Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Eseta


Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Eseta

Ina ua uma ona aveese e le Tupu o Peresia o Asueru lona faletua muamua, o Vasati, mai le nofoalii, sa ia filifilia Eseta o se masiofo. Sa natia e Eseta lona ituaiga o tagata Iutaia i le fautuaga a lana tagata e malupuipuia o ia, o Moretekai, o lē sa aloaia i le maota a Asueru . Sa faatiga Moretekai i le faufautua a le tupu, o Hamanu, o lē sa taupulepule ina ia fasiotia tagata Iutaia uma i le malo. Sa tuu e Eseta lona ola i se tulaga lamatia ina ia alu atu i luma o le tupu ae lei poloaiina mai ma faailoa atu ai le taupulepulega a Hamanu. O le tu atu o Eseta na faasaoina ai lona nuu. I se feliuaiga o taunuuga, sa fasiotia ai Hamanu ae faamamaluina Moretekai.

Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia po o se sui o le tulaga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Matalalaga

O le a le tusi o Eseta?

O le tusi a Eseta o loo faamatala ai le tala i le Masiofo o Eseta, o lē na tuu lona ola i se tulaga lamatia e laveai ai lona nuu mai le faatafunaga. O mea na tutupu i lenei tusi ua setiina i le taimi o le nofoaiga a le Tupu o Asueru, e masani ona iloga ia Xerxes I, o le na pulea Peresia mai le 486 i le 465 TLM. E ui ina sa toe foi atu nisi o Iutaia i Ierusalema ina ua uma ona faatoilaloina e le Tupu o Kurusi ia Papelonia i le 539 TLM, e toatele na nonofo i faaaunuua, e aofia ai Eseta. O le tala o loo faaalia ai le tulai ae o Eseta i le tulaga o le masiofo o Peresia ona feagai ai lea ma le avanoa e ono fasiotia faatasi ai ma lona nuu atoa. O loo aumaia ai foi le afuaga o le tausamaaga faa-Iutaia o le Puro ma faataitaiga o lona tausiga.

E ui o le tusi a Eseta “e leai se mau faasino tuusao i le Atua, … O loo i ai o Ia i mea uma e le amanaia ai, a e faatatau le tusi i se taunuuga o le fuafuaina lelei … ma talanoa e uiga i le anapogi mo le laveaiga.”

O le tusi a Eseta e mafai ona otootoina faapenei:

  1. Eseta 1–2: Ua le fiafia le Tupu o Asueru i le amio a le Masiofo o Vasati ma aveesea o ia mai le nofoalii. Ua filifilia e Asueru Eseta e avea ma masiofo fou.

  2. Eseta 3–5: Ua fafau e Hamanu se fuafuaga e faaumatia tagata Iutaia uma i le malo ina ua musu Moretekai e ifo atu ia te ia. Ua tuu e Eseta lona ola i se tulaga lamatia e ala i le alu atu i le tupu ae lei valaauliaina. Ua talia e le tupu o ia ma le agalelei ma ioe e faatasi ma Eseta mo se taumafataga faatasi ma Hamanu.

  3. Eseta 6–8: Ua ta’u atu e Eseta i le tupu e uiga i le taupulepulega a Hamanu e fasioti tagata Iutaia. Ua faatonu e le tupu ia sisi Hamanu, faamamaluina Moretekai, ma faatagaina Moretekai ma Eseta e suia le avea’i e fasioti tagata Iutaia.

  4. Eseta 9–10: Ua maua e tagata Iutaia le pule mai le tupu e fasioti ai o latou fili i le malo. Ua latou faatuina le Tausamaaga Puro e faamanatu ai lo latou laveaiga faavavega mai le fuafuaga a Hamanu.

Eseta 1:1–3

O fea sa i ai Susana?

Sa nofo Eseta i Susana (e igoa foi ia Susa), o se tasi lea o taulaga o le Malo o Peresia. Sa i ai i le mea ua avea nei ma Irani i sisifo, pe tusa ma le 200 maila (325 kilomita) i sasae o Papelonia anamua. O Susana foi lea sa auauna atu ai Neemia o se tautu uaina i le Tupu o Aretaseta ma sa vaai ai Tanielu i se faaaliga vaaia.

o se faafanua o le Malo o Peresia

Faafanua o le Tusi Paia, nu. 7, “O Le Malo o Peresia”

Eseta 2:5–7

Aisea na ta’ua ai Eseta o Hatesa?

