Seminelí
Hepelū 1–10


Hepelū 1–10

“[Ko Ha] Huafa Lelei Lahi”

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo e konga ki muʻa ʻo e langi ʻo Sīsū Kalaisí

ʻE aʻusia ʻe he kau muimui kotoa pē ʻo Sīsū Kalaisí ha ngaahi ʻahiʻahi ʻo ʻenau tuí. Ko e meʻa ia ne hoko ki ha kau Kalisitiane Siu tokolahi. ʻI he mālohi e ngaahi fakatanga kehekehé, naʻe tokolahi ha niʻihi ne nau mavahe mei he Siasí ʻo foki ki he tuʻunga malu ʻo e lotu faka-Siu ʻi he falelotu lahí. Naʻe loto ‘a Paula ke fakahā ki he kau Kalisitiane Siú ʻoku māʻolunga ange ʻa Sīsū ʻia Mōsese pea naʻe ʻomi ʻe Heʻene ngāue fakafaifekaú ha fuakava foʻou ne māʻolunga ange ʻi he fuakava motuʻa ʻi he malumalu ʻo e fono ʻa Mōsesé. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke fakamālohia hoʻo tui ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo ako ki Hono mālohi ki he meʻa kotoa peé ʻaki hono ʻiloʻi mo ako ha niʻihi ʻo Hono ngaahi huafá mo e ngaahi fatongiá.

Ngaahi Huafa ʻo Sīsū Kalaisí

Fakaʻaongaʻi ha miniti ʻe taha pea lisi ki he lahi taha te ke lava ʻo fakakaukau ki aí ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi koé.

  • Ko e hā naʻá ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea naʻá ke lisí?

Hangē pē ko hoʻo maʻu ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi koé, ʻoku lahi foki ha ngaahi huafa mo ha ngaahi hingoa ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku nau fakamatalaʻi Ia. ʻI he fakaʻau ke tau ʻiloʻi kakato ange e ngaahi huafa ko ʻení, ʻoku mahino lelei ange ai kiate kitautolu ko hai Ia pea mo e lahi ʻo ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.

Lisi ʻi hoʻo tohinoa akó ha niʻihi ʻo e ngaahi huafa ʻo e Fakamoʻuí kuó ke ʻosi ʻiló.

  • ʻOku tākiekina fēfē ʻe hono ʻiloʻi mo mahino e ngaahi huafa ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e anga hoʻo vakai kiate Iá?

Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha ngaahi founga ʻe lava ke tāpuekina ai kitautolu ʻi heʻetau ako lahi ange ki he Fakamoʻuí:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

Ko e lahi ange hoʻo ako ʻo kau ki he Fakamoʻuí, ko e faingofua ange ia ho falala ki Heʻene ʻaloʻofá, ko ʻEne ʻofa taʻe-fakangatangatá, mo Hono mālohi fakaiviá, faifakamoʻuí, mo e mālohi ke huhuʻí.

(Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 103)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke fiemaʻu ai ʻa e tokoni mei he Fakamoʻuí naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoní?

Hangē pē ko ʻetau fiemaʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻe pehē pē mo e kau Kalisitiane Siu naʻe ʻikai ke nau ʻalu ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí koeʻuhí ko e fakatangá mo e ngaahi faingataʻa kehé. Naʻa nau foki ki he angamahení mo e tukufakaholo malu ʻo e lotu faka-Siú, ʻa ia naʻe ʻikai kau ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí (vakai, Hepelū 10:25, 38–39). Te ke lava ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e tohi ko ʻení ʻaki haʻo ako ʻa e “ Hepeluú, Tohi ki he Kakai” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

Ko hono kumi e ngaahi huafa mo e ngaahi fatongia ʻo Sīsū Kalaisí

Naʻe vahevahe ʻe Paula ha ngaahi huafa mo ha ngaahi fatongia lahi ʻo e Fakamoʻuí naʻe ala tokoni ki he Kāingalotú ke nau fakatokangaʻi ʻenau fiemaʻu Iá. Hangē ko ʻení, ʻoku fakamamafaʻi ʻe he Hepelū 1:2 ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí ko e “ʻAló,” ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo ʻEne hoko ko e “ʻea-hoko ki he meʻa kotoa pē.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Hepelū 1:2,10 ʻa e fatongia ʻo Sīsū ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi langí mo e māmaní.

Kuó ke mamata ʻeni ki ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi huafa ʻo e Fakamoʻuí, lau e ngaahi veesi ko ʻení pea kumi mo ha toe ngaahi huafa mo ha ngaahi fatongia ʻo Sīsū Kalaisi. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni naʻá ke ʻilo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei ha taha pe lahi ange ʻo Hono ngaahi huafá mo e fatongiá?

1. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó. Fakapapauʻi ʻoku fakakau hoʻo tali ki he ongo fehuʻí ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní.

Fili ha hingoa pe fatongia ʻokú ne fakahaaʻi ha ngāue ʻokú ke fiemaʻu ke fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí, pea hiki ia ʻi lotomālie ʻi ha laʻipepa. Fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá, ko e polokalama Gospel Library, pe ChurchofJesusChrist.org, ke kumi ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí naʻá ke filí. Ko e founga ʻe taha ke kamata ʻaki hoʻo akó ko hono kumi ʻa e huafa ʻo “Sīsū Kalaisí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe ko e Topical Guide. Te ke lava leva ʻo kumi ha ngaahi potufolofola kehekehe ʻoku fakatefito ʻi he Fakamoʻuí.

