Seminelí
Hepelū 2–4


Hepelū 2–4

ʻE Lava ke Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi Hotau Ngaahi Taimi Faingataʻá

ʻĪmisi

Kuó ke fifili nai pe ʻoku mahino moʻoni ki ha taha kehe ʻa e meʻa ʻokú ke foua ʻi he moʻuí? ʻOku akoʻi ʻe he tohi ʻa Hepeluú naʻe hāʻele hifo ʻa Sīsū Kalaisi mei Hono ʻafioʻanga fakalangí ke moʻui ko ha tangata fakamatelie ʻi he māmaní pea fakahoko ha Fakalelei taʻefakangatangata maʻatautolu. Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ai kitautolu pea ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolú. ʻE lava ke fakatupulaki ʻe he lēsoni ko ʻení hoʻo falala ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.

ʻOku mahino ki he Fakamoʻuí

Lau, hivaʻi pe fanongo ki he himi “Te U Maʻu ʻi Fē ʻa e Melinó?” (Ngaahi Himí, fika 63).

Te ke lava foki ʻo sio he vitioó “Where Can I Turn for Peace?” (4:03) ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē nai e pōpoaki ʻo e himi ko ení ʻi he ngaahi lea pe ʻaʻau?

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó fekauʻaki mo ha meʻa ʻokú ke fuʻu fiemaʻu tokoni ai ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI he tohi ʻa Paula ki he kakai Hepeluú, naʻá ne akoʻi e Kāingalotú fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e founga te Ne lava ai ʻo foaki kiate kinautolu ha mālohi ʻi he ngaahi tūkunga ne nau fehangahangai mo iá (vakai, Hepelū 4:16). ʻI hoʻo akó, kumi e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe Sīsū Kalaisí.

Faʻu ha saati ʻi hoʻo tohinoa akó ʻo hangē ko ia ʻi laló:

Ko e hā ʻoku malava ai ʻa Sīsū Kalaisi ‘o maʻu ha mahinoʻ kiate aú?

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate au koeʻuhí ʻokú Ne maʻu ha mahino kiate au?

Ko e hā ʻoku malava ai ʻa Sīsū Kalaisi ‘o maʻu ha mahinoʻ kiate aú?

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate au koeʻuhí ʻokú Ne maʻu ha mahino kiate au?

Lau ʻa e Hepelū 2:9–10, 13–18, mo e 4:12–16, ʻo kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he sātí. Hiki e ngaahi talí ʻi lalo ʻi he ʻuluʻitohi totonú. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e Hepelū 2:9 mo e 16 ki he mavahe ʻa Sīsū Kalaisi mei Hono taloni fakalangí ke moʻui ko ha tangata fakamatelie ʻi he māmaní.

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻokú ke ongoʻi ʻe lava ʻo tokoni kiate koe pe niʻihi kehé?

  • Ko e hā ka fakafiemālie ai ke ʻiloʻi ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo ʻiloʻi e “ngaahi mahalo mo e filioʻi ʻo e lotó”? (Hepelū 4:12).

  • Ko e hā ʻoku mahino kiate koe mei he kupuʻi lea “ʻokú ne faʻa fai ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻahiʻahiʻí”? (Hepelū 2:18). Fakatokangaʻi ange ʻe lava foki ʻa e foʻi lea naʻe liliu ko e “ʻahiʻahiʻi” ke liliu ko e “siviʻi” pe “moʻulaloa ki he ʻahiʻahí.” ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tokoniʻi ki he fakavave ke tokonia ha taha.

Ko e foʻi moʻoni ʻe taha mahalo kuó ke maʻú ko e koeʻuhí naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi pea mo ʻahiʻahiʻi ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku mahino kiate Ia hotau tuʻungá pea ʻe lava ke Ne tokoni mai ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Naʻe toe akoʻi foki ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻi he Tohi ʻa Molomoná e foʻi moʻoni ko ʻení. Fakakaukau ke fakafekauʻaki ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻAlamā 7:11–13 mo e Hepelū 2:18.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ke maʻu ai ha mahino lahi ange ki he malava ke mahino mo tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí. Te ke lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitiō “Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Kavengá” (16:23), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 12:15 ki he 13:21, pe lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. 2020.

ʻOku ʻikai ha mamahiʻia fakaesino, kafo fakalaumālie, faingataʻaʻia ʻo e lotó pe loto-mamahi, mahaki pe vaivai te tau fehangahangai mo ia ʻi he matelié ne teʻeki ai tomuʻa aʻusia ʻe he Fakamoʻuí. Mahalo pē ʻi ha momeniti ʻo e loto-foʻí te tau kaila ai ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe ha taha. ʻOku ʻikai mahino ia ki ha taha.” Ka ʻoku ʻafioʻi mo mahino lelei ia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá he naʻá Ne tomuʻa ongoʻi pea fuesia ʻetau ngaahi kavenga fakafoʻituituí. Pea koeʻuhí ko ʻEne feilaulau taʻefakangatangata mo taʻengatá (vakai, ʻAlamā 34:14), ʻoku mahino lelei kiate Ia pea lava ke mafao mai Hono toʻukupu ʻaloʻofá kiate kitautolu. Te Ne lava ʻo ala atu, ueʻi, tokoniʻi, fakamoʻui, pea fakamālohia kitautolu ke tau lava ʻo fai ha meʻa lahi ange he meʻa te tau malavá pea tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo fai ha meʻa he ʻikai ke tau teitei lava ʻo fai kapau te tau fakafalala ʻataʻatā pē ki hotau mālohí.

(David A. Bednar, “Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Kavengá,” Liahona, Mē 2014, 90)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻAlamā 7:11–13 pe ko e lea ʻa ʻEletā Petinaá ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e malava ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi koé?