E pei o isi tagata Iutaia na faate’a ese i Peresia, sa i ai ia Eseta se igoa Eperu ma se igoa Peresia. O Hatesa o lona igoa Eperu, o lona uiga o le “atasi.” O lona igoa Peresia, o Eseta, o lona uiga o le “fetu.”

Eseta 2:19

Aisea na nofo ai Moretekai i le faitotoa o le tupu?

O le faitotoa o le tupu o se nofoaga e faapotopoto ai i le faitotoa i le lotoa tautupu. O le nofo ai i le faitotoa o le tupu o lona uiga sa umia e se tasi se tulaga aloaia e puipui ai le tupu. O loo ta’ua soo e le tala ia Moretekai o loo auauna atu i lenei matafaioi, e aofia ai le taimi na ia faalogo atu ai i le taupulepulega a fitafita e tagatavaleina le tupu.

Eseta 3:1–10

Aisea atonu na musu ai Moretekai e ifo atu ia Hamanu?

O le ifo atu i se taitai faaupufai sa lei faasaina i lalo o le tulafono a Mose. Ae peitai, o se tasi o faamatalaga mai le tusiga e mafai ona fesoasoani e faamatala ai pe aisea na musu ai Moretekai e ifo atu ia Hamanu. O loo faailoa mai i le tala o Hamanu o se Akakō, o lona uiga o ia o se tupuaga mai le Tupu o Akako o se Amalekia. O sa Amaleka o ni fili ua leva o Isaraelu. O le musu o Moretekai e ifo atu ia Hamanu ma le naunautaiga o Hamanu ina ia fasiotia tagata Iutaia atonu na pogai mai vevesiga faasolopito i le va o nei vaega e lua o tagata.

Eseta 3:7

O le a le uiga o le “faia o le vili”?

Ina ia fuafua po o le fea le aso e fasioti ai tagata Iutaia uma i Peresia, sa faia e Hamanu ma ana auauna se “Puro, o le vili lea.” O le faia o le vili o se faiga masani i Sasae Lata Ane anamua, sa masani ona faia ai faaiuga pe filimaoti ai se taunuuga. E masani lava ona aofia ai le togiina o ni mea faitino laiti e pei o maa, ponaivi, po o nifo o elefane. O le tausamaaga faa-Iutaia o le Puro e maua mai lona igoa mai le pur, o le upu Peresia mo le “vili.”

Eseta 4:1

Aisea na saeia ai e Moretekai ona lavalava ae ofu i le ie talatala ma le lefulefu?

I taimi faatusi paia, o le saeia o ofu o se tasi, ofuina o le ie talatala, ma le tuuina o le lefulefu po o le pefu i luga o le ulu o se tagata o ni auala masani ia e faaalia ai le faanoanoa po o le faavauvau. O le ie talatala o se ie malo, talatala lea e masani ona faia i ni ato malo.

Moretekai o loo ofu i le ie talatala

Eseta 4:11

Aisea na le taumafai ai e Eseta isi auala e logo ai le tupu i le fuafuaga a Hamanu?

Na iloa e Eseta o le a lamatia lona ola pe afai e alu o ia i luma o le tupu e aunoa ma le valaauina. Ona o lenei tulaga lamatia, ua fesiligia ai e nisi pe aisea na le taumafai ai Eseta e faaaoga ni auala aloaia e faamautu ai se avanoa ma le tupu. O se tasi o auala na aloese Eseta mai lenei filifiliga e taofia ai le ui atu o lana savali ia Hamanu, o lē na semanu e faavaivaia lana fuafuaga.

Eseta 4:14

O le a le uiga o le tala a Moretekai ina ua ia ta’u atu ia Eseta atonu na sau o ia i le malo “mo se taimi faapenei”?

Na faailoa mai e Moretekai atonu na tuu e le Alii ia Eseta i lona tulaga o se masiofo ina ia mafai ona avea o ia ma Ana meafaigaluega i le laveaiga o tagata Iutaia. Ua faia foi e taitai o le Ekalesia i ona po nei ni matauga talitutusa e uiga i le aofia ai o le Alii i o tatou olaga. Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell e faapea, o le Alii “e le faia mea e ala i le ‘tupu faafuasei’ ae nai lo lena, e faia e ala i ‘fuafuaga paia.’” Na molimau Elder Ronald A. Rasband: “O le Aao o le Alii o loo taialaina oe. E ala mai i le ‘fuafuaga paia,’ ua i ai o Ia i auiliiliga iti faapea foi i mea taua o lou olaga.”

