Punaoa Faaleaiga
Lesona 5: O le Tali Atu i Lu’i e Ala i Fesootaiga Lelei


Lesona 5

O le Tali Atu i Lu’i e Ala i Fesootaiga Lelei

Auala mo le Faatinoga

Mulimuli i se tasi po o mea uma o nei fautuaga e tusa ai ma ou lava tulaga manaomia po o tulaga o i ai.

  • I le faamatalaga faatonuina e faitauina o loo i lalo, o loo faamatalaina ai e Elder Joe J. Christensen e faapea: “E itiiti lavana ni tagata ua faaleleia a latou amio ona o le faitioina soo po o le oteote atu pea i ai. Afai tatou te le faaeteete, o le a avea nisi o mea ua tatou manatu o ni fautuaga aoga ma ni fautuaga e leaga ai. I nisi taimi, e sili atu ona lelei pe a tuu nisi o mea e aua le tautala i ai” (tagai i le itulau 20). I le vaiaso a sau, ia tilotilo lelei i mea e te mafaufau i ai ma tautala atu ai e uiga i isi. Ia faia se taumafaiga ina ia agalelei atu ma faagaeetia i mea e te tautala atu ai.

  • Ia saili mo uiga lelei ma le moomia o loo faaalia e lou toalua. Ia faia se lisi o nei uiga lelei, ma ia faaali atu i lou toalua.

Faamatalaga Faatonuina e Faitauina

Suesue i le faamatalaga tusia o loo i lalo. Afai ua e faaipoipo, ia faitau ma talanoaina le faamatalaga tusia faatasi ma lou toalua.

Faaipoipoga Ma Le Fuafuaga Sili O Le Fiafia

Elder Joe J. Christensen
O le Fitugafulu

Sa faamanuiaina Barbara ma a’u i se fanau e toaono. I ni nai tausaga ua mavae, ina ua ma aveina atu i latou uma e asiasi i o’u matua, sa faapea mai lo’u tama, “Joe, ou te manatu ua amataina e oulua ma Barbara se mea e le mafai ona oulua toe taofia.”

I le Eseta o lenei tausaga, tatou te faapea atu ai i le lalolagi uma o Iesu o le Keriso ma ona o Lana perisitua paia ma lona mana e faamauina ai, e le tatau ai i le faaipoipoga ma aiga ona taofia—e le tatau lava ona faaiuina.

O le aso nei ou te fia tautala atu ai ia te outou uma e uiga i a tatou faaipoipoga. O fautuaga nei e mafai ona fai e valu ua faamoemoe e aoga i le faamalosia o a tatou faaipoipoga, i le taimi nei ma le lumanai.

Ia Manatua le Taua O Lau Faaipoipoga

1. Ia manatua le taua autu o lau faaipoipoga. Ia faalogo i upu nei mai ia Elder Bruce R. McConkie e uiga i le taua o le faaipoipoga i le “fuafuaga taua o le fiafia” a lo tatou Tama Faalelagi” (Alema 42:8):

“Mai le taimi o le fanau mai i la le tino se’ia oo i le taimi tatou te faaipoipo ai i le malumalu, o mea uma tatou te maua i le talalelei atoa lava o le fia saunia ai lea o i tatou ma faaagavaaina i tatou e ulu atu i lena faatulagaga paia o le faaipoipoga e avea ai i tatou ma tane ma ava i lenei olaga ma le olaga a sau. …

“E leai se mea i lenei lalolagi e tutusa lona taua ma le foafoaga ma le faaatoatoaina o aiga” (“Salvation is a Family Affair,” Improvement Era, Iuni 1970, 43–44).

Tatalo mo le Manuia o Lau Faaipoipoga

2. Tatalo mo le manuia o la oulua faaipoipoga. I tausaga ua mavae, a’o taatele le malaga taamilo o se tasi o le Au Pulega Aoao i se misiona ma faatalanoa faifeautalai uma lava, sa talanoa Elder Spencer W. Kimball, i le taimi lea o avea ma se tasi o le Korama a le Toasefululua, ma se faifeautalai o le a lata ina uma lana misiona.

“Pe a e malolo, Elder, o a au fuafuaga o mea o le a e faia?”

“Ua ou fuafua e toe foi atu i le kolisi.” Ona faaopoopo mai ai lea o lana faamatalaga ma le ataata, “Ona ou faamoemoe ai lea e fai sa’u uo ma faaipoipo.”

Sa tuuina atu e Elder Kimball lenei fautuaga poto: “Ua lelei, aua le na ona tatalo e te faaipoipo atu i le e te alofa i ai. Ae, ia tatalo e te alofa atu i le o le a e faaipoipo i ai.”

