Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní


Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

ʻOku ngāue fakapotopoto ʻa Siua

Mōnite

Naʻe fakamatala e kaungāmeʻa ʻo Siuá ki ai ʻanepō fekauʻaki mo e Computer Central, ko ha kautaha ʻoku nau tāfataha ki he ngaahi tokoni fakakomipiutá. Naʻe ngali lelei, ko ia naʻe pehē ʻe Siua ke ne kiʻi vakaiʻi angé.

ʻOku lisi ʻi he uepisaiti ʻa e kautahá ha ongo lakanga ʻatā ʻe ua—Tokotaha Ngāue Komipiuta Fakatekinikale 1 mo ha Fakafofonga Tokoni Kasitomā 2. Ne na ngali lelei fakatouʻosi. Naʻe fakatatau ʻe Siua ʻene tohi aʻusia fakaako mo fakangāué ki he lakanga takitaha peá ne tohi kole ki he ongo lakangá fakatouʻosi.

Ko e tokolahi taha ʻo e kau ngāué ne nau mei ngata pē ai pea tali ai pē ki ha fetuʻutaki ange. Ka ʻoku ʻilo ʻe Siua ʻe lelei ange hono faingamālie ke maʻu e ngāué kapau ʻe talanoa mo e pule fakangāueʻi ʻo e kau ngāué.

ʻI he foki ʻa Siua ki he uepisaití, naʻá ke kumi he tohi fetuʻutakí ha taha pē ʻoku ʻi ai haʻane pīkinga ki he tuʻutuʻuni fakangāueʻi ʻo e kau ngāué. ʻI hono fakaʻosingá, naʻá ne maʻu ha hingoa ʻe tolu.

ʻI he ʻilo ʻe Siua ʻoku sai ange kapau ʻe fakafeʻiloaki ia ʻe ha taha kae ʻikai ke te tā hangatonu atu peé, naʻá ne talanoa leva ki haʻane faiako ʻe toko ua hili ʻa e kalasí ke sio pe ʻokú na ʻilo ha taha ʻoku ngāue maʻá e kautahá. Ne na ʻaveange leva e fika fetuʻutaki ʻo ʻAlisi Patoní, ko ha sekelitali ʻi he potungāue tatau ko ia ʻoku nau fakangāueʻi ʻa e ongo lakangá.

ʻOku ako ʻe Siua mei heʻene faiakó ha kiʻi meʻa siʻi fekauʻaki mo ʻAlisi, ka ke mateuteú, naʻá ne vakaiʻi foki hono tuʻunga fakapalōfesinalé ʻi he mītia fakasōsialé. Naʻá ne fetuʻutaki leva ki ai, vahevahe ange ʻene Ko Au ʻi ha Sekoni ʻe 30, mo fehuʻi ange pe ko hai ʻe lava ʻo talanoa ki ai fekauʻaki mo e ongo lakanga naʻe tohi kole ngāue ki aí. Naʻe ʻoange leva ʻe ʻAlisi e fika ki he pule ngāue fakangāueʻi ʻo e kakaí—Uiliami Sitīvenisoni—ko ha taha ʻo e toko tolu naʻá ne ʻuluaki maʻu kimuʻá.

ʻOku fakaʻaongaʻi leva ʻe Siua e toenga hono ʻahó ke kumi ha ngaahi faingamālie ngāue kehe.

Hoko atu he peesi hokó.

Tūsite

Naʻe kamata e feinga kumi ngāue ʻa Siuá ʻaki ʻene vakaiʻi e tuʻunga ngāue fakapalōfesinale ʻa Uiliami Sitīvenisoní. Naʻá ne fetuʻutaki leva ki ai, vahevahe mo ia ʻene Ko Au ʻi ha Sekoni ʻe 30, mo fakapapauʻi kuo maʻu ʻene tohi kole ngāué. Hili e ako lahi ange ʻa Siua fekauʻaki mo e lakangá, ʻokú ne kole ange ke toe fakahū hangatonu atu ha tohi aʻusia fakaako mo fakangāue ʻe taha kia Uiliami. ʻOku ʻilo foki ʻe Siua meia Uiliami ko Sela Sionisoni ʻa e pule fakangāueʻi ki he lakanga ngāue ʻe tahá.

Naʻe fakahoko ʻe Siua ʻa e meʻa tatau kia Sela. ʻI hono ʻilo ʻe Siua mahalo ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi lakanga ʻoku teʻeki tuʻuakí, ʻokú ne fehuʻi ange ai fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu kehe ʻa e kautahá. ʻOku talaange ai ʻe Sela ʻoku ʻi ai mo ha ongo lakanga ʻatā kehe ʻe ua.

ʻI he ʻosi ʻena talanoa telefoní, ʻoku fakaleleiʻi ʻe Siua e ongo tatau ʻo ʻene tohi aʻusia fakaako mo fakangāué peá ne fakahū atu kinaua kia Uiliami mo Sela. ʻOkú ne fakahoko foki mo ha kiʻi tohi fakamālō kia ʻAlisi, Uiliami, mo Sela.

ʻOku fakaʻaongaʻi leva ʻe Siua e toenga hono ʻahó ke kumi ha ngaahi faingamālie ngāue kehe.

