Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Ko e Ako ʻa Siosefa mo Sitenei fekauʻaki mo Hēvaní


“Ko e Ako ʻa Siosefa mo Sitenei fekauʻaki mo Hēvaní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)

“Ko e Ako ʻa Siosefa mo Sitenei fekauʻaki mo Hēvaní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