Books and Lessons
Pene 3: Iesu Mesia, to Tatou Arata‘i e te Faaora Ma‘itihia


Pene 3

Iesu Mesia, to Tatou Arata‘i e te Faaora Ma‘itihia

Hōho’a
Cropped portion of Carl Bloch's painting depicting Christ sitting at a table with the two men with whom He walked on the road to Emmaus.

Ua Titauhia ia Vai te hoê Faaora e te hoê Arata‘i

  • No te aha i titauhia ai ia tatou ia faaru‘e i te Metua i te Ao ra ? Eaha tatou i hinaaro ai i te hoê Faaora ?

I te faaite-raa-hia mai te faanahonahoraa no to tatou faaoraraa i roto i te ao varua hou te tahuti nei, ua tupu te oaoa rahi i roto ia tatou i piihua ai tatou i te oaoa (a hi‘o Ioba 38:7).

Ua ite tatou e, e titauhia ia tatou ia faaru‘e i to tatou faaearaa i te ao ra no te hoê pu‘e tau. Eita tatou e ora i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra. A parahi ai tatou i te atea ê Ia’na ra, e hope paatoa tatou i te rave i te hara, e e mo‘e ê te tahi pae o tatou. Ua ite e ua here to tatou Metua i te Ao ra ia tatou tata‘itahi. Ua ite Oia e, e hinaaro tatou i te tauturu, no reira ua faaineine Oia i te hoê rave‘a no te tauturu ia tatou.

E hinaaro tatou i te hoê Faaora no te aufau i ta tatou mau hara e no te haapii ia tatou e nahea ia ho‘i i to tatou Metua i te Ao ra ra. Ua parau a‘e ra to tatou Metua, « O vai ta‘u e tono ? » (Aberahama 3:27). Na ô atu ra o Iesu Mesia, tei parauhia o Iehova, « teie au, a tono ia‘u » (Aberahama 3:27; a hi‘o atoa Mose 4:1–4).

Ua hinaaro o Iesu ia haere mai i te fenua nei, ia horo‘a i To’na ora no tatou, e ia rave i ta tatou mau hara i ni‘a iho Ia’na. Mai to tatou Metua i te Ao ra, ua hinaaro Oia ia ma‘iti tatou ia haapa‘o i te mau faaueraa a to tatou Metua i te Ao ra. Ua ite Oia e, e mea ti‘a ia tatou ia ti‘amâ i te ma‘itiraa no te faaite e, e au ia tatou te faateiteiraa. Ua parau o Iesu e, « e te Metua, ia haapa‘ohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e amuri noa’tu » (Mose 4:2).

Ua haere atoa maira o Satane, tei parauhia o Lucifero, ma te parau e, « Inaha, tei ô nei au, a tono ia‘u, ei tamaiti ho‘i au na oe, e na‘u e faaora i te taata atoa, ia ore e mo‘e te hoê, e oia mau na‘u e rave i te reira; no reira, a horo‘a mai ia‘u to oe na tura » (Mose 4:1). Ua hinaaro o Satane ia faahepo ia tatou paatoa ia haapa‘o i to’na hinaaro. I roto i ta’na faanahonahoraa, eita tatou e faati‘ahia ia ma‘iti. E iriti ê oia i te ti‘amâraa no te ma‘iti ta to tatou Metua i horo‘a mai ia tatou nei. Ua hinaaro o Satane ia roaa ia’na te tura taatoa no to’na faaoraraa ia tatou. I roto i ta’na faanahoraa, e fifi ta tatou opuaraa no te haere mai i te fenua nei (a hi‘o Te mau haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: David O. McKay [2003], 207).

Ua Riro o Iesu Mesia ei Arata‘i e ei Faaora ma‘itihia no tatou

  • Ia tai‘o outou i teie tuhaa, a feruri i to outou mau mana‘o no ni‘a i te Faaora.

I muri a‘e i To’na faarooraa i na tamaiti toopiti, na ô mai ra te Metua i te Ao ra, « E tono vau i to mua » (Aberahama 3:27).