Masiofo o Eseta

Masiofo o Eseta, saunia e Minerva K. Teichert

Eseta 6:1

O le a le “tusi o talafaamaumau o nofoaiga a tupu”?

O le tusi lea na faitau ai auauna a le tupu o se faamaumauga aloaia o mea na tutupu i le malo o Peresia. O lenei faamaumauga o loo ta’ua foi i se isi nofoaga i le Eseta ma Esera. Ua faauigaina faapea o le aafiaga a le Alii na taitai atu ai le tupu e faitau lenei vaega faapitoa o le talafaamaumau, ma uunaia ai o ia e manatua le faatinoga lototoa a Moretekai mai ni nai tausaga na muamua atu.

Eseta 8:3–12

Aisea na aioi atu ai pea Eseta mo tagata Iutaia ina ua mavae le maliu o Hamanu?

O faamatalaga o loo tusia ai faapea o le tulafono a le Tupu o Asueru, lea na faatulafonoina ai le faatafunaga o tagata Iutaia, sa le mafai ona toe aveesea. O lea na tauanau ai e Eseta le tupu e tuuina atu se isi poloaiga e faataga ai tagata Iutaia e puipuia i latou lava a o lei oo i le aso fuafuaina o lo latou lava fasiotiga.

Eseta 9:20–28

O le a le Tausamaaga Puro?

Ina ia faamanatuina lo latou laveaiina, sa faatuina ai e Iutaia se aso malolo fou e ta’ua o Puro. O le igoa e sau mai le (vili) pur na faia e Hamanu e fuafua ai le aso mo le faatafunaga o tagata Iutaia. I oo mai i le aso, o loo tausia pea e Iutaia le Tausamaaga Puro. E tulaga ese mai le migao filemu o le tele o isi aso malolo faa-Iutaia, o le Puro e tatau ona vavaō ma tiotio. E faamanatuina i meaai, musika, ma isi faafiafiaga, e aofia ai le fesuiaiga o meaalofa ma le tuuina atu o meaalofa i e matitiva. I le Puro, e masani ona ofuina e tagata Iutaia ni toniga ma faapotopoto i le sunako, lea e faitauina pe toe faatino ai le tala atoa a Eseta. O i latou e faalogologo i le tala o le a tele lava ina le logona soo se ta’ua o Hamanu ona o le ū, le fiafia, po o le pisapisao. Pe a faitauina le igoa o Moretekai, e alalaga fiafia le aofia.

Aoao Atili

O le lototele o Eseta

  • Thomas S. Monson, “Ia Outou Lototetele,” Liahona, Me 2009, 123–27

  • Mary Ellen Smoot, “For Such a Time as This,” Ensign, Nov. 1997, 86–88

Ala o faasalalauga

Vitio

“For Such a Time as This” (13:44)

13:55

“Sackcloth” (00:32)

0:33

Ata

Masiofo o Eseta

Atatusi o Eseta, na saunia e Dilleen Marsh

O le Masiofo o Eseta o loo tootuli i luma o le tupu

Ua Faasaoina e Le Masiofo o Eseta le Nuu o Ieova, saunia e Sam Lawlor

O le Masiofo o Eseta o loo tootuli i le tatalo

Faatuatua o le Masiofo o Eseta, saunia e Sandra Rast

Eseta o loo tilotilo i luga ma tatalo

Eseta, saunia e James Johnson

O Eseta o loo tootuli i luma o le tupu

O Eseta i luma o le Tupu, saunia e Minerva K. Teichert

O Faamatalaga

  1. Tagai i le Harold W. Attridge ma isi, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 682, faamatalaga mo le Eseta 1:1. E ui o loo i ai i sikola o le Tusi Paia ni vaaiga eseese e uiga i le sa’o atoatoa faasolopito o le tusi a Eseta (tagai Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. [2018], 712–13; Robert Alter, The Hebrew Bible: A Translation with Commentary [2019], 2:713–16; Adele Berlin ma Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. [2014], 1619–20), sa lei faia e le Perofeta o Joseph Smith ni suiga ia Eseta i le taimi o lana faaliliuga o le Tusi Paia, ma ua saunoa mai perofeta o aso nei e uiga ia Eseta o se tagata moni o le talafaasolopito (tagai Thomas S. Monson, “Ia Outou Maua le Lototele,” Ensign or Liahona, Me 2009, 127; Dallin H. Oaks, “Ou Te Alu i Mea E TeTofia ,” Ensign or Liahona, Nov. 2002, 67).