Fakakaukau ki ha sīpinga—mei hoʻo moʻuí, ko e moʻui ʻa e niʻihi kehé, pe ko e folofolá—ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e mahino haohaoa ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ki heʻetau ngaahi aʻusiá mo ʻetau ngaahi fiemaʻú. Kapau ʻokú ke fiemaʻu tokoni ʻi hoʻo fakakaukau ki ha sīpingá, fakakaukau ke ako ʻa e Sione 11:21–27, 32–36; Mōsaia 24:11–15; pe Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:5–9.

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he sīpinga ko ʻení ke ke falala kia Sīsū Kalaisi?

Ko e haʻu mālohi ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá

Lau ʻa e Hepelū 4:16, ʻo kumi e meʻa ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Paula ke tau fai ke maʻu ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

Ki ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke tau fakaofi atu ai ki he taloni ʻo e ʻaloʻofá, sio ʻi he vitiō “Reach Up to Him in Faith” (3:54), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

2. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “haʻu mālohi ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá”?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ha loto-falala ʻi he taimi ʻoku tau hū ai ki he ʻOtuá?

  • ʻE ʻasi fēfē nai pe ʻe ongo fēfē ke “haʻu mālohi ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá”?

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ‘a e afeitaulalo ʻa Sīsū Kalaisí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Kuenitini L. Kukí Ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 2007.

Ko e meʻa mahuʻinga taha he hisitōliá ko e sīpinga ʻo e loto-fakatōkilalo mo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Neongo ko e Fakamoʻuí ko ha mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá ka naʻá Ne finangalo ke hifo mai ki māmani ko ha valevale masivesiva ʻo kamata ha moʻui naʻe kau ai hono akoʻi mo fakamoʻui Hono kāingá, ʻo Ne fuesia ha mamahi fakalilifu ʻi Ketisemani mo e funga kolosí kae lava ke kakato ʻEne Fakaleleí. ʻOku ʻiloa ʻa e tōʻonga ʻofa mo loto-fakatōkilalo ko ʻeni ʻa Kalaisí ko ʻEne āfeitaulaló. Naʻá Ne fakahoko ʻeni maʻá e tangata mo e fefine kotoa kuo fakatupu pea ʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá.

(Quentin L. Cook, “Ko e Meʻa Fakaʻaho Taʻengatá,” Liahona, Nōvema 2017, 52)

Hepelū 4:15. Naʻe “ʻahiʻahiʻi tatau” nai ʻa Sīsū mo kitautolú?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻo pehē:

ʻĪmisi
Hauati W. Hanitā

ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi naʻe ala lava pē ʻa Sīsū ke faiangahala, naʻe mei lava pē ke moʻulaloa, naʻe mei lava pē ke fakafehalaakiʻi ʻa e palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí, ka naʻá Ne tuʻu maʻu pē. Kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha faingamālie ke tukulolo ki he fakatauele ʻa Sētané, ta naʻe ʻikai ke mei ʻi ai ha siviʻi moʻoni, ʻikai ke ʻi ai ha ikuna moʻoni ʻi he fakaʻosí. Kapau naʻe toʻo meiate Ia ʻa e malava ke faiangahalá, naʻe mei mole meiate ia ʻene tauʻatāina kotoa pē ke filí. Ko Ia naʻe hāʻele mai ke maluʻi mo fakapapauʻi ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá. Naʻe pau ke Ne kei maʻu ʻa e tuʻunga mo e malava ke fai ha angahalá kapau naʻe finangalo ke fai pehē. Hangē ko ia ne tohi ʻe Paulá, “Neongo ko e ʻAló ia, ka naʻe akonekina ia ke talangofua ʻe he ngaahi meʻa naʻá ne kātakiʻí” (Hepelū 5:8); pea “naʻe ʻahiʻahiʻi tatau pē ia ʻi he meʻa kotoa pē, ka naʻe ʻikai haʻane angahala (Hepelū 4:15). Naʻe haohaoa mo ʻikai Haʻane angahala, ʻo ʻikai koeʻuhí he naʻe pau ke pehē, ka koeʻuhí naʻá Ne fiemaʻu mahino mo moʻoni ke pehē.

(Howard W. Hunter, “The Temptations of Christ,” Ensign, Nov. 1976, 19)

Hepelū 4:16. Ko e hā hano mahuʻinga ʻo e “’afioʻanga ‘o e ʻalo‘ofá”?

“ʻI he ngaahi anga fakafonua lahi he kuonga muʻá, naʻe fakatuʻutāmaki ki he moʻui ʻa ha taha ke hū taʻe-fakaafeʻi ki ha tuʻi, ka ʻi hano fakaafeʻi ʻe he tuʻí, ʻe lava ha taha ʻo hū ki ai pea lea ʻi he loto-fakapapau. ʻOku ʻuhinga ʻa e hū ‘mālohi’ ki he ʻOtuá ki he maʻu ko ia ha loto-falala ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tau hū ki Hono ʻafioʻangá pea te tau maʻu ʻEne tokoní” (New Testament Student Manual [2018], 477).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá maʻatautolú:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlani Faitaaʻi ʻi Sānuali 2018.

Ko e meʻa ʻoku hōifua taha ai e ʻOtuá Heʻene hoko ko e ʻOtuá, ko e fiefia ko ia ʻoku maʻu Heʻene mohu ʻaloʻofá, tautautefito kiate kinautolu ne ʻikai ke nau ʻamanaki ki aí mo nau faʻa ongoʻi naʻe ʻikai totonu ke nau maʻu iá.

(Jeffrey R. Holland, “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33)