Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Akó—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 45


Akó—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 45

Lau:Ko e founga ki ha kumi ngāue ola leleí ko e:

Ngāue ʻi he Tui + Ngāue Mālohi + Ngāue Fakapotopoto = Lavameʻa

ʻI he tohi ko ʻení, te ke muimui ai ʻi ha founga ke tokoni atu ke ke ngāue ʻi he tui, ngāue mālohi, mo ako e ngaahi taukei kumi ngāue ki he ngāue fakapotopotó. Kamata mei he konga ki lalo ʻo e fakatātaá, mou taufetongi hono lau e vahe takitaha ʻo e Hala ki ha Ngāue Lelei Ange ʻi laló.

ʻĪmisi
tuʻunga

Lau:Te tau kamata ʻaki e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e tuí mo e ngāue mālohí.

1. Ngāue ʻi he Tui

Lau:Ko e fakavaʻe ki ha kumi ngāue ola leleí ko e tui. Ki he Tamai Hēvaní, ʻoku fakalaumālie ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, kau ai ʻa e kumi ngāué. Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku teʻeki ʻi ai ha taimi te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ha fono ʻa ia ʻoku fakamatelie” (T&F 29:34).

Koeʻuhí ʻoku fakatou mahuʻinga fakalaumālie mo fakatuʻasino hono maʻu ha ngāué, ʻe lava ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fai ʻi hoʻo kumi ngāué ko ha ngāue ʻo e tuí. ʻOkú ke ʻamanaki mo lotua ʻe tāpuekina ʻaki koe ʻe he ʻOtuá ha ngāue, ka ʻokú ke ngāue ke fakahaaʻi hoʻo tuí.

Aleaʻi:Ko e hā e fehokotaki ʻa e tuí mo e kumi ngāué?

2. Tokanga Taha ki Hoʻo Fekumí

Kumi Ngāue ʻa Siuá

Lau:ʻI heʻetau ngaahi fakataha fakakulupu kotoa pē, te tau vakai ai mo tokoniʻi ʻa Siua ʻi heʻene feinga ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi taukei ʻo ha kumi ngāue leleí. Naʻe tukuange ʻa Siua mei heʻene ngāueʻangá ʻi he māhina ʻe ua kuo ʻosí hili ia ha taʻu ʻe ua ʻene hoko ko ha tokotaha ngāue mo tokoni fakakomipiuta. Kuó ne mali pea ʻokú ne ako ʻi he tafaʻaki fakasaienisi ʻo e komipiutá. ʻOkú ne maʻu ha uaifi mo ha pēpē ke tauhi. ʻOku fie maʻu ʻe Siua ke kumi haʻane ngāue.

ʻOku faingataʻa kia Siua ke ʻilo pe ko e fē feituʻu ke kamata kumi ngāue aí. Kuó ne tohi tala ngāue ki ha ngaahi ngāueʻanga kehekehe. ʻI he uike kuoʻosí naʻá ne tohi kole ngāue ke hoko ko ha tokotaha talitali kakai ʻi ha falekai, ko ha tokotaha tokoni ki he kasitomaá, ko ha tokotaha ngāue fakakomipiuta, mo ha tokotaha ngāue ʻi ha fale tauhiʻanga koloa. Ka neongo ia, ne ʻikai fuʻu ola lelei ʻene feingá.

Aleaʻi:ʻOku felāveʻi fēfē hoʻo aʻusia kumi ngāué mo Siua?

Lau:Kamata ʻaki hoʻo kumi ngāué haʻo ʻiloʻi e faʻahinga ngāue ʻokú ke fie maʻú. ʻOku totonu ko ha ngāue ia ʻoku feʻunga mo hoʻo tuʻunga fakaako mo fakangāué. ʻOku tokolahi ha kau kumi ngāue ʻoku ʻikai ke nau fakahoko ʻeni. Hangē ko Siuá, ʻoku mole honau taimí hono fakakaukauʻi e faʻahinga ngāue kotoa pē. ʻE vave ange haʻo maʻu ha ngāué kapau ʻe tuku taha hoʻo tokangá ki ha ngaahi ngāue pau pē.

Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻilo e ngāue ʻokú ke fie maʻú, fakaʻaongaʻi ha taimi ke talanoa ai ki he kakai kehé mo kumi ha fakamatala ʻaonga ke ʻiloʻi vave ai ia. ʻOku tokolahi ha kau kumi ngāue ʻoku nau ngāue ʻi ha ngāueʻanga fakataimi pē ke tokoni kiate kinautolu, ka nau kumi pe teuteu ki ha ngāue ʻoku lelei angé. Kapau ko ho tūkungá ʻeni, manatuʻi e faleʻi ko ʻeni meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku ʻomi ʻe he ngāué ʻa e fiefiá, ʻa ʻete ongoʻi ʻoku ʻi ai hoto mahuʻingá, pea mo e tuʻumālié. Ko e founga ia ʻoku lavaʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē; ko e fehangahangai ia ʻo e fakapikopikó. ʻOku fekau kitautolu ke tau ngāue” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 147). ʻOku fakaʻeiʻeiki ʻa e ngāué.

ʻOku fakatokangaʻi ʻe Siua ʻe lavameʻa ange kapau ʻe tokanga taha ki he ngaahi lakanga ngāue fakakomipiutá. Naʻe hoko ia ko ʻene taumuʻa ngāué.

