Punaoa Faaleaiga
Lesona 9: ‘O Fanau o le Tofi lea Mai le Atua’


Lesona 9

“O Fanau o le Tofi lea Mai le Atua”

Auala mo le Faatinoga

Mulimuli i se tasi o mea po o mea uma o nei fautuaga e tusa ai ma o oe lava tulaga manaomia ma tulaga e i ai.

  • Ia faia se ta’utinoga ina ia faaalu lo oe lava taimi faatasi ma lau fanau taitoatasi po o le faatasi ai ma se tamaititi i lo oe lava aiga lautele. A o oulua talanoa ma tamaiti taitoatasi, ia taumafai e saili se mea fou e uiga i mea e fiafia i ai o ia, tulaga manaomia, ma lu’i.

  • Ia faaaoga le taimi e talanoa ai ma lou to’alua e uiga i la oulua fanau. Ia talanoaina mea e malolosi ai ma lu’i o tamaiti taitoatasi. Ia filifili po o le a se mea e mafai ona oulua faia e faataunuuina ai tulaga manaomia o tamaiti taitoatasi.

Faamatalaga Faatonuina e Faitauina

Suesue i le faamatalaga tusia o loo i lalo. Afai ua e faaipoipo, faitau ma talanoaina le faamatalaga tusia faatasi ma lou to’alua.

O Fanau Faapelepele, o se Meaalofa Mai le Atua

Peresitene Thomas S. Monson
Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili

Ua tatou aoao mai i le tusi a Mataio, ina ua maliu ifo Iesu ma Ona Soo mai le Mauga o Liua, sa latou malolo i Kalilaia, ona agai atu ai lea i Kapanaumi. Ona fai atu ai le o Soo ia Iesu, “O ai ea e sili i le malo o le lagi?

“Ona valaau atu ai lea o Iesu i le tamaitiiti, ua faatu ia te ia i o latou luma,

“Ua faapea atu, E moni ou te fai atu ia te outou, a le liua outou, ma avea ia pei o tamaiti, tou te le sao lava i le malo o le lagi.

“O lenei, o se faamaulalo o ia ia te ia e pei o le tamaitiiti nei, e sili lea i le malo o le lagi.

“Ai se talia se tamaitiiti faapenei ona o lo’u igoa ua ia talia a’u.

“Ai se na te faatausuai i se tasi o i latou nei e faatauvaa o e faatuatua ia te a’u, e lelei i lea tagata pe ana nonoa se maaolo tele i lona ua, ma faagotoina o ia i le moana loloto.”1

Ou te manatu e matua maoa’e le alofa o Iesu i nei tamaiti o e e le i leva ona latou tu’ua le muai olaga ae o mai i le fogaeleele. O tamaiti i lena taimi ma tamaiti foi i ona po nei, e faamanuia ai o tatou olaga, e faaosofia ai lo tatou alofa ma uunaia ai le faia o a tatou galuega lelei.

Pe o se mea ea la e ofo ai le tautala o le fatusolo o Wordsworth e uiga i lo tatou fanau mai: “E faafeao mai e ao o le mamalu lo tatou o mai / Mai le Atua, o lo tatou aiga lea.”2

O le toatele lava o nei tamaiti e o mai i matua o loo faatalitali atu ma le sagisagi i lo latou taunuu mai, o tina ma tama ua fiafia ina ua avea ma se vaega o lena vavega ua tatou ta’ua o le fanau mai. E leai se taulaga e sili atu, e leai ni tiga e sili atu ona ogaoga, e leai se isi faatalitali e sili atu ona umi.

E leitioa ona tatou tete’i ina ua aumai se tala fou mai se nuu i Amerika e ta’u mai ai “o loo mataituina nei i se falemai se teineitiiti faatoa fanau mai, ma sa maua o afifi i se tagapepa ma tiai i se apa lapisi. O loo manuia lea teneitiiti. ‘O se pepe aulelei tele, ma malosi,’ sa ta’ua ai e se sui sooupu i le aso Lulu. Sa ta’ua e leoleo na maua lenei pepe ina ua sasaaina e tagata ao lapisi le apa lapisi i tua o le loli ae vaaia ai se mea o migoi mai ai i le faaputuga lapisi. O loo sailia nei e leoleo le tina.”

O lo tatou tiute paia, o lo tatou avanoa taua—o lo tatou avanoa paia—le faaulufale mai i o tatou aiga ma o tatou loto o fanau ua o mai e faamanuiaina o tatou olaga.