ʻĪmisi
tally marks

Foki ki he peesi 156.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

(Kakai, ngaahi feituʻu, pe ngaahi meʻa)

Ngaahi Fetuʻutakí

(Fetuʻutaki Fakangāue)

Ngaahi Fetuʻutaki Mata ki he Matá

  • Kaungāmeʻa ʻo Siuá

  • Puleʻiʻanga Fakakomipiutá

  • Uepisaiti ʻa e kautahá

  • Tokotaha Ngāue Komipiuta Fakatekinikale 1

  • Fakafofonga Tokoni Kasitomā 2

  • Ngaahi fika fetuʻutaki ʻo e kautahá

  • Hingoa fetuʻutaki 1

  • Hingoa fetuʻutaki 2

  • Hingoa fetuʻutaki 3

  • Faiako 1

  • Faiako 2

  • ʻAlisi Patoni

  • Fakamatala Fakafoʻituitui ʻo ʻAlisí

  • Uiliami Sitīvenisoni

  • Fakamatala fakafoʻituitui ʻo Uiliamí

  • Sela Sionisoni

  • Fakamatala fakafoʻituitui ʻo Selá

  • Ngāue teʻeki tuʻuaki 1

  • Ngāue teʻeki tuʻuaki 2

  • Talanoa mo e kaungāmeʻa ʻo Siuá

  • Tohi aʻusia fakaako mo fakangāue naʻe fakahū ki he Tokotaha Ngāue Komipiuta Fakatekinikale 1

  • Tohi aʻusia fakaako mo fakangāue naʻe fakahū ki he Fakafofonga Tokoni Kasitomā 2

  • Fetaulaki mo e faiako 1

  • Fetaulaki mo e faiako 2

  • Fetuʻutaki kia ʻAlisi Patoni

  • Fetuʻutaki kia Uiliami Sitīvenisoni

  • Fetuʻutaki kia Sela Sionisoni

  • Fakahū e tohi aʻusia fakaako mo fakangāue kuo fakaleleiʻí kia Uiliami

  • Fakahū e tohi aʻusia fakaako mo fakangāue kuo fakaleleiʻí kia Sela

  • ʻAve ha tohi fakamālō kia Alisi

  • ʻAve ha tohi fakamālō kia Uiliami

  • ʻAve ha tohi fakamālō kia Sela

  • Fetaulaki mo e faiako 1

  • Fetaulaki mo e faiako 2

Fakakātoá: 19

Fakakātoa: 13

Fakakātoá: 2

Lafaele: Ngāue ʻi ha ʻAho Pē 6!

Tau lau e founga naʻe vave ai e kumi ngāue ʻa Lafaelé ʻo fakafou ʻi hano palaniʻi fakaʻaho ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní, ngaahi fetuʻutakí, mo e ngaahi fakataha mata ki he matá.

“Naʻá ku taʻe ngāue ʻi ha māhina ʻe fitu. Naʻá ku fanongo leva ʻi he polokalama foʻou naʻe toki kamataʻi ʻe he Siasí.Ne u fuʻu fie maʻu ha ngāue ke u lava ʻo moʻui fakafalala pē kiate au, ko ia ne u tuiaki atu ai ʻi he tui. ʻI he taimi ne u fanongo ai fekauʻaki mo e founga 15-10-2, ne u ilifia. Naʻe hangē ia ko ha ngāue lahí. Naʻá ku fakakaukau ki ai mo lotua ʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻá ku fakakaukau leva ke fai hoku lelei tahá mo ʻahiʻahi fakahoko ia.

“ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ku kamata ʻaki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni hangē ko e ʻinitanetí pe ko e nusipepá.Hili iá, ne u fai leva ha ngaahi fetuʻutaki. Naʻá ku talanoa ki hoku ngaahi kaungāmeʻa he kolisí; naʻá ku vakaiʻi ha niʻihi hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he lotú pea mo ha ngaahi fetuʻutaki ne nau ngāue ʻi ha ngaahi pisinisi.ʻI loto he uike nounou ko iá, ne u lava ʻo maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe 75, fakahoko ha fetuʻutaki ʻe 50, mo ha ngaahi ʻinitaviu ʻe ono.Ne u ako ʻeku Ko Au ʻi ha Sekoni ʻe 30 peá u fakaʻaongaʻi ia ʻi he foʻi fetuʻutaki kotoa pē ne u fakahokó.Ne u ako fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala tākiekina-mālohí peá u fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutakí mo e ʻinitaviú.Naʻá ku lava ʻo maʻu ha ngāue ʻi ha ʻaho pē ʻe ono!

“Ko ha mana moʻoni ia.Naʻe langaki ʻe he aʻusia ko ʻení ʻeku tui ki he Tamai Hēvaní.Naʻe fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní.ʻOku ou ʻilo naʻe teʻeki ke Ne liʻaki au ʻi ha faʻahinga mōmeniti ʻi he taimi ne u fakaʻaongaʻi ai e meʻa ne u akó.Naʻá ku ongoʻi ia ʻi he fetuʻutaki kotoa pē ne u fakahokó.Naʻá ku ongoʻi ia ʻi he kakai kotoa pē ne u talanoa ki aí.ʻOku ou ʻilo naʻe ʻi hoku tafaʻakí ʻa e Tamai Hēvaní.Naʻe fiefia lahi hoku fāmilí.Naʻe fiefia lahi hoku uaifí.ʻI he taimi tatau, naʻá ne ongoʻi fiemālie koeʻuhí ʻokú ma moʻui fakafalala pē kiate kimaua.Kuó u lava ʻeni ʻo maʻu ha meʻa ke moʻui ai hoku fāmilí mo ʻeku fānaú.”

Foki ki he peesi 159.

Ngaahi Fakamatalá