3. Ngāue Mālohí: Feinga ke ʻIloʻi ha Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni mo Fai ha Ngaahi Fetuʻutaki

Kumi Ngāue ʻa Siuá

Lau:Kuo teʻeki saiʻia ʻa Siua he kumi ngāué. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi pē ha ngaahi houa siʻi he ʻaho takitaha, ʻo lahilahi fakasio pē he ngaahi tuʻuaki ngāue ʻi he ʻinitanetí mo talanoa ki he kau fakafofonga kumi ngāué.

Aleaʻi:Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he tuʻunga feinga kumi ngāue ʻa Siuá? ʻOkú ke pehē ko e hā hono fuoloa peá ne toki maʻu ha ngāue ʻi he founga ko ʻení?

Lau:ʻOku ngāue mālohi ʻa e kau kumi ngāue ola leleí. Ko e hā pē meʻa ʻokú ke fakahoko ʻi hoʻo kumi ngāué ko ia pē te ke maʻú. Ko e mālohi ange hoʻo ngāué, ko e vave ange ia hoʻo maʻu ha ngāué. ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo ngāué ʻa e feinga ke maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mo fakahoko ha ngaahi fetuʻutaki he ʻaho kotoa pē.

Ko e maʻuʻanga tokoní ko ha faʻahinga maʻuʻanga fakamatala pē ia pe fetuʻutaki ʻe tokoni ki ha kumi ngāue ola lelei. ʻE malava ke hoko ia ko ha tokotaha, feituʻu, pe ha meʻa.

Ko e fetuʻutakí ko ha faʻahinga fetuʻutaki fakangāue pē ia mo ha maʻuʻanga tokoni. ʻE malava ke hoko ia ko ha fakataha mata ki he mata mo ha tokotaha, tā telefoni, ʻīmeili, fakahū ha tohi kole ngāue pe tohi aʻusia fakaako mo fakangāue, pe ʻoatu ha tohi vakaiʻi.

Ko e lahi ange ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni te ke maʻú mo e ngaahi fetuʻutaki te ke fakahokó, ko e vave ange ia hoʻo maʻu ha ngāué. Kumi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni foʻou ʻe 15 pea fakahoko ha ngaahi fetuʻutaki ʻe 10 he ʻaho kotoa pē ke fakavaveʻi hoʻo kumi ngāué.

Kumi Ngāue ʻa Siuá

Lau:ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe Siua fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní mo e ngaahi fetuʻutakí, naʻá ne kamata ngāue leva.

Hangē ko ʻení, naʻá ne fai e ngaahi meʻa ko ʻení ʻaneafi:

  • Maʻu ha kautaha ʻe tolu ʻoku saiʻia ai.

  • Maʻu ha uepisaiti ʻaonga ʻe tolu.

  • Fakakaukau ki ha kakai ʻe toko fitu ʻe lava ʻo fetuʻutaki ki ai (ngaahi kaungāmeʻa, kaungā-ako, mo ha kaungā-ngāue kimuʻa).

  • Maʻu ha ongo lakanga ʻatā ʻe ua.

Ko ha maʻuʻanga tokoni ia ʻe 15 ʻi he ʻaho pē ʻe taha!

Naʻá ne fetuʻutaki leva ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko iá ʻaki ʻene:

  • Telefoni fakahangatonu ki he ngaahi kautaha ʻe tolu ko iá ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo kinautolu.

  • Fakataha, ʻīmeili, pe ʻave ha pōpoaki he telefoní ki hano kaungāmeʻa ʻe toko fā ke nau ʻilo ʻoku kumi ngāue.

  • Tohi kole ngāue ki he ongo lakanga ʻataá.

  • Toe vakaiʻi ʻaki ʻene fetuʻuaki ki ha taha ʻi he ongo kautahá ke fakapapauʻi ne nau maʻu ʻene ʻū tohi kole ngāué.

Ko ha fetuʻutaki ia ʻe 11 ʻi ha ʻaho pē ʻe taha.

Lau:Kuo tau maʻu ʻeni ha lisi ʻo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni, ko e sitepu hokó leva ko ʻetau fetuʻutaki kiate kinautolu.

Tokoni:Tauhi hoʻomou ngaahi maʻuʻanga tokoní mo e ngaahi fetuʻutakí ke maau ʻi he ngaahi foomu he peesi 194–96 ʻo e fakamatala fakalahí.

Aleaʻi:ʻE fakahaaʻi fēfē ʻe hoʻo ngāue mālohi he kumi ngāué ʻa e tuí?

Fakaʻosí

Mamataʻi:“It Was a Miracle [Ko ha Mana Ia],” maʻu ʻi he srs.lds.org/videos. (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e peesi 18

ʻĪmisi
video icon

Aleaʻi:Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻá ke ako mei he vahe ko ʻení?

Lau:ʻOku muimui ʻa e kumi ngāue ola leleí ʻi he kiʻi founga faingofua ko ʻení:

Ngāue ʻi he Tui + Ngāue Mālohi + Ngāue Fakapotopoto = Lavameʻa

Kamata fakaʻaongaʻi leva ʻa e foungá ʻaki hono kumi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mo fakahoko ha ngaahi fetuʻutaki he aho kotoa pē. ʻE fakahaaʻi heni hoʻo tuí. Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu mo ʻafio hifo ki hoʻo ngāué ko ha ngāue ʻo e tui, pea te Ne faitāpuekina koe ke ke lavameʻa. ʻI he ngaahi vahe ka hokó, te tau kamata fekumi ai ki he ngaahi taukei ngāue ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau ngāue fakapotopotó.