E tolu potuaoga mo a tatou fanau e aoao ai, ma e fai sina eseese o le tasi mai le isi. O le potuaoga i le aoga, o le potuaoga i le lotu, ma le potuaoga ua ta’ua o le aiga.

O le Potuaoga i le Aoga

E i ai pea le naunau malosi o le Ekalesia i aoga lautele ma uunaia ona tagata e auai i gaoioiga a matua ma faiaoga atoa ai ma isi mea ua fuafuaina mo le faaleleia o aoga a le tupulaga.

E leai se isi tulaga taua e sili atu o aoga lautele na i lo le faiaoga, o le ua i ai le avanoa e alofa ai, aoao, ma musuia tamaiti ma teineiti ua sagisagi fiafia atu faapea foi i alii talavou ma tamaitai talavou. Na saunoa mai Peresitene Tavita O Makei: “O le faiaoga o le galuega aupito tamalii lea i le lalolagi. O le lelei o aoga a le tupulaga, e faalagolago i ai le tumau ma le atoatoa o le aiga, o le saogalemu ma le faavavau o le malo. E tuu atu e matua i le tamaitiiti se avanoa e ola ai; o le faiaoga na te faia ia mafai e le tamaitiiti ona ola lelei.”3 Ou te talitonu e tatau ona tatou iloaina lo latou taua ma la latou misiona taua e ala i le tuuina atu i ai o fale lelei, o tusi aupito lelei, ma totogi e faaalia ai lo latou loto faafetai ma lo latou faatuatua.

E tofu manatua ma le alofa e i tatou taitoatasi faiaoga a o tatou talavou. Ou te mafaufau e ese le malie o lo’u faiaoga o le musika i le aoga tulaga lua, o Misi Sharp. Sa mafai e ia ona faatumulia tamaiti o ana vasega, i le fiafia i musika ma sa ia aoaoina i matou ia matou iloa mea fai musika ma o latou leo. Ou te manatuaina lelei foi Misi Ruth Crow o le sa faiaoga i le matou mataupu o le soifua maloloina. E ui lava o se taimi o le Pa’u Tele o le Tamaoaiga, ae sa ia faamautinoaina ua tofu le tamaitiiti o le vasega ono laiti ma se siata o le soifua maloloina o nifo. Na te siakiina nifo o tamaiti taitoatasi, ma na te faamautinoaina foi o loo vaaia lelei nifo o tamaiti e ala atu i risosi lautele po o tulaga maoti foi. Sa tatalaina e Misi Burkhaus, o le faiaoga i tala o le lalolagi, lana faafanua o le lalolagi, ma makaina taulaga o atunuu ma mea taua o atunuu taitoatasi, o gagana, ma aganuu, ae e le i i ai ma so’u faamoemoe pe moemiti foi, o le a i ai se aso ou te asiasi atu ai i nei nuu ma tagata.

Ioe, o le taua i olaga o a tatou fanau o faiaoga o e siitia o latou agaga, e fesoasoani e atiinaeina vave ai o latou mafaufau ma le malamalama, ma uunaia ai o latou olaga!

O le Potuaoga i le Lotu

E faaopoopo atu e le potuaoga i le lotu se vaega matua taua i le aoaoina o tamaiti taitasi ma le autalavou. E mafai ai e faiaoga taitasi i lea faatulagana ona sailia se mea e maualuga atu mo i latou ina ia faalogologo ai i ana lesona ma lagona ai le faatosinaga o lana molimau. I vasega o le Peraimeri, le Aoga Sa, o Tamaitai Talavou, ma le Perisitua Arona, e mafai ai e faiaoga ua saunia lelei, ma sa valaauina i lalo o le musumusuga a le Alii, ona pai atu i tamaiti taitoatasi, o talavou taitoatasi, ma uunaia ai tagata uma e “saili… i upu o le poto mai tusi sili ona lelei: ia saili i le aoao, e faapea foi i le suesue ma le faatuatua.” O si upu faamalosiau mai i ma si mafaufauga faaleagaga mai o, e mafai ona aafia ai se olaga taua ma aoga ma e le mafai ona aveeseina i se agaga e ola pea.4

I le tele o tausaga ua mavae, i se taumafataga o tufatufaga faailoga o mekasini a le Ekalesia, sa matou nonofo faatasi ai ma Peresitene Harold B. Lee ma lona faletua. Sa saunoa atu Peresitene Lee i la ma tama teine talavou o Ann: “Ua faamanuiaina oe e le Alii i ni foliga lalelei ma se tino matagofie. Ia tausia foi totonu ina ia tutusa le lalelei ma fafo, ona faamanuiaina ai lea o oe i le fiafia moni.” Sa tuua e lenei faiaoga maoa’e ia Ann se taiala musuia i le malo selesitila a lo tatou Tama Faalelagi.