Hiki takai ʻi he hingoá hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate koe ʻa e huafa ko iá. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻa e

  • ngaahi kupuʻi lea mei he ngaahi veesi pe konga lea ʻokú ke laú,

  • ngaahi fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ʻe hono fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fatongia ko iá ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo moʻuí,

  • ko hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fakamālohia ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻe hoʻo mahino kau ki he hingoa ko iá, pea mo

  • haʻo ngaahi fehuʻi pē fekauʻaki mo e hingoa ko iá.

Ko ʻeni kuó ke akoako ke ʻiloʻi e ngaahi huafa mo e ngaahi hingoa ʻo Sīsū Kalaisí, toʻo ha kiʻi taimi ke ke fakakaukau ai ki he tuʻunga lelei hoʻo fakaʻaongaʻi e taukei ko ʻení ʻi hoʻo ako folofolá.

  • Naʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe he fekumi ki he ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí ke ke ʻiloʻi lelei ange Ia?

  • Te ke lava fēfē ʻo fakakau hono ako ʻo e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako folofola angamahení?

Kumi e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako fakatāutahá pea mo ho fāmilí ʻi he hokohoko atu hoʻo ako e Fuakava Foʻoú mo e ngaahi folofola kehé.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ʻoku totonu ai ke u ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni naʻe fai ʻi Sānuali 2018

Kapau te ke hoko atu ke ako ʻa e meʻa kotoa pē te ke lava fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe tupulaki hoʻo ʻofa kiate Iá, pea mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ʻokú ke lolotonga fakakaukau ki aí. ʻOku ou palōmesi atu foki ʻe fakautuutu hoʻo malava ko ia ke tafoki mei he angahalá. ʻE tupulaki ʻa ʻetau holi ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Te ke lava lelei ange ai ʻo mavahe mei he fakafiefia mo e ʻefihia ʻa kinautolu ʻoku nau manukiʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí. …

Ako ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he faʻa lotu pea fekumi fakamātoato ke mahino ʻa e ʻuhinga fakataautaha ʻo Hono ngaahi huafá kiate koé.

(Russell M. Nelson, “Kau Palōfitá, Takimuʻá, mo e Fono Faka-ʻOtuá” [fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 8 Sānuali 2017], ChurchofJesusChrist.org; tānaki atu ʻa e fakamamafá)

Hepelū 1:2, 10. ʻE lava fēfē ʻe he fatongia ʻo Sīsū ko e Tupuʻangá ʻo tākiekina ʻeku moʻuí?

Naʻe fakamatala ‘e Seti H. Uepi, Pule ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiuti ʻo e Ako Fakalotú, ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā valivali ʻo Seti Uepi

Mahalo te mou manatuʻi naʻe hoko ʻa Palesiteni Boyd K. Packer ko ha tokotaha ʻaati tuʻu ki muʻa naʻá ne manako hono tā tongitongi ʻo e fanga manupuna papá. Naʻá ne hoko ʻi ha ʻaho ʻe taha ko ha pāsese ʻi ha kā naʻe fakaʻuli ai ʻa ʻEletā A. Theodore Tuttle, pea naʻe tuku ha taha ʻo ʻene ngaahi tā tongitongí ʻi he sea mui ʻo e kaá. ʻI ha mangafā ʻe taha, ne moloki ʻe ʻEletā Tatolo ʻa e taʻofií pea tō ʻa e tā tongitongí ki he falikí ʻo movete. Naʻe loto-mamahi ʻa ʻEletā Tatolo, ka ne ʻikai mamahi ai ʻa Palesiteni Peeka. Naʻá ne pehē ange pē, “Sai pē ia. Naʻá ku ngaohi ʻena. Te u lava ʻo fakaleleiʻi ia.” Pea naʻá ne fai ia. Naʻá ne ngaohi ia ʻo mālohi ange he tuʻunga naʻe ʻuluaki ʻi aí pea toe lelei ange. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Peeka, “Ko hai naʻá ne ngaohi koé? Ko hai ho Tupuʻangá? ʻOku ʻikai mo ha meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻe ngaofe pe maumau te Ne taʻe lava ʻo ngaohi pea mo fakaleleiʻi.”

(Chad H Webb, “ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi, ‘Oku Mau Fiefia ʻia Kalaisi,” Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú, 12 ʻo Sune 2018, ChurchofJesusChrist.org)

ʻE lava fēfē ʻe hono ʻiloʻi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo ʻomi ha ʻamanaki lelei kiate au?

ʻE lava ʻa e aʻusia ko ʻeni naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lonolo A. Lasipení ʻo tokoniʻi kitautolu ke mahino ʻa e founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi huafa mo e fatongia ʻo Sīsū Kalaisí ha ʻamanaki leleí.

Hepelū 2:10. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e “ʻEiki ʻo [hotau] fakamoʻuí”?

ʻOku vahevahe ʻe he konga podcast ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ki he founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻeiki ʻo hotau fakamoʻuí: