga ma Enoka. E le gata i lea, o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Kenese 9 ua faamalamalama mai ai e faapea, o le toe foi mai o Enoka ma lona nuu i le lalolagi i aso e gata ai o se vaega foi lea o le feagaiga a le Alii.

O le faailoga o le nuanua ua tuuina mai ai se faatusa anoa pe a mafaufau i lenei vaega faaopoopo o le feagaiga. Mo se faataitaiga, na fautuaina mai e se tasi tagata atamai e faapea, o le ala o se nuanua e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou le alu a’e o Siona mai le lalolagi i le lagi ma lona toe foi ifo i le lumanai i le lalolagi. E mafai foi e le nuanua ona faamanatu mai ia i tatou le sootaga i le va o le lagi ma le lalolagi lea o le a tupu pe a toe faatasia le aai o Enoka ma le Au Paia a le Atua i le lalolagi.

Mose 7:53

O a ni mea e mafai ona tatou a’oa’o mai e uiga i le Faaola mai Ona faalagiga o loo i le fuaiupu lenei?

O Iesu Keriso o le Mesia, “o Lē ua Faauuina,” o lē na filifilia mai le amataga e avea ma o tatou Faaola. I le avea ai ma Tupu o Siona, o le a pule o Ia i Lana Au Paia amiotonu i Siona mo le 1,000 tausaga i le Meleniuma. O Ia o “le Papa o le Lagi” ma o le faavae mautinoa lea e mafai ona tatou fausia ai o tatou olaga ma maua ai le ola e faavavau. Ua na o Ia lava le ala e mafai ai ona tatou toe foi atu i le Tama. O le faitotoa ua Ia saunia mo i tatou e ulu atu ai i le ala i le ola e faavavau o le “salamo ma le papatisoga i le vai.”

ata o Iesu Keriso

Ata o Keriso, saunia e Heinrich Hofmann

Mose 7:60–63

O le ā le mea na faaali atu ia Enoka e uiga i aso e gata ai?

I le faaiuga o le faaaliga vaaia a Enoka, na faamalamalama mai ai e le Alii o aso e gata ai o le a avea o se taimi o le tele o le amioleaga ma le pagatia. Sa folafola mai foi e le Alii, “Ae o lo’u nuu o le a Ou faasaoina.” Ona faamatalaina lea e le Alii i le fuaiupu e 62 ni auala taua o le a Ia faasaoina ai Lona nuu i aso e gata ai:

“O le a Ou auina ifo i lalo mai le lagi le amiotonu; ma o le a Ou auina atu le upumoni mai le eleele”

E faatatau i lenei valoaga, na aoao mai ai Peresitene Ezra Taft Benson: “Ua tatou vaaia le faataunuuga ofoofogia o lena valoaga i la tatou auga tupulaga. Ua sau le Tusi a Mamona mai le eleele, ua faatumulia i le upumoni, ua avea ma ‘maa’au’au o la tatou tapuaiga’ (tagai Faatomuaga i le Tusi a Mamona). Ua auina mai e le Atua le amiotonu mai le lagi. Sa faaali mai le Tama lava Ia ma Lona Alo i le Perofeta o Iosefa Samita. O le agelu o Moronae, Ioane le Papatiso, Peteru, Iakopo, ma le toatele o isi agelu na faatonuina e le lagi e toefuatai mai mana e tatau ai i le malo. E le gata i lea, sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita lea faaaliga ma lea faaaliga mai le lagi i na uluai tausaga taua o le tuputupu a’e o le Ekalesia. O nei faaaliga ua faasaosaoina mo i tatou i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.”

“Ia faapotopoto mai i fafo la’u au filifilia mai itu e fa o le lalolagi”

Na folafola mai e le Alii o le upumoni ma le amiotonu o le a “tafi ai le lalolagi e pei o se lolo, e faapotopoto mai i fafo la’u au filifilia mai itu e fa o le lalolagi.”

E tusa ai ma le faapotopotoina o Isaraelu, po o le au filifilia a le Atua, na aoao mai ai Peresitene Russell M. Nelson: “E moni lava o aso e gata ai nei, ma ua faanatinatiina e le Alii Lana galuega e faapotopoto Isaraelu. O lena faapotopotoina o le mea aupito sili lea ona taua o loo tupu i le lalolagi i le taimi nei. E leai se isi mea e faatusalia i lona maoae, e leai se isi mea e faatusalia i le taua, e leai se isi mea e faatusalia i le malualii. Ma afai e te filifili ai, pe afai e te manao ai, e mafai ona avea oe o se vaega taua o lena mea. E mafai ona avea oe o se vaega tele o se mea tele, se mea maoae, se mea e malualii!

