Punaoa Faaleaiga
Lesona 2: Faatupuina O Le Lotogatasi i le faaipoipoga


Lesona 2

Faatupuina O Le Lotogatasi i le faaipoipoga

Auala Mo Le Faatinoga

E tusa ai ma o oe lava tulaga manaomia faapea ma tulaga o iai, ia mulimuli i se tasi po o mea uma foi o loo ta’ua i nei fautuaga.

  • Faitau mau nei e uiga i le lotogatasi: 1 Korinito 1:9–10; Filipi 1:27; Mosaea 18:21; Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27. Ia mafaufau pe faapefea ona faatinoina nei mau i fegalegaleaiga i le va o le tane ma le ava.

  • Ia talanoaina faatasi ma lou to’alua mea o loo manaomia ai oulua uma e toalua e tusa ai ma lo lua taimi, e aofia ai faatasiga, galuega, alalafaga, ma tofiga o le Ekalesia. Ia faaaoga le taimi e malamalama ai i tulaga manaomia o le tasi, ma ia mautinoa o isi mea e te alu i ai e le faalavelave i le tulaga o le faamaoni o le tasi i le tasi.

Faamatalaga Faatonuina e Faitauina

Ia suesue i le faamatalaga o loo i lalo. Afai ua e faaipoipo, ia faitau ma talanoaina le faamatalaga faatasi ma lou toalua.

Ina Ia Tasi i Tatou Uma

Elder Henry B. Eyring
O le Korama a Aposetolo e Toasefululua

“Afai E le Tasi Outou E Le A A’u Outou”

Na fetalai mai le Faaola o le lalolagi, o Iesu Keriso lea, e uiga ia i latou o le a avea o se vaega o Lana Ekalesia: “Ia tasi; afai e le tasi outou e le a a’u outou” (MFF 38:27). Ma i le foafoaga o le tane ma le fafine o le lotogatasi mo i laua i le faaipoipoga sa le i tuuina atu o se faamoemoe, a’o se poloaiga! “O le mea lea e tu’ua ai e le tane lona tama ma lona tina, ae faatasi ma lana ava: ona avea ai lea o i la’ua ma tino e tasi” (Kenese 2:24). E finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia fusifusia faatasi o tatou loto i le lotogatasi ma le fealofani. O lena faatasiga i le alofa e le na o se sini. E matua manaomia lena mea.

O le manaoga ina ia tasi i tatou e le na o le olaga nei. O se mea e tatau ona iai e le uma. O le faaipoipoga muamua na faia e le Atua i le faatoaga ae le i faaletino Atamu ma Eva. Sa ia tuuina i alii ma tamaitai i le amataga se manaoga ina ia faatasia o se tane ma se ava e faavavau e nonofo ai i ni aiga i se faatasiga atoatoa ma le amitonu. Sa ia tuuina i Ana fanau se manaoga ina ia ola ma le filemu ma i latou uma o loo siomia ai i latou.

Peitai ona o le Pa’u ua manino mai ai o le ola i se olaga lotogatasi o le a le faigofie. Na vave ona oo mai mala. Na fasiotia e Kaino o Apelu, lona uso. Sa feagai le fanau a Atamu ma Eva ma faaosoosoga a Satani. Faatasi ai ma ona tomai, lotovale, ma le faitogafiti na tuliloaina ai e Satani lana sini. O lena sini ua tuu faafeagai ma le faamoemoe o lo tatou Tama Faalelagi ma le Faaola. E mafai ona la tuuina mai ia te i tatou se faatasiga atoatoa ma le fiafia e faavavau. Na iloa e Satani, lo la fili ma lo tatou fili, le ata o le faaolataga a’o le i faia le foafoaga. Na ia iloa e na o le ola faavavau lava e mafai ai ona faatumauina na mafutaga paia ma fiafia faaleaiga. E manao Satani e faatete’a i tatou mai i e ua pele ia i tatou ma ia tatou faanoanoa. Ma o ia lava lea na totoina le fatu o le feitagai i loto o tagata i le faamoemoe ia mafai ai ona fevaevaeai ma tuueseeseina i tatou.