E tatau ona tatou tatalo ina ia sili atu ona agalelei, faaaloalo, lotomaulalo, onosai, loto faamagalo, ma, aemaise lava, ia faaitiitia le manatu faapito.

Ina ia iloa o tatou lava faafitauli po o vaivaiga o loo taofia ai i tatou mai le avea ma se toalua sili atu ona lelei, e tatau ona tatou o atu i le Alii i le tatalo ma ia selesele i faamanuiaga o lenei folafolaga malosi mai le Tusi a Mamona: “Afai e o mai tagata ia te au, ou te faailoa atu ia te i latou lo latou vaivai… ; aua afai latou te faamaulaloina i latou lava i o’u luma, ma faatuatua ia te au, ona ou faia lea o mea vaivai ma mea malolosi ia te i latou” (Eteru 12:27).

O le mea lea e tatau ai lava ona tatou tatalo. E toatele taitai o le Ekalesia ma tagata faufautua mo faaipoipoga ua latou faaalia e leai se faaipoipoga e tasi ua latou iloa ua feagai ma ni faafitauli matuia pe afai lava e tatalo faatasi le ulugalii i aso taitasi. Pe a tulai mai faafitauli ma tulaga lamatia faaipoipoga, o le tatalo faatasi i le avea ma se ulugalii atonu o le vaifofo sili ona taua lenei.

Faalogo i Lou Toalua

3. Faalogo. Faaavanoa taimi e faalogo ai i lou toalua; e tusa lava pe fuafua ni taimi masani e fai ai lea mea. Ia faalogo atu le tasi i le tasi ma ia iloiloina le ala o loo i ai la oulua ulugalii.

Sa tuuina atu e le Uso o Brent Barlow se fesili i se vaega o uso o le perisitua: “Pe toafia outou e fia maua se faaaliga?” Sa sii a’e lima uma. Ona fautua atu lea o ia ia o atu i le fale i latou uma ma fesili i o latou taitoalua po o le a se ala e mafai ai ona avea i latou ma ni tane e sili atu ona lelei. Sa ia faaopoopo atu, “Sa ou mulimuli i la’u fautuaga, ma faia se talanoaga aoga ma [lo’u toalua] o Susana mo le silia i le itula i lena aoauli!” (“To Build a Better Marriage,” Ensign, Setema 1992, 7). O se talanoaga faapena e mafai ona ta’ua o se faaaliga mo soo se tasi o i tatou.

Uso e, pe i ai ea se tasi o outou, na fai atu i ai se faamatalaga a lou toalua e pei o lea na ou faalogo i ai talu ai: “Joe, po o e faalogo mai ea?” E le na o ia le tagata na tau mafaufau pe o ou faalogo atu. I se taimi ua mavae sa ou moe ai ma sa sau le tama laitiiti a la ma tama e igoa ia Allison ma ua susue i luga se tasi o o’u laumata ma faapea mai, “Tama matua, po o e i ai ea iina?” E tatau ona tatou “i ai iina” ma gauai atu i o tatou taitoalua.

Aloese i le Sailiili Masei e Le Aunoa

4. Aloese mai le “sailiili masei e le aunoa.” Aua le faitio so’o i mea e sese ai le tasi i le tasi. Ia iloa e leai se tasi o i tatou e atoatoa. E umi le tatou malaga i le avea e faapei o Keriso e pei lava ona faamalosi mai o tatou taitai ina ia oo i ai.

“O le sailiili masei e le aunoa,” e pei lava ona ta’- ua e Peresitene Spencer W. Kimball, e mafai ona malepelepe ai toeitiiti lava o soo se faaipoipoga (“Marriage and Divorce,” 1976 Devotional Speeches of the Year [1977], 148). O le tulaga masani lava e iloa ma le tiga e i tatou taitoatasi o tatou vaivaiga, ma e le manaomia e i tatou le faamanatu soo. E toaitiiti tagata ua sili atu ona lelei o latou olaga ona o le faitioina soo po o le oteote soo i ai. Afai tatou te le faaeteete, o nisi o fautuaga tatou te tuuina atu e avea o ni faitioga lelei e masani lava e le lelei.