  2. Tagai ia Radmacher ma isi, NKJV Study Bible, 673.

  3. Tagai i le Bible Dictionary, “Eseta, tusi a”; Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. (2014), 1619.

  4. Bible Dictionary, “Eseta, tusi a.

  5. Tagai i le Bible Dictionary, “Shushan.”

  6. Tagai ia Michael D. Coogan ma isi, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 717, faamatalaga mo le Eseta 1:2.

  7. Tagai i le Neemia 1:1, 11; Tanielu 8:1–2.

  8. Tagai i le Tanielu 1:6-7.

  9. Tagai ia Richard Neitzel Holzapfel ma isi, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 356.

  10. Tagai ia Coogan ma isi, The New Oxford Annotated Bible, 719, faamatalaga mo le Eseta 2:19.

  11. Tagai ia Berlin ma Brettler,The Jewish Study Bible, 1625, faamatalaga i le Eseta 2:21, 22.

  12. Tagai i le Eseta 2:19–23; 5:13; 6:10.

  13. Tagai i le Kenese 23:7; 33:3; 44:14; 1 Samuelu 24:8; 2 Samuelu 14:4; 1 Tupu 1:16.

  14. Tagai i le Bible Dictionary, “Agag.

  15. Tagai i le Eseta 3:10. Tagai foi i le Bible Dictionary, “Amalek, Amalekites.” Na fasiotia e le perofeta o Samuelu ia Akaka ina ua le mafai e le Tupu o Saulo ona faia (tagai i le 1 Samuelu 15:8–9, 32–33). O Moretekai, e pei o Saulo, o se e tupuga mai ia Peniamina. Atonu na faaaofia ai e le tusitala le gafa o Moretekai ma Hamanu e faamatala ai nisi o o la inoino i le tasi ma le isi ma le filimaoti o Hamanu e fasioti tagata Iutaia (tagai i le Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 1625, faamatalaga i le Eseta 3:1). Mo nisi faamatalaga e uiga i feteenaiga i le va o Isaraelu ma sa Amalekā, tagai “Esoto 17:14–16. Aisea na poloaiina ai e le Alii ia Mose e faaumatia sa Amalekā?” ma le “1 Samuelu 15:1–3. Aisea na poloaiina ai Saulo e ‘faaumatia atoa’ sa Amalekā?”

  16. Tagai i le Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 809–10, faamatalaga i le Eseta 3:1; 3:2–6.

  17. Tagai Bible Dictionary, “Lots, casting of.”

  18. Tagai i le Holzapfel ma isi, Jehovah and the World of the Old Testament, 157.

  19. Tagai i le Alter, The Hebrew Bible, 2:725, faamatalaga i le Eseta 3:7.

  20. Tagai ia Radmacher ma isi, NKJV Study Bible, 1044; 1 Tupu 21:27; Neemia 9:1; Iopu 2:8; 42:6; Isaia 58:5; Tanielu 9:3; “Kenese 37:34. Aisea na saeia ai e Iakopo lona ofutalaloa ae faamaulu le ie talatala?

  21. Tagai ia John H. Walton ma isi, The IVP Bible Background Commentary: Old Testament (2000), 488, faamatalaga i le Eseta 4:11.

  22. Tagai ia Radmacher ma isi, NKJV Study Bible, 720, faamatalaga i le Eseta 4:14.

  23. Neal A. Maxwell, “‘Brim with Joy’ (Alema 26:11)” (Faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, Ian 23, 1996), 2, speeches.byu.edu.

  24. Ronald A. Rasband, “E Ala i le Fuafuaga Paia,” Liahona, Nov. 2017, 57.

  25. Tagai i le Eseta 2:23; 10:2; Esera 4:15.

  26. Tagai ia Radmacher ma isi, NKJV Study Bible, 721, faamatalaga i le Eseta 6:1; 6:2, 3. Tagai foi ia Barker ma isi, NIV Study Bible, 812, faamatalaga mo le Eseta 6:2.

  27. Tagai i le Eseta 8:8. Faatusatusa i le Eseta 1:19; Tanielu 6:7–9.

  28. Tagai ia Holzapfel ma isi, Jehovah and the World of the Old Testament, 356.

  29. Tagai i le Bible Dictionary, “Feasts.” Tagai foi ia Holzapfel ma isi, Jehovah and the World of the Old Testament, 359; Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 1619.