Pe a tatou talanoa i le faapotopotoina, ua na ona tatou fai atu lava o lenei upumoni faavae: o tagata uma o fanau a lo tatou Tama Faalelagi, i itu uma o le veli, e tatau ona faalogo i le savali o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Latou te filifili mo i latou lava pe latou te mananao e iloa atili. …

“Na ta’u atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o le taimi nei, o lona uiga o o tatou taimi, o le itula lona sefulu ma le tasi lea ma o le toe taimi lea o le a Ia valaauina ai le aufaigaluega i Lona tovine mo le faamoemoega faanatinati o le faapotopotoina o le au filifilia mai itu e fa o le lalolagi.”

“Siona, o se Ierusalema Fou”

Na folafola mai e le Alii o aso e gata ai o le a Ia faatuina ai “se Aai Paia, … ma o le a ta’ua o Siona, o se Ierusalema Fou.” Mai faaaliga o aso e gata ai, ua tatou aoao ai o lenei aai paia o le a fausia i luga o le konetineta o Amerika ma avea o se nofoaga o le a faapotopoto i ai ituaiga o Isaraelu ua leiloloa.

O loo faamatala mai i tusitusiga paia o le Ierusalema Fou, o “se laueleele o le filemu, o se aai o le sulufaiga, o se nofoaga o le saogalemu mo le au paia a le Atua Silisili Ese.” O le a faapotopoto atu i ai tagata mai atunuu uma iina. Na aoaoina e le Alii ia Enoka o le a toe foi mai lona aai o Siona i le lalolagi ma auai faatasi ma i latou i le Ierusalema Fou a o lei oo i le Afio Mai Faalua o le Faaola ma le nofotupu i le meleniuma.

Aoao Atili

Faatuina o Siona

  • D. Todd Christofferson, “O Mai i Siona,” Liahona, Nov. 2008, 37–40

  • Gerrit W. Gong, “Aumai Siona,” Liahona, Sete. 2021, 6–9

alofa o le Atua

  • Jeffrey R. Holland, “O Le Silisiliese o le Atua,” Liahona, Nov. 2003, 70-73

O galuega i aso e gata ai

  • D. Todd Christofferson, “Saunia mo le Toe Afio Mai o le Alii,” Liahona, Me 2019, 81-84

  • Russell M. Nelson, “O Le Lumanai o le Ekalesia: Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola,” Liahona, Ape. 2020, 12-17

Ala o Faasalalauga

Ata

Aai o Enoka ua aveina a’e

Ata na tusia e Ben Simonsen

Ua Mauaina e Iosefa ia Papatusi

Mauga o Kumora, saunia e Jon McNaughton

Faamatalaga

  1. E ui lava o igoa e tutusa faaleoga i le gagana Peretania, ae e lē tutusa le a’a o le gagana Eperu. Tagai Tremper Longman III and Mark L. Strauss, eds, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 7014, page 1014 (for Cain); and entry 3667, page 971 (for Canaan).

  2. Tagai i le Mose 6:41–42.

  3. Tagai i le Kenese 9:24–27.

  4. Tagai i le Faamasino 1:1; tagai foi Kent P. Jackson, “Canaan, people of,” i le Pearl of Great Price Reference Companion, ed. Dennis L. Largey (2017), 85.

  5. Mose 7:8. O lenei “faauliuli” sa le o se vaega o le fetuu a le Alii, lea sa faasino atu i le laueleele lava ia.

  6. I le taimi o le Perofeta o Iosefa Samita, o faauigaga o upu uliuli ma le faauliuli na aofia ai le “pogisa,” “leai se malamalama,” ma le “leaga tele” (Noah Webster, An American Dictionary of the English Language [1828], “Black,” “Blackness”). I isi nofoaga i le tusi a Mose, o le upu faauliuli sa fesootai ma le leai o se malamalama faaleagaga. Ina ua faatoa tusi faamaumauina e Iosefa Samita faaaliga i le tusi a Mose, sa faaaoga le upu pouliuli e faamatala ai le feiloaiga a Mose ma Satani i le Mose 1:15 Sa fesili Mose ia Satani, “O fea o i ai lou mamalu, aua ua pouliuli ia te a’u? Ma e mafai ona ou iloa le eseesega o oe ma le Atua” (Visions of Moses, June 1830 [Mose 1], 1, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga). O le upu faauliuli na suia i le pouliuli i lomiga mulimuli ane (tagai Mose 1:15). O upu uliuli ma faauliuli atonu e eseese uiga i isi fuaitau o mau. Mo se faataitaiga, “ua ta’ua i le Tusi a Mamona e faapea ‘na oo mai se pa‘u uliuli’ [2 Nifae 5:21] i luga o sa Lamanā ina ua uma ona vavaeeseina sa Nifaē mai ia i latou. O le natura ma foliga o lenei faailoga e le o malamalama atoatoa i ai. O le faailoga sa iloagofie ai sa Lamana mai ia sa Nifae. Mulimuli ane, a o oo atu uma sa Nifaē ma sa Lamanā i vaitaimi o le amioleaga ma le amiotonu, sa le toe talafeagai ai le faailoga” (Topics and Questions, “Race and The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Library).