E i ai nisi taimi e sili atu ai ona lelei le tuu o nisi mea e le tautala atu ai. E pei lava ona sa faitau se tamaitai faatoa faaipoipo e igoa ia Sister Lola Waters i se mekasini e faapea ina ia faamalosia se faaipoipoga, e tatau i ulugalii ona i ai ni taimi e fetufaai ai e lisi ai e i la’ua ni amioga la te iloa e le lelei. Sa tusia e ia se faamatalaga e faapea:

“E tatau ona tatou tusia mea e lima tatou te iloa e faatiga loto, ma ou te amataina faapea… . Sa ou ta’u atu i lo’u to’alua ou te le fiafia i le ala na te aia ai moli ai i le suka. E fofo’e e ia ma ‘ai e pei o se moli! E leai se isi tagata ua ou iloa e ai faapena moli ai i le suka. Pe mafai ea ona i ai se teine na te faamoemoe atu e faaalu le olaga atoa, ma e oo lava i le faavavau, e vaavaai atu ai i lana tane o ai moli ai i le suka e pei o se moli ai?…

“Ina ua uma ona tuuina atu [a’u mea e lima], sa oo i lona taimi e ta’u mai ai mea e le fiafia ai o ia e uiga ia te a’u. Sa faapea mai o [ia], “Ua lelei, ou te ta- ’u atu le mea moni, ou te le manatua lava se mea ou te le fiafia ai e uiga ia te oe, la’u Pele.”

“Ua mapuea.

“Sa vave lava ona liliu atu i ai lo’u tua, aua sa ou le iloa faamatala loimata sa faatumuina ai o’u mata ma sa tafe ifo i o’u alafau.”

Sa faaiuina le faamatalaga a Sister Walter, “So o se taimi lava ou te faalogo ai i ni ulugalii ua faaipoipoina o e ua masei, e masani lava ona ou tau manatunatu pe le o mafatia i latou i le mea ua ou ta’ua nei o le Faamai o le Moli e Ai i le Suka” (“The Grapefruit Syndrome,” Ensign, Aperila 1993, 13).

Ioe, e i ai nisi taimi, e sili atu ona lelei pe a le tautala atu i nisi o mea.

Ia Tausia Faaolaola La Oulua Mafutaga

5. Ia faaolaola pea la oulua faauoga. Ia faaavanoa taimi e fai faatasi ai nisi o mea—ia na o oulua. E pei lava ona taua le faatasi ma le fanau i le avea ma se aiga, e manaomia i vaiaso taitasi se taimi e faatasi ai na o oulua. O le fuafuaina o ni taimi e faatasi ai o le a faailoa atu ai i le lua fanau ua lua manatu o le lua faaipoipoga e taua tele ma e tatau ona oulua faaolaolaina. O lena mea e manaomia ai le faia o se tautinoga, fuafuaga, ma taimi e fai ai.

E le faapea e faaalu ai le tele o tupe. O le taimi e faatasi ai o le mea taua lea.

I se tasi taimi ina ua tuua e le tama o lo’u toalua le fale ina ua mavae le taumafataga o le aoauli mo le toe foi atu i le fanua e galue ai, sa faapea atu le tina o lo’u toalua, “Alapati, toe foi vave mai iinei ma ta’u mai ia te a’u e te alofa ia te a’u.” Sa faaalia le matua laumata fiafia o lenei tama ma faapea atu lana tala ula, “Elsie, ina ua ta faaipoipo, sa ou ta’u atu ia te oe ou te alofa ia te oe, ma afai ua suia lena mea, o le a ou faailoa atu lava ia te oe.” E faigata ona faaaoga soo le faaupuga “Ou te alofa ia te oe.” Ia faaaoga lea faaupuga i aso taitasi.

Ia Vave ona e Fai Atu, “Ua Ou Sese”

6. Ia vave ona faapea atu, “Ua ou sese.” E pei lava ona faigata ona tuufaatasi ia upu, ia vave ona faapea atu, “Ou te faatoese atu, faamolemole ia faamagalo mai a’u,” e tusa lava pe afai e le o oe ua sese. E faatupuina le alofa moni e i latou o e ua malilie e tautino atu mea ua sese ai po o mea ua faatiga ai.

Afai e tupu mai ni feeseeseaiga, e taua lava le mafai ona talanoaina ma foia ia mea sese, peitai o loo i ai lava taimi e sili ai ona lelei le malolo. O le le tautala atu i se mea e tasi ma faitau upu e sefulu po o le selau foi e taua lea. Ma e masani lava, e oo lava i le goto o le la o e ita pea e aoga lea e toe faamanatu mai ai ia te oe le faafitauli i le taeao ma ua sili atu ona e to’a, filemu, ma sili atu ona maua se taimi lelei e faaleleia ai.

E i ai nisi taimi tatou te faalogo atu ai i se mea e pei o le, “Aisea, ua limasefulu tausaga talu ona ta faaipoipo, ma e le i i ai lava se eseesega o manatu.” Afai o le tulaga moni lena, o lona uiga o se tasi o le ulugalii ua pulea faamalosi e le isi po o le, e fou ia te ia le mea ua tupu. Soo se ulugalii atamamai e i ai lava se taimi e feeseeseai ai. O lo tatou lu’i o le mautinoa lea ua tatou iloa le ala e foia ai. O le vaega lena o mea e fai mo le avea o se faaipoipoga ia sili atu ona lelei.