O tatou uma lava ua iloa se mea e uiga i le tuufaatasia ma le tuueseeseina I nisi taimi i totonu o aiga ma atonu foi i nisi tulaga ua tatou vaaia i le olaga, pe a faamuamua e le tasi tagata mea e fiafia i ai le isi tagata nai lo mea e fiafia i ai o ia lava, i le alofa ma le taulaga. Ma o tatou uma lava ua iloa se mea e uiga i le faanoanoa ma le lagona o le tu’ua toatasi o le tuueseeseina ma le nofo toatasi. Tatou te le manaomia le ta’u mai e se tasi le mea e tatau ona tatou filifilia. Ua tatou iloa. Peitai tatou te manaomia le faamoemoe ina ia mafai ona tatou maua le lotogatasi i lenei olaga ma agavaa ai e maua lena lotogatasi i le faavavau i le lalolagi a sau. Ma tatou te fia iloa foi le ala o le a oo mai ai lena faamanuiaga sili ina ia tatou iloa le mea e ao ona tatou faia.

Ua Mafai Ona Lotogatasi Ona O Le Faaola

Na fetalai mai le Faaola o le lalolagi e uiga i lena lotogatasi ma le ala o le a tatou suia ai o tatou uiga ina ia maua ai lena lotogatasi. Na ia aoaoina manino mai lena mea i le tatalo na ia faia i lana faatasiga mulimuli ma Lona Au Aposetolo a’o le i maliu o Ia. O lena tatalo maoa’e matagofie o loo tusia i le tusi a Ioane. Ua lata ona feagai o Ia ma le taulaga mata’utia mo i tatou uma ina ia mafai ai ona maua le ola e faavavau. Ua lata ona tu’ua e Ia le Au Aposetolo o e na Ia faauuina, o e na Ia alofa i ai, ma e o le a Ia tuuina atu i ai ki e taitai ai Lana Ekalesia. Ma sa Ia tatalo atu ai i Lona Tama, le Atalii ua atoatoa i le Tama atoatoa. Ua tatou iloa i Ana upu le ala e mafai ai ona tasi aiga, e pei ona o le a i ai i fanau uma a lo tatou Tama Faalelagi o e mulimuli i le Faaola ma Ana auauna:

“Faapei ona e auina mai au i le lalolagi, ua faapea foi au ona auina atu o i latou i le lalolagi.

“Ou te faapaia foi a’u e sui ai i latou, ina ia faapaiaina o i latou i le upu moni.

“E le faapito la’u tatalo mo i latou nei, a’o i latou foi e faatuatua ia te a’u ona o la latou upu;

“Ina ia tasi i latou uma, faapei o oe le Tama oi totonu ia te a’u, o a’u foi oi totonu ia te oe, ina ia tasi i latou i totonu ia te oe, ina ia tasi i latou i totonu ia te i taua; ina ia talitonu le lalolagi na e auina mai a’u” (Ioane 17:18–21).

I na lava upu itiiti na ia faamanino mai ai le ala e mafai ai e le talalelei a Iesu Keriso ona tatalaina loto ina ia tasi. O i latou o e talitonu i le upu moni na Ia aoao mai e mafai ona taliaina sauniga ma feagaiga o loo tuuina mai e Ana auauna tofia. Ma e ala i le usiusitai i na sauniga ma feagai, o le a suia ai o latou uiga faalenatura. O le Togisala a le Faaola i lena ala ua mafai ai mo i tatou ona faapaiaina. Ona mafai ai lea ona tatou ola i le lotogatasi, e pei ona tatau ai ina ia maua ai e i tatou le filemu i lenei olaga ma mau ai faatasi ma le Tama ma Lona Alo i le faavavau.

O le galuega a aposetolo ma perofeta i lena taimi, e pei lava o le taimi nei, o le aumaia lea o fanau a Atamu ma Eva ia tasi i le faatuatua ia Iesu Keriso. O le faamoemoega sili o mea na latou aoao atu, ma mea ua tatou aoao atu, o le faatasia lea o aiga … o tane, o ava, o fanau, fanau a fanau, augatama ma le mea mulimuli o le aiga atoa o Atamu ma Eva o e o le a filifilia lena mea.

E Taitai e le Agaga i le Lotogatasi ma Isi

Tou te manatua na tatalo le Faaola, “E sui a’i i latou,”—sa fetalai e uiga i Aposetolo,—“Ou te faapaia foi a’u e sui a’i i latou, ina ia faapaiaina o i latou i le upu moni” (Ioane 17:19). O le Agaga Paia o le na te faapaiaina. E mafai ona tatou maua le Agaga Paia e avea ma o tatou soa aua na toe fuatai mai e le Alii le Perisitua Mekisateko e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. O ki o lena perisitua ua i ai i le lalolagi i ona po nei. E ala mai i lona mana ua mafai ai ona tatou faia feagaiga o lea ua mafai ai ona tatou maua le Agaga Paia e le aunoa.