  7. Tagai i le Mose 7:13–16; 8:18.

  8. Tagai Longman and Strauss, Baker Expository Dictionary, 283.

  9. Tagai Richard D. Draper and others, The Pearl of Great Price: A Verse-by-Verse Commentary (2005), 119, note 15.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21. Tagai foi Topics and Questions, “Siona,” Gospel Library.

  11. Tagai i le O le Taiala i Tusitusiga Paia, “Siona,” Gospel Library.

  12. Mose 7:19.

  13. Tagai i le Mose 7:16–18.

  14. Moses 7:69. Tagai foi i le Mose 7:21.

  15. Tagai i leTopics and Questions, “Siona,” Gospel Library.

  16. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Siona,” Gospel Library. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:13.

  17. Tagai D. Todd Christofferson, “O Mai i Siona,” Liahona, Nov. 2008, 37–38; “Sauniuni mo le Toe Foi Mai o le Alii,” Liahona, Me 2019, 82–83.

  18. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007),186.

  19. O Le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tagata Ua Faaliliuina,” Gospel Library.

  20. Tagai i le 3 Nifae 28:8, 40; Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:31.

  21. E ui lava e tutusa faaleoga o igoa o Cannan [Kanana] ma Cain [Kaino] i le gagana Peretania, ae e leai se sootaga ua iloa i le va o fanau a Kaino ma le nuu o Kanana (Tagai “Mose 7:5–8. O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le fanau a Kanana ma lo latou fetuu?”).

  22. Mose 5:51.

  23. Mose 5:52. Tagai foi Mose 5:42–56.

  24. Tagai foi Mose 5:29–37.

  25. Tagai foi Kenese 4:11–14; Mose 5:36–39.

  26. Tagai foi Kenese 4:15; Mose 5:40.

  27. Tagai i le Topics and Questions, “Race and The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Library.

  28. Tagai i le Mose 7:28–38.

  29. Tagai i le Mose 7:38–39.

  30. Tagai i le 1 Peteru 3:18–20.

  31. Tagai i le Mose 7:39.

  32. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:28–34. Sa mafaufau loloto Peresitene Samita i aoaoga a Peteru e faapea, sa “talai atu e le Faaola i agaga i le falepuipui,” lea na aofia ai i latou o e na fano “i aso o Noa” (1 Peteru 3:18–20).

  33. Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:58–59. Tagai foi Dallin H. Oaks, “Faalagolago i le Alii,” Liahona, Nov. 2019, 26–29.

  34. Mose 7:47.

  35. Alema 34:10

  36. Tagai i le Mose 4:2; Aperaamo 3:27; 1 Peteru 1:19–20.

  37. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee (2011), 18.

  38. Mosaea 3:13.

  39. Mo ni faataitaiga, tagai i le Mosaea 4:1–3; Mose 6:53–54.

  40. Tagai i le Kenese 9:11.

  41. Tagai i le Mose 7:50–52. Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 9:15, Ua faamanino mai foi e le Gospel Library e faapea, na muai osia le feagaiga ma Enoka.

  42. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 9:21–24, Gospel Library.

  43. Tagai Aaron P. Schade, “The Rainbow as a Token in Genesis: Covenants and Promises in the Flood Story,” i le From Creation to Sinai: The Old Testament through the Lens of the Restoration, ed. Daniel L. Belnap and Aaron P. Schade (2021), 147–53.

  44. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 22–23; Schade, “Rainbow as a Token,” 147–53.

  45. O le Taiala i Tusitusiga Paia, “O Lē Ua Faauuina,” Gospel Library.

  46. Tagai i le Mose 4:2; Aperaamo 3:27.

  47. Tagai i le Mose 7:62–64; Faaaliga 20:4; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10.

  48. O le “Papa o le Lagi” o se faalagiga tulaga ese o Iesu Keriso e na o le Mose 7 e maua ai. O isi faalagiga tulaga ese o le Faaola i le Mose 7 “o le Amiotonu” (Mose 7:45, 47) ma le “Tupu o Siona” (Mose 7:53).

  49. Tagai i le Mataio 7:24–25; Helamana 5:12. Tagai foi David A. Bednar, “Ia Filemu ma Iloa o A’u o le Atua,” Liahona, Me 2024, 28-30.

  50. Tagai i le Ioane 14:6.

  51. 2 Nifae 31:17.

  52. Tagai i le Mose 7:60–61.

  53. Mose 7:61.

  54. Ezra Taft Benson, “The Gift of Modern Revelation,” Ensign, Nov. 1986, 79–80. Tagai foi Quentin L. Cook, “O Le Faamanuiaga o Faaaliga Faifai Pea i Perofeta ma Faaaliga Faaletagata Lava Ia e Taiala ai o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2020, 97–98.

  55. Mose 7:62.

  56. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:7–8.

  57. Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” (faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), Gospel Library.

  58. Mose 7:62.

  59. Tagai i le O le Taiala i Tusitusiga Paia, “Siona,” Gospel Library. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 103:11–22; 133:18; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10.

  60. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:66.

  61. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:69.

  62. Tagai i le Mose 7:62-64.