Ia Ola e Tusa ma Mea ua Oulua Maua

7. Ia aoao ina ia ola e tusa ma mea ua oulua maua. O nisi o lu’i sili ona faigata i le faaipoipoga e tupu mai lea i le tulaga o mea tau tupe. “Sa faaalia e le faalapotopotoga ua ta’ua o le American Bar Association e faapea o le 89% o faaipoipoga uma ua tatala e mafai ona iloa le mafuaaga o le tauaimisa ma tu’uaiina i mea tau tupe” (Marvin J. Ashton, “One for the Money,” Ensign, Iulai 1975,72). Ia malilie e tolopo pe tuuese nisi o mea e faatau mai ina ia o gatasi ma le lua fuafuaga. Muamua totogi la oulua sefuluai, ma ia aloese mai le nofo aitalafu i se tulaga e mafai ai. Ia manatua o le faaaogaina o le limasefulu tala i le masina e itiiti ifo nai lo le mea lua te maua o le a maua ai le fiafia nai lo o le faaaogaina o le limasefulu tala e sili atu e maua ai le faanoanoa. Atonu e oo mai le taimi e avane ai le seleulu ma a oulua pepa aitalafu ma faia le mea na ta’ua mai e Elder Jeffrey R. Holland e faapea o le “o se taotoga o se vaega faapipii” (“Things we Have Learnt— Together,” Ensign, Iuni 1986, 30).

Ia Fetufaai i Tiutetauave o Le Fale ma le Aiga

8. Ia avea ma aumea faamaoni i tiutetauave o le fale ma le aiga. Ia aua le avea e faapei o le tane o le e nofonofo solo i le fale ma faamoemoe e auauna atu nisi, ma manatu o le sailia o tupe e ola ai le aiga o le galuega lea a le tane ma ua na o lana ava lava ua i ai le tiutetauave o le faia o galuega i le fale ma le vaaia o tamaiti. O le galuega o le vaaia o le fale ma le aiga o se tiutetauave lea a se tagata e sili atu i le toatasi.

Ia manatua ua i ai oe i lenei galuega fai toalua. Ua iloa e i ma’ua ma Barbara e mafai ona ma teua o ma moega i taeao uma i le itiiti ifo i se minute e tasi ma ua mae’a foi mo lena aso. Ua faapea mai o ia ua ia faatagaina a’u e fai lea galuega ona ia fesoasoani ina ia ou maua se lagona lelei e uiga ia te a’u lava i le aso atoa, ma ua ou manatu o loo i ai se isi uiga e sili atu i lo lena.

Ia faaavanoa se taimi e suesue faatasi ai i tusitusiga paia, ma ia mulimuli i lenei fautuaga lelei mai ia Peresitene Kimball: “Afai e o atu soo se tane ma se ava i le malumalu paia, tootuli faatasi i le tatalo i lo la fale faatasi ma lo la aiga, o atu uulima faatasi i a la sauniga lotu, tausia o la olaga ia mama, i le mafaufau ma le faaletino. …ma galulue faatasi uma i la’ua mo le atia’e o le malo o le Atua, o le a i ai le fiafia i lona tulaga maoa’e” (Marriage and Divorce [1976]. 24.)

I le aoteleina o nei manatu:

  • Ia manatua le taua o la oulua faaipoipoga.

  • Tatalo ina ia faamanuiaina lea faaipoipoga.

  • Faalogo.

  • Aloese mai le “sailiili masei e le aunoa.”

  • Ia tausia faaolaola la oulua mafutaga.

  • Ia vave ona faapea atu, “Ua ou sese.”

  • Ia ola e tusa ma mea ua oulua maua.

  • Ia avea ma paaga faamaoni i tiutetauave i le fale ma le aiga.

Ou te molimau atu o Iesu o le Keriso, ma sa gaogao le tuugamau i lena aso lona tolu, ma “faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso” (1 Korinito 15:22). O le mea lea o le maua o le agaga faafetai mo le mana faamau o loo i ai i le talalelei a Iesu Keriso, e mafai ona tatou faapea atu ma le mautinoa faatasi ma le fatu solo, “O le a sili atu ona ou alofa ia te oe pe a mavae le oti” (Elizabeth Barrett Browning, Sonnets from the Portugese, numera 43, laina 14).

Mai se lauga a Elder Christensen i le konafesi aoao a le Ekalesia ia Aperila 1995 (tagai Liahona, Iulai 1995, 70–72).