O le mea e i ai tagata ua latou mauaina lena Agaga, e mafai ona tatou mauaina ai le lotogatasi. E tuuina mai e le Agaga le molimau o le moni i o tatou loto lea e maua ai le lotogatasi o i latou o e maua lena molimau. E le mafai ona faatupuina e le Agaga o le Atua se finauga. (tagai 3 Nifae 11:29.) E le mafai ona faatupuina ni lagona o le eseesega i le va ma tagata lea e taitaiina atu ai i le faatu’iese. (Joseph Fielding Smith, Gospel Doctrine, 13th ed. [1963], 131). E maua ai le filemu o le tagata lava ia ma se lagona o le lotogatasi ma isi i le Agaga o le Atua. E faalotogatasi ai tagata e lea Agaga. E faalagolago se aiga lotogatasi, se Ekalesia lotogatasi ma se lalolagi filemu i tagata ua lotogatasi.

Tausia o Folafolaga e Faia i Tatalo o le Faamanatuga

E oo lava i se tamaitiiti e mafai ona malamalama i le mea e tatau ona fai e maua ai le mafutaga ma le Agaga Paia. Ua ta’u mai ia i tatou i le tatalo o le faamanatuga. Tatou te faalogo ai i vaiaso taitasi a’o tatou auai i a tatou sauniga faamanatuga. Tatou te faafouina ai feagaiga na tatou fai i le papatisoga i na taimi paia . Ma faamanatu mai ai e le Alii ia i tatou le folafolaga na tatou maua a’o faamauina i tatou o ni uso o le Ekalesia ina ia tatou maua ai le Agaga Paia. O upu nei o le tatalo o le faamanatuga: “Latou te loto ina ave i o latou luga le suafa o lou Alo, ma manatua pea o ia ma tausi i ana poloaiga ua ia tuuina mai ia te i latou; ina ia latou maua pea lona agaga e faatasi ma i latou… ” (MFF 20:77).

E mafai ona tatou maua Lona Agaga i le tausia o lena feagaiga. Muamua, ua tatou folafola atu e ave i o tatou luga lona suafa. O lona uiga e ao ona tatou vaai ia i tatou lava o ni Ona soo. O le a tatou faamuamua o Ia i o tatou olaga. O le a tatou mananao i mea e finagalo ai o Ia nai lo mea tatou te mananao ai po o mea ua aoao mai le lalolagi ia tatou mananao i ai. Afai tatou te faamuamua mea o le lalolagi, e le mafai lava ona tatou maua le filemu. O le faamuamua e se aiga po o se malo o mea o le lalolagi e iu lava ina eseese ai i latou (tagai Harold B. Lee, Stand Ye in Holy Places, 97). O le sini o le faia e le tasi i le tasi o le mea e finagalo le Alii tatou te faia, i le mulimuli lea i le tauaveina o Lona suafa i o tatou luga, e mafai ai ona avatu i tatou i se tulaga faaleagaga, lea e avea o se vaega o le lagi i le lalolagi.

Lua, ua tatou folafola atu e manatua pea o Ia. Tatou te faia lena mea i taimi uma tatou te tatalo ai i Lona suafa. Aemaise lava pe a tatou ole atu mo le faamagaloga, e pei ona tatau ai ona tatou faia soo, tatou te manatua ai o ia. Tatou te manatua ai i lena taimi, Lana taulaga ua mafai ai ona aoga le salamo ma le faamagaloga. Pe a tatou ole atu, tatou te manatua o Ia o lo tatou Fautua i le Tama. Pe a oo mai lagona o le faamagaloga ma le filemu, tatou te manatua ai Lona onosai ma Lona alofa e le uma. O lena manatua, e faatumuina ai o tatou loto i le alofa.

Tatou te tausia foi la tatou folafolaga e manatua o Ia pe a tatou tatalo faatasi o se aiga ma pe a tatou faitauina tusitusiga paia. I tatalo faaleaiga i se taumafataga i le laulau, e mafai e se tamaitiiti ona tatalo mo le isi ina ia faamanuiaina ina ia sologa lelei se suega po o isi mea e faia. Pe a oo mai faamanuiaga, o le a manatua e le tamaitiiti na faamanuiaina le alofa o le taeao ma le agalelei o le Fautua o Lona suafa na faia ai le tatalo. O le a fusia faatasi ai loto i le alofa.

O taimi uma tatou te potopoto faatasi ai o se aiga e faitauina tusitusiga paia o le tausia lea o la tatou feagaiga e manatua pea o Ia. O loo molimau ia tusitusiga paia i le Alii o Iesu Keriso, aua o le savali lena pea lava pea a perofeta. E tusa lava pe le manatuaina e fanau upu, ae o le a latou manatua le Pogai o tusitusiga paia, o Iesu Keriso lava lea.