E mafai e le faiaoga lotomaualalo ma le musuia i le potuaoga o le lotu ona toto i loto o tamaiti i lana vasega se alofa po o se fiafiaga i tusitusiga paia. Aisea, e mafai e le faiaoga ona aumaia Aposetolo o le Feagaiga Tuai ma le Faaola o le lalolagi e le gata i le potuaoga ae faapea foi i loto, o mafaufau, ma agaga o a tatou fanau.

O le Potuaoga ua Ta’ua o le Aiga

Atonu o le potuaoga aupito taua o le potuaoga lea o le aiga. O le aiga e amata fausia ai o tatou uiga faaalia, o o tatou talitonuga loloto. O le aiga e atiinaeina ai le faamoemoe pe faatamaia ai foi. O o tatou aiga o fale su’esu’e ia o o tatou olaga. O mea tatou te faia iina, e fuafua ai le mea tatou te agai i ai pe a tu’- ua o tatou aiga. Na tusia e Dr. Stuart E. Rosenberg i lana tusi ua ta’ua o le The Road To Confidence, “E ui lava i mea fou uma ma faiga faaonapo nei, o tai fana’e ma tifiga, e leai lava se tasi ua na faia, pe o le a faia, se mea faamalie loto e suia ai lona lava aiga.”5

O se aiga fiafia o se uluai lagi lea. Na fesili Peresitene Siaosi Alapati Samita, “[Pe] tatou te mananao ea i o tatou aiga ia fiafia [?] Afai o lea, ia avea ma nofoaga tumau o le tatalo, faafetai ma le faamanu.”

E i ai tulaga e fananau mai ai fanau i la le tino ma se faaletonu faaletino po o le mafaufau. E le mafai ona tatou iloaina le mafuaaga ma pe faapefea foi ona tupu lea mea, tusa pe o le a lo tatou taumafai malosi. Ou te faamamalu ma faamalo i na matua, o e aunoa ma se tomumu pe faameo, latou te opoina ai se tamaitiiti faapena i o latou lima ma o latou olaga, ma tuu atu i ai se isi osigataulaga moomia ma le alofa i se tasi o fanau a le Tama Faalelagi.”6

I se tasi aso o le taumafanafana i le Tolauapiga mo Aiga i le Togalaau o Aspen, sa ou vaaia ai se tina o fafagaina ma le onosai sana tama teine talavou na manu’a ina ua fanau mai, ma e matua faalagolago lona olaga atoa i le tina. Sa faafoeina e le Tina le tuuina atu o sipuni meaai taitasi, o le folofoloina o vai, a’o taofia faasa’o i luga le ulu ma le ua o lana tama teine. Sa ou manatunatu ifo lemu, ua 17 tausaga o faia e le Tina lenei galuega ma isi [galuega] i lana tama teine, e aunoa ma se mafaufau i lona lava nofo to’afimalie, o lona lava fiafia, ma ana lava meaai. Ia faamanuia e le Atua ia ituaiga tina, o ia ituaiga tama, o ia ituaiga fanau. Ma o le a Ia faamanuiaina lava.

O le Manatu Mama o Tamaiti

Ua iloa e matua i soo se mea, o lagona aupito malolosi i le lalolagi, e le afua mai i se mea tele e tupu i le vanimonimo po o le fogaeleele, e le mafai foi i tusi o tala fatu po o tusi o tala faasolopito, ae na o se tama lava po o se tina o loo pulato’a ifo i se tamaitiiti o loo moe.

Pe a faia o lea tulaga, ona manatua ai lea o le moni o upu a Charles M. Dickinson:

O i latou o tupua o le loto ma se aiga!

O i latou o agelu a le Atua ua sui foliga;

O loo fe’ilafi pea o latou lauulu i le susulu o le la,

O loo suluia pea lona mamalu i o latou mata;

O nei fanau ua malaga ese mai le aiga ma le lagi,

O i latou ua sili atu ai lo’u agamalu ma le tauagafau;

Ma ua ou iloa nei le ala ua mafai ai e Iesu ona faatusa

Le malo o le Atua i se tamaitiiti.7

Tatou te iloa i o tatou aafiaga ma tamaiti i aso taitasi e ese le vave ona latou aoao pe malamalama foi ma e masani ona latou tautala mai i upu moni. Na faamanino mai e Charles Dickens, o le tusitala o le tusi maoa’e anamua o le A Christmas Carol, lenei mea moni ina ua ia faamatalaina le aiga faatauvaa o Bob Cratchit, a’o faapotopoto mo se taumafataga faalea’ua’u o le Kerisimasi, ua leva ona moe miti i ai. Sa foi mai le tama, o Bob, ma lona atalii augavale o Tiny Tim i luga o lona tauau. O Tiny Tim “e i ai si ona tamai tootoo, ma o ona itutino e si’o i se iviivi u’amea.” Na fesili le to’alua o Bob ia Bob,” ‘ae sa faapefea le amio a Tim?’

“‘Sa pei o le auro,’ o le tala lea a Bob, ‘ma sa sili atu. Tasi o le mea, e sili atu ona mafaufau lelei pe a nofo na o ia, ma mafaufau ai i mea aupito uiga ese ua e faalogo i ai. Na fai mai ia te a’u, ina ua ma o mai i le fale, ua ia faamoemoe na vaai tagata ia te ia i le lotu, ona o ia o se pipili, ma o se mea lelei foi ia i latou lo latou manatuaina i le Aso o le Kerisimasi le na faasavavalia pipili, ma faapupula i e tauaso.’”8

O Charles Dickens lava ia na faapea mai, ou te alofa i nei tagata laiti, ma e le o sina mea faatauvaa, pe a alofa mai i latou na faatoa omai mai le Atua, ia te i tatou.”

E faaalia e tamaiti lo latou alofa i ala fou ma le mama. I lo’u asofanau i se taimi ua mavae, sa tuuina mai ai e se teineitiiti sana pepa faamanuia ma sa i ai i totonu o le teutusi se tamai loka meataalo sa fiafia lava i ai, ma ua manatu o ia o le a ou fiafia e talia e fai ma ana meaalofa.

“Mai vaaiga matagofie uma lava o le lalolagi, e leai se mea e sili atu lona matagofie na i lo se tamaitiiti e foai atu se mea. Na te foai atu soo se mea itiiti lava. E foai atu e se tamaitiiti le lalolagi ia te oe. Na te tatalaina le lalolagi ia te oe, e faapei o se tusi e le i mafai ona e faitauina. Peitai, afai e i ai se meaalofa, e masani o sina mea e ese lava, e sipa lona faapipiiina,… .o se agelu e foliga o se faaluma. E matua itiiti lava ni mea e mafai ona foai atu e se tamaitiiti, aua na te le iloaina lava ua na foai atu mea uma.”9

Na faapena le meaalofa a Jenny ia te a’u.

O tamaiti e foliga mai ua i ai le faatuatua mausali i lo latou Tama Faalelagi ma Lona agavaa o le faanaunauga e tali mai ia latou tatalo malie. Ua ou iloaina lava, a tatalo se tamaitiiti, e faafofoga mai le Atua.

Se’i ou faamatalaina atu se mea na oo i ai Barry Bonnell ma Dale Murphy, o ni tagata lauiloa i taaloga faapolofesa o le Peisipolo i le kalapu a le Atalanta Braves. O i la’ua uma o ni tagata liliu mai i le Ekalesia, o Dale Murphy na papatisoina e Barry Bonnell.

“O se mea na tupu i le vaitau o le 1978, na faamatalaina e Barry o se ‘mea na suia ai le olaga.’ Sa feagai o ia ma se tauiviga tele, ma sa matua leaga lana taalo. Talu ai la le leaga o lana taalo, o lea na matua ita ai o ia ia te ia lava, ma sa faanoanoa. O le mea moni sa le fia alu o ia ina ua fai atu Dale Murphy la te o i le falemai, peitai na alu lava. O iina na la feiloai ai ma Ricky Little, o se tagata e lagolago malosi i le au a [Atlanta] Braves, peitai o si tamaitiiti o loo mafatia i le kanesa o le toto. Ua mautinoa lava ua latalata aso o Ricky. Sa lagona e Barry le naunau e mafaufau i se tala faamafanafanaina e fai atu i ai, ae sa foliga mai e leai se tala talafeagai na oo mai. Na iu lava ina fesili atu i ai pe i ai se mea e mafai ona la faia. Sa faatuatuai le tamaitiiti, ona talosaga ifo lea pe mafai ona tofu ta i la’ua ma tini i le isi taaloga, mo ia. Fai mai Barry [mulimuli ane], ‘E le o se talosaga faigata lena ia Dale, aua na lua ana tini i lena po, ae sa ou gatete ina ua oo i lo’u taimi e ta ai, ma na atoa foi lena tausaga ou te le i taina lava se ta e tini ai. Ona ou mauaina ai lea o se lagona mafanafana ma sa ou fai atu ia Ricky e tapuai mai.’” O le po lena, na o le pau lava lena o le ta a Barry na tini ai i le taamilosaga atoa. 10 Ua talia se talosaga a se tamaitiiti, ma ua faataunuuina foi se moomooga o se tamaitiiti.

E Manaomia le Saogalemu

Maimau pe ana tofu uma tamaiti ma ni matua alolofa, o ni aiga saogalemu, ma ni uo e manatu mo i latou, semanu ai se matagofie o le lalolagi mo i latou. O le mea e leaga ai, e le manuia uma tamaiti. E i ai nisi tamaiti latou te molimauina le soona fasi o o latou tina e o latou tama, a o isi taimi e fue ai i latou e o latou tama po o tina. Oka se palaai, oka se amioleaga, oka se maasiasi!

Ua auina atu i falemai i soo se lotoifale na i tamaiti laiti ua unooa ma maosiosia, faatasi ai ma ni pepelo le tulaia o le tamaititi “na fetoai ma le faitotoa” po o le “na pa’u le [tamaitiiti] i le fasitepu.” Tagata pepelo, le au fia tama leaga e faasaunoa ma faia faatautala tamaiti, o le a i ai se aso latou te selesele ai i o latou taunuuga po o faasalaga o a latou amio mataga. O le tamaitiiti ua tiga, o le tamaitiiti ua tausuai ma ua mafatia i faiga faatautala ma le faasaunoa, o isi taimi o le mataifale po o le toe ui i le fanau, e tatau ona maua se fesoasoani.

Sa i ai se faamasino o se itumalo, sa ia ta’utino mai ia te a’u i se tusi: “O le faiga faatautala faale-feusuai o tamaiti, o se tasi lea o solitulafono aupito matuia, faataumaoi, ma le mataga i atunuu malamalama. Ua matua faateleina tamaiti ua lipotia mai le sauaina i le tino, faia faatautala i le mafaufau, ma faiga feusuai. Ua matua faatumulia o tatou fale faamasino ona o nei amioga mataga.”

E le faatagaina e le Ekalesia ia ituaiga amioga saua ma le mataga. Ae tatou te matua ta’usalaina ia ituaiga faiga o fanau faapelepele a le Atua. Ia laveai mai tamaiti, faafaileleina, alofagia, ma faamaloloina. Ia aumaia le tagata solitulafono i le faamasinoga tonu, ia tali atu e tusa ma ana amioga ma ia mauaina e ia se vaifofo e taofia ai ia amioleaga ma le faatiapolo. Pe afai e te silafia ma ou iloaina ni ituaiga amio faapea ae le faia se faiga e taofia ai, o lona uiga ua avea i ta’ua ma vaega o lea faafitauli. Ua ta aafia ai foi i le tausalaga. Ua ta aafia i se vaega o le faasalaga.

Ou te faamoemoe e le i mamafa tele la’u tautala atu, ae ou te alofa tele i nei tamaiti ma ou te iloa e alofa foi le Alii ia te i latou. E leai se isi tala ootia e mafai ona maua ai lenei ituaiga alofa na i lo Iesu i lona faamanuiaina o tamaiti e pei ona faamatala mai i le 3 Nifae. O loo faamatala ai Iesu o loo faamalolo i e mamai, aoao tagata, ma tatalo i le Tama Faalelagi mo i latou peitai, se’i ou faitauina atu upu faamomoiloto:

“Ua ave foi e [Iesu] o latou tamaiti taito’atasi ma faamanuia ia te i latou, ma ua tatalo i le Tama mo i latou.

“Ina ua uma ona faia e ia lenei mea, ua toe tagi o ia:

“Na ia fetalai atu foi i le motu o tagata, na ia faapea atu foi ia te i latou: Vaai ia i o outou tamaiti!

“Ua latou vaai atu, ona tetepa a’e ai lea o i latou i le lagi, ma ua latou iloa le lagi, ua avanoa, ua latou iloa foi agelu ua ifoifo mai le lagi, e peiseai ua i totonu o le afi. Ua latou o ifo ma ua siosio i na tamaiti, ma ua siosiomia foi i latou e le afi, ma ua auauna atu agelu ia te i latou.”11

Atonu o le a e fesili, pe o toe tutupu ea na mea i aso nei? Se’i ou faamatalaina atu ia te outou le tala matagofie e uiga i se tina matua ma se tama matua sa auauna atu i se misiona i tausaga e tele ua tuanai, ma le tulaga na faamanuiaina ai le tama a le la tama. Sa tusia e lenei tama matua faamisiona e faapea:

“O lo’u to’alua, o Deanna, ma a’u o loo ma galulue nei i se misiona i Jackson, Ohio. O se tasi o atugaluga tele ina ua ma talaiaina se valaauga o le misiona, o lo matou aiga. O lona uiga o le a ma le i ai pe a tulai mai ni faafitauli.

“A o loma le aso ma te o ai i le ma misiona, sa tatau ona faia se taotoga o R. J., o se tama a le ma tama e lua ma le afa tausaga le matua, ina ia faasa’o ai lona mata na sepa. Na fai mai lona tina ia te a’u matou te o aua e lelei lava le ma mafutaga ma R.J. Sa sologa lelei le taotoga, ae sa tagi R.J. a o le i faia le taotoga ma ina ua uma le taotoga, aua na leai se tasi o le aiga e mafai ona alu i totonu o le potu tipitipi, ma sa fefe o ia.

“Pe tusa o le ono masina mulimuli ane, a o ma i ai pea i le ma misiona, sa manaomia ona faasao le isi mata o R.J. sa telefoni mai lona tina ma ta’u mai lona manao ou te alu atu matou te o mo le taotoga lona lua. O le mea moni, e le gata o le mamao a o le ma misiona foi na le mafai ai ona ou alu ma te faatasi. Sa ma anapogi ma tatalo ma Deanna ina ia faamafanafana e le Alii le tama a le ma tama i lona taotoga.

“Na ma telefoni ina ua faatoa uma lava le taotoga, ma iloa ai sa manatua e R.J. le mea na oo muamua i ai, ma o lea sa le manao ai o ia e tuua ona matua. Peitai, ina ua ulufale atu o ia i le potu tipitipi, sa na o ia. Sa taoto o ia i le laulau tipitipi, sa aveese ana matatioata, ma faia lona taotoga ma le le gaoia. Sa tutumu i ma’ua i le faafetai; ua talia a ma talosaga.

“I ni nai aso mulimuli ane, sa ma telefoni i le ma afafine ma fesili po o a mai R.J. sa manuia o ia, ma sa ia faamatalaina mai le tala lenei: i le aoauli ina ua uma le taotoga, sa ala mai R.J. ma faamatala i lona tina sa i ai Tama matua i lona taotoga. Na fai mai a ia, ‘sa i ai Tama matua iina ma o ia na lelei ai.’ Tou te silafia la, na faia e le Alii lena tagata na tuia le vaimoe ia foliga i le tamaitiiti o ia o lona tama matua, ae o lona tama matua ma lona tina matua sa i ai i le misiona e 2,900 kilomita le mamao.”

Atonu e le i ai tama matua i tafatafa o lou moega, R.J., ae sa tatalo o ia mo oe ma sa ia mafaufau mai foi ia te oe. Sa opoina oe i aao o le Alii ma faamanuiaina e le Tama o i tatou uma.

O’u uso e ma tuafafine pele, e faafiafiaina o tatou loto pe a fiafia tamaiti. Ia faamafanafanaina o tatou agaga i le faatuatua o tamaiti. Ia u’unaia foi a tatou amioga ona o le alofa o tamaiti. “O fanau o le tofi lea mai le Alii.” Ia saga faamanuiaina e le Tama Faalelagi nei agaga faapelepele, nei uo faapitoa a le Matai.12

Mai le Liahona, Iuni 2000, 3–9..

Faamatalaga

  1. Mataio 18:1–6.

  2. “Ode: Intimations of Immortality From Recollections of Early Childhood.”

  3. Gospel Ideals (1954), 436.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118..

  5. The Road to Confidence (1959), 121.

  6. I le Conference Report, Aperila 1944, 32.

  7. Mai le The Children, i le Jack M. Lyon ma isi, o e faatonu, Best-Loved Poems of the LDS People (1996),21.

  8. A Christmas Carol and Cricket on the Hearth (leai se aso), 50–51.

  9. Margaret Lee Runbeck, Bits & Pieces, 20 Setema 1990.

  10. James L. Ison, Mormons in the Major Leagues (1991), 21.

  11. 3 Nifae 17:21–24.

  12. Salamo 127:3.