Seminelí
Hepelū 3–4


Hepelū 3–4

Hū ki he Mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
Fakatātā ʻo Sīsū ʻoku tāngutu ofi ki ha vaitafe. ʻOku pukepuke ʻe Kalaisi ha tokotoko ʻa ha tauhisipi ʻi Hono toʻukupú. ʻOku ʻi ai ha ʻuluʻakau ʻoku tupu ʻi he kauvai ʻo e vaitafé.

ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻEna ngaahi tāpuaki mahuʻinga tahá. ʻOku taʻofi ʻe he taʻetuí mo e loto-fefeká ʻa e niʻihi tokolahi mei hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení. ʻI hono poupouʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke tukuange e ngaahi tōʻonga taʻetuí, naʻá ne feinga ke tokoniʻi kinautolu ke nau foki ki he ngaahi fuakava kuo nau faí. ʻOku fakataumuʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ʻa e taʻetuí kae lava ke ke maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí.

Ko ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha palopalema ʻoku fehangahangai mo e māmaní ʻi he ʻahó ni:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2010, ʻAokosi.

ʻOku hōloa ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e māmaní ʻa ia kuo laui senituli hono malangaʻi ai Hono huafá. Kuo mātā ʻe he Kāingalotu loto-toʻa ʻi ʻIulopé ʻa e hōloa ʻo e tuí ʻi honau tukui fonuá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ko e fakamamahí, ʻoku toe hōloa foki mo e tuí ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha fakatotolo kimuí ni, ʻi he taʻu ʻe 10 fakamuimuí kuo toko 30 miliona ʻa e kakai ʻi he ʻIunaiteti Siteití kuo ʻikai ke nau toe tui ki he tuʻunga faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he vakai ki he fakaemāmani lahí, ʻoku tomuʻa fakahaaʻi ʻe ha fakatotolo ʻe taha ko e ngaahi taʻu lahi ka hoko maí, ʻe laka hake ʻi he liunga uá ʻa e tokolahi te nau mavahe mei he tui faka-Kalisitiané ʻiate kinautolu te nau tali lelei iá.

(Neil L. Andersen, “ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2020, 88)

  • Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻe ala hoko, ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú, ki he kakai ʻoku ʻikai tui kia Sīsū Kalaisí?

Fakakaukau ki he tui ʻokú ke maʻu kia Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā e tuʻunga mālohi ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻi ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

  • ʻE tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi hoʻo fili ke tui kiate Iá?

Ko e ngaahi akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e fānau ʻo ʻIsilelí

Naʻe fakahā ʻe Paula ʻi heʻene tohi ki he kakai Hepeluú, koeʻuhí ko e fakatangá, naʻe fakakaukau ha niʻihi ʻo e kau papi uluí ke tafoki mei heʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e Hepelū 3:7–19, ʻo kumi e fakamatala fakahisitōlia naʻe fakamatala ki ai ʻa Paula ke tokoni ke mahino ki he kakai Hepeluú ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e taʻetuí.

Ko e “fakahouhau … ʻi he toafá” (Hepelū 3:8) ʻoku ʻuhinga ia ki he taimi, ʻi he hili hono fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, ne nau fakatupu houhau ki he ʻEikí pea naʻe taʻofi meiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá Ne finangalo ke foaki kiate kinautolú (vakai, Nōmipa 14; Sēkope 1:7–8; ʻAlamā 12:33–37).

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe mole mei he fānau ʻo ʻIsilelí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Ko e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí

ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau aʻusia Hona mālōlōʻangá. Ako e potufolofola mo e fakamatala fakaepalōfita ko ʻení ke ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí. Mahalo naʻa ʻaonga ke mou kumi ʻa e “ mālōloó, mālōlōʻangá ” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:24 ke ako lahi ange fekauʻaki mo e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí (vakai foki, ʻAlamā 13:6, 12–13, 28–29).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻa e founga te tau lava ai ʻo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí lolotonga ʻetau ʻi he moʻui fakamatelié:

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo Siosefa F. Sāmita

Naʻe lau ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá fekauʻaki mo e “hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá” [vakai, ʻAlamā 12:34; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:23–24]; ʻoku ʻuhinga ia ki he hā? Kiate au, ʻoku ʻuhinga ia ki heʻete maʻu e ʻilo ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo tui ki heʻene taumuʻá pea mo ʻene palaní, ʻo aʻu ki ha faʻahinga tuʻunga te tau ʻiloʻi ai ʻoku tau totonu, pea ʻoku ʻikai ko haʻatau kumi ha meʻa kehe, ʻoku ʻikai uesia kitautolu ia ʻe [he] matangi ʻo e tokāteliné, pe ʻe he kākā olopoto ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku tokatataʻo ai ke kākā. … Ko e tangata kuó ne aʻusia ʻa e tuʻunga ko ia ʻo e tui ki he ʻOtuá pea kuo tekeʻi atu ʻa e tātālaʻá mo e manavasiʻí mei ai, kuó ne hū ia ki he “mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá.”

(Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 64–65)

  • ʻE founga fēfē haʻo fakamatalaʻi e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí?

Naʻe vahevahe ʻe ʻAlamā ha pōpoaki tatau mo e kakai ʻo Paula ʻi hono kuongá, pea naʻe faingataʻa foki ke tui ki ai ha niʻihi. Lau ʻa e ʻAlamā 12:34–37, ʻo kumi ki ha toe ngaahi fakakaukau kehe.

Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻá ke lava ʻo akó ko e kapau te tau tui faivelenga maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí pea ʻikai fakafefeka hotau lotó, te tau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē ʻe ha loto-fefeka mo taʻetui ʻo taʻofi kitautolu mei hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tulifua ki he tāpuaki ʻo e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí?

Fili ke tui

Lau ‘a e Hepelū 3:7–8, 12–15; 4:2–3, 6–7, 11. ʻI hoʻo laú, kumi e meʻa te tau lava ʻo fai ke hū ai ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí. Mahalo te ke fiemaʻu foki ke lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Hepelū 4:3 (ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá).

  • Ko e hā e meʻa naʻe makehe kiate koe mei he ngaahi veesi ko ʻení?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e founga te tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻa e taʻetuí:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

Fili ke tui kia Sīsū Kalaisi. Kapau ʻokú ke veiveiua ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pe ko e moʻoni ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pe ko hono moʻoni ʻo e uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfitá, fili ke tui pea tuʻu maʻu. [Tekaki] hoʻo fehuʻí ki he ʻEikí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga kehé. Ako ʻaki ʻa e holi ke tuí kae ʻoua te ke fakaʻamu ke lava ʻo maʻu ha fehalaaki ʻi he moʻui ʻa e palōfitá pe ko ha tōnounou ʻi he ngaahi folofolá. ʻOua ʻe fakalahi hoʻo veiveiuá ʻaki hoʻo toutou talanoaʻi ia mo e kakai kehe ʻoku veiveiuá. Tuku ke tataki koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fononga ki he ʻilo fakalaumālié.

(Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 103)

2. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó:

Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻoku fāifeinga ke tui kia Sīsū Kalaisi. Hiki ha pōpoaki ʻofa ke fakalotolahiʻi kinautolu. Fakapapauʻi ke fakakau ha veesi folofola ʻe taha pe lahi ange ke nau ako. Kapau ʻe taau, fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻE ala tokoni atu hoʻo fakakaukau ki he fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoní mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohi ʻa e pōpoakí.

  • Ko e hā te nau ala aʻusia kapau te nau fili ke tui ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ne mei mole meiate kinautolu kapau te nau fili ʻa e taʻetuí?

  • Ko e hā te ke poupouʻi ke nau fai ke nau tui ai kia Sīsū Kalaisí?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻE lava fēfē ke u maʻu ha loto-tui lahi angé?

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taimi ko iá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2006. Naʻe uiuiʻi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008. Laʻitā fakaʻofisiale ʻi he 2008 ʻo fetongi e tā naʻe faitaaʻi ʻi he 2004.

ʻOku ʻikai fai ha faimana ia ʻi he tui fakalotú. Ka ko e ʻuluaki sitepú ʻa e holi ko ia ke tuí! ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá. Ko hoʻo Tamaí Ia. ʻOkú Ne fie talanoa mo koe. Ka ʻoku fiemaʻu ha kiʻi fieʻilo fakasaienisi ia—ʻoku fiemaʻu ke ʻahiʻahiʻi e folofola ʻa e ʻOtuá—pea mo fakahaaʻi ha “kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí”. [ʻAlamā 32:27]. ʻOku fiemaʻu foki ai ha kiʻi loto-fakatōkilalo. Pea ʻoku fiemaʻu ke fakaava ʻa e lotó mo e ʻatamaí. ʻOku fiemaʻu ʻa e fekumí, ʻi hono ʻai totonú. Pea mahalo ko e faingataʻa tahá, ko e fiemaʻu ko ia ke tau kātaki mo tatali ki he taimi ʻa e ʻEikí.

Kapau he ʻikai ke tau feifeinga ke tui, ʻoku tau tatau mo ha tangata ʻokú ne taʻaki e palaki ʻo ha foʻi ʻuhila ulo lahi peá ne tukuakiʻi ʻe ia ʻoku maumau e foʻi ʻuhilá ko e ʻikai ke uló.

(Dieter F. Uchtdorf, “ʻOua Naʻá ke Manavahē, Ka ke Tui Pē,” Liahona, Nōvema 2015, 78)

Ko hai te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e mālōlōʻanga ʻo e Fakamoʻuí?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā W. Keleki Suiki ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā W. Keleki Suiki. Faitaaʻi ʻi Māʻasi 2017.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú takitaha pea ʻokú Ne finangalo ke tau foki kotoa ange kiate Ia. Kuó Ne ʻomi ki he kau palōfitá mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mafai moʻoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau nofo maʻu ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí. Kuo tau maʻu leva e fakahinohino ʻa e kau taki ko ʻení ke tokoniʻi kitautolu ke tau hū ki Hono mālōlōʻangá.

(W. Craig Zwick, “Enter into the Rest of the Lord,” Ensign, Feb. 2012, 24)