Usiusitai i Poloaiga Uma

Tolu, ua tatou folafola atu e tausi i Ana poloaiga uma lava a’o tatou taumamafa i le faamanatuga. Na talosaga mai Peresitene J. Reuben Clark, Jr.,—e pei ona ia faia i le tele o taimi—i sana lauga i le konafesi aoao mo se lotogatasi, na ia lapataia ai i tatou ina ia tetee atu i le filifilia o mea tatou te usiusitai i ai. Sa ia faapea mai: “E leai se mea na tuuina mai e le Alii ia i tatou e le aoga pe le tatau. Na Ia faatumuina tusitusiga paia i mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou maua ai le faaolataga.”

Na toe faapea mai Peresitene Clark, “Pe a tatou taumamafa i le faamanatuga, ua tatou osifeagaiga e usiusitai ma tausi i ana poloaiga. E leai se isi lava ala. E leai foi ni tulaga e ese mai ai po o ni eseesega” (i le Conference Report, Ape. 1955,10–11). Na aoao mai Peresitene Clark, e pei lava ona tatou salamo i agasala uma, ae le na o se agasala e tasi, e faapena ona tatou folafola atu e tausia poloaiga uma. Atonu e faigata i le faalogo, ae e leai se faigata. Pau lava lea o lo tatou gauai atu i le pule a le Faaola ma folafola atu e usiusitai i soo se mea na te poloai mai ai (tagai Mosaea 3:19). O lo tatou gauai atu i le pule a Iesu Keriso lea o le a faatagaina ai i tatou e fusia faatasi o ni aiga, o se Ekalesia, ma fanau a lo tatou Tama Faalelagi.

Ua tuuina mai e le Alii lena pule e ala i Lana perofeta i auauna faamaualalo. O lena faatuatua ua avea ai lo tatou valaauga o le avea ma faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi o ni fea’u mai le Alii. Tatou te o atu mo Ia, i Lana poloaiga. O se alii ma se soa alii talavou ua saunia e o atu i aiga ma le faamoemoe o le a fesoasoani mai ia i la’ua le mana o le lagi e mautinoa ai ia lotogatasi aiga ma ia leai se feitagai, pepelo, faatuaupua, po o le tautala leaga. O lena faatuatua—ua valaauina ai e le Alii auauna—o le a fesoasoani lea ia i tatou e le amanaia ai o latou vaivaiga pe a latou aoai mai i tatou. O le a sili ona tatou iloa lo latou faamoemoega lelei nai lo vaivaiga faaletagata. O le a le oo ai ia te i tatou se lagona tetee ma lagona ai foi le faafetai i le Matai na valaauina i latou.

E Taua i le Lotogatasi le Alofa Moni

O loo i ai nisi poloaiga, afai e solia, e faaumatia ai le lotogatasi. O nisi e ala mai i upu tatou te fai atu ma nisi e ala mai i o tatou uiga faaalia i mea e fai mai ai isi tagata. E le tatau ona tatou tautala leaga e uiga i se tasi. E tatau ona tatou vaai i mea lelei i isi tagata ma tautala lelei e uiga i isi tagata i soo se taimi lava e mafai ai (tagai David O. McKay i le Conference Report, Oke. 1967, 4–11).

E tatau ona tatou tutu i le taimi lava foi lea, e tetee atu i e tautala faaamuamu i mea paia, aua o le taunuuga o lena sese o le a tetee atu ai i le Agaga ma faatupuina ai finauga ma le fenumiai. Na faaali mai e Peresitene Spencer W. Kimball le ala e tali atu ai e aunoa ma le finauvale a’o taoto o ia i se taavaletoso a le falemai ma sa ia fai atu i le na tosoina le taavaletoso, o le, i se taimi o lona le mautonu, na ia ta’u fua ai le suafa o le Alii, “Faamolemole! Faamolemole! O le suafa lena o lo’u Alii ua e faifai i ai’. Sa le toe iai se mea na pa’o, ona oo mai ai lea o se leo musumusu vaivai, ‘Faamolemole ua ou sese’ (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 198). O se aoaiga musuia i le alofa e mafai ona avea o se valaau atu mo le lotogatasi. O le le tuuina atu o lena aoaiga pe a uunaia ai oe e le Agaga Paia e taitaiina atu ai i le le lotogatasi.