Ua ma‘itihia e ua faatoro‘ahia o Iesu Mesia ei Faaora no tatou. E rave rahi mau papa‘iraa mo‘a e parau nei no ni‘a i te reira. (ei hi‘oraa, a hi‘o, 1 Petero 1:19–20; Mose 4:1–2). Te parau nei te hoê papa‘iraa ia tatou e, na mua roa a fanauhia mai ai o Iesu, ua fâ atu Oia i te hoê peropheta o te Buka a Moromona tei parauhia te taea‘e o Iareda e na ô atu ra: « Inaha, o vau tei haapa‘ohia mai te tumu mai â o teie nei ao e faaora i to‘u feia. Inaha, o vau o Iesu Mesia. …No‘u nei e roaa‘i i te mau taata atoa, o ratou te faaroo i to‘u i‘oa, te maramarama e amuri noa‘tu » (Etera 3:14).

A ora ai Iesu i te fenua nei, ua haapii Oia e: « I pou mai nei ho‘i au mai te ra‘i mai e haapa‘o i to tei tono mai ia‘u nei hinaaro, eiaha to‘u iho hinaaro. … O teie ho‘i to tei tono mai ia‘u nei hinaaro, o te ite i te Tamaiti e te faaroo ia’na ra, ei ora mure ore to’na e ia faati‘a faahou vau ia’na i ni‘a ia tae i te mahana hopea ra » (Ioane 6:38, 40).

Te Tama‘i i te Ao ra

Ua ma‘iti to tatou Metua i te Ao ra ia Iesu Mesia ia riro ei Faaora no tatou, no reira, ua riri o Satane e ua orure i te hau. Ua tupu te tama‘i i te ao ra. Ua aro o Satane e to’na mau taata ia Iesu Mesia e i te mau taata tei pee Ia’na. Ua upooti‘a te mau taata tei pee i te Faaora i ni‘a ia « [Satane] i te toto o te Arenio, e i te parau ta ratou i faaite ra » (Apokalupo 12:11).

I roto i te reira orureraa hau rahi, ua ti‘avaruhia o Satane e te mau varua atoa tei pee ia’na ra mai mua’tu i te aro o te Atua e ua hurihia mai i raro nei mai te ra‘i mai. Ua faautu‘ahia hoê tuhaa i ni‘a i te toru o te mau nuu o te ra‘i no to ratou peeraa ia Satane (a hi‘o PH&PF 29:36). Ua faaerehia ratou i te ti‘araa ia farii i te tino tahuti.

Tei te fenua nei tatou e e tino tahuti to tatou, no reira, ua ite ïa tatou e, ua ma‘iti tatou ia pee ia Iesu Mesia e i to tatou Metua i te Ao ra. Tei te fenua atoa nei o Satane e to’na mau taata, ei varua noa râ. Aita i mo‘ehia ia ratou e o vai tatou, e te haati nei ratou ia tatou i te mau mahana atoa, te faahema nei ia tatou e te tura‘i nei ia tatou ia rave i te mau mea eita e auhia e to tatou Metua i te Ao ra. I roto i to tatou oraraa hou te tahuti nei, ua ma‘iti tatou ia pee ia Iesu Mesia e ua farii tatou i te faanahonahoraa a te Atua. E tamau noa tatou i te pee ia Iesu Mesia i te fenua nei. Na roto ana‘e i to tatou peeraa Ia’na e ti‘a ai ia tatou ia ho‘i faahou i to tatou faaearaa i te ao ra.

  • E mea nahea te Tama‘i i te Ao ra i te tamau noa i teie mahana ?

E Haapa‘o Tatou i te mau Haapiiraa a te Faaora

  • A feruri na e mea nahea te mau haapiiraa a te Faaora i te faaururaa ia outou.

Mai te omuaraa mai â, ua heheu mai Iesu Mesia i te evanelia, tei faaite mai ia tatou i te mea i titauhia ia tatou ia rave no te ho‘i atu i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra. I te tau i faataahia ra ua haere mai Oia iho i te fenua nei. Ua haapii mai Oia i te faanahonahoraa o te faaoraraa e o te faateiteiraa na roto i Ta’na parau e na roto i te huru o To’na oraraa. Ua faati‘a Oia i Ta’na Ekalesia e To’na autahu‘araa i ni‘a i te fenua nei. Ua rave Oia i ta tatou mau hara i ni‘a Ia’na.

Na roto i te haapa‘oraa i Ta’na mau haapiiraa, e fatu tatou i te hoê faaeraa i roto i te basileia tiretiera. Ua rave Oia i Ta’na tuhaa no te tauturu ia tatou ia ho‘i faahou i roto i to tatou faaearaa i te ao ra. I teie nei, tei ia tatou tata‘itahi te haapa‘oraa i ta tatou tuhaa e ia ti‘amâ tatou no te farii i te faateiteiraa.

Te tahi atu mau papa‘iraa mo‘a