Afai tatou te fia maua le lotogatasi, o loo i ai poloaiga e ao ona tatou tausia e uiga i o tatou lagona. E ao ona tatou faamagalo atu ma ia le toe ita i e na sese mai ia i tatou. Na faia e le Faaola le faataitaiga sili i luga o le satauro: “Le Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou, aua ua latou le iloa le mea ua latou faia” (Luka 23:34). Tatou te le iloa loto o e na sese mai ia i tatou. Tatou te le iloa foi pogai uma o lo tatou lava ita ma le tiga. Na ta’u mai e le Aposetolo o Paulo le ala tatou te alolofa atu ai i se lalolagi e le atoatoa ona tagata, e aofia ai i tatou lava, na ia faapea mai, “E onosai le alofa, e agamalu, e le losilosi le alofa, e le mitamita vale le alofa, e le faafefeteina, e le amio mataga, e le saili e ia ana lava mea, e le faaitaita gofie, e le tuuina atu i nisi le leaga” (1 Korinito 13:4–5.) Ona ia tuuina mai lea o se lapataiga malosi e faasaga i sese o isi ma faagalo ai o tatou lava sese ina ua tusia e ia, “Aua o ona po nei tatou te vaavaai ai faanenefu i le faata, a’o ia ona po tatou te fesagai ai; o nei ona po ou te iloa ai faaleatoa, a’o ia onapo ou te iloatino ai, pei ona iloatino o a’u; (1 Korinito 13:12).

Tumau i le Mama ma ia Faaeteete i le Faamaualuga

O le tatalo o le faamanatuga e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou i vaiaso taitasi le ala e oo mai ai le meaalofa o le lotogatasi e ala i le usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei a Iesu Keriso. Pe a tatou tausia la tatou feagaiga o le aveina o Lona suafa i o tatou luga, ia manatua pea o Ia, ma tausi Ana poloaiga uma, o le a tatou maua le mafutaga ma Lona Agaga. O le a faamaluluina ai o tatou loto ma faalotogatasi ai i tatou. Peitai o loo i ai lapataiga e lua e tatau ona omai faatasi ma lena folafolaga.

Muamua, e tumau le Agaga Paia ia i tatou pe afai tatou te ola mama ma ia aunoa i tatou ma le naunau i mea o le lalolagi. O le filifili i le ola le mama o le a tuliesea ai le Agaga Paia. O le Agaga e mafuta ma i latou o e filifili ala o le Alii nai lo le lalolagi. “Ia mama outou” (3 Nifae 20:41; MFF 38:42), ma ia alofa atu i le Atua ma “lou loto, manatu, mafaufau, ma le malosi atoa” (MFF 59:5), e le o ni fautuaga a’o poloaiga. Ma e aoga nei poloaiga i le mafutaga ma le Agaga ma a aunoa ma ia mea e le mafai ona tasi i tatou.

O le isi lapataiga o le faaeteete i le faamaualuga. E oo mai le lotogatasi i se aiga po o se nuu e faamaluluina e le Agaga e aumaia ai le mana tele. Faatasi ma lena mana o le a oo mai ai le faamaualuga mai le lalolagi. Pe o le a aumaia e lena faamaualuga le lauiloa po o le mata’ua, e mafai ona taitai atu ai i tatou i le loto faamaualuga. O lena mea o le a teena ai le Agaga. O loo i ai se puipuiga e tetee atu i le loto faamaualuga, o le pogai mautinoa lena o le lotoeseese. O lena mea o le vaai atu i faamanuiaga ua sasaa mai e le Atua i o tatou luga e le gata o se faailoga o Lona agalelei, a’o se avanoa foi e auai faatasi ma i latou ua siomia i tatou i se galuega e sili atu. E mafai e le tane ma le ava ona aoao le lotogatasi i le faaaoga o mea e tutusa ai i la’ua e malamalama ai le tasi i le isi ma o la eseesega e faamalo atu ai le tasi i le isi i le auauna atu o le tasi i le tasi ma e o loo siomia ai i la’ua. I lea lava ala e tasi, e mafai ai ona tatou lotogatasi ma e latou te le taliaina la tatou mataupu ae latou te taliaina lo tatou manao o le faamanuiaina lea o fanau a lo tatou Tama Faalelagi.

E mafai ona avea i tatou ma e faatupuina le filemu, e tatau ai ona ta’ua o e ua faamanuiaina ma o ni fanau a le Atua (tagai Mataio 5:9).

O loo soifua le Atua lo tatou Tama. O Lona Alo pele o Iesu Keriso, o le ulu o lenei Ekalesia, ma ua Ia ofoina mai i tagata uma o e o le a talia le Talalelei i le tulaga o le filemu.

Aumaia mai se lauga a Elder Eyring i le konafesi aoao a le Ekalesia ia Aperila 1998 (tagai Liahona, Iulai 1998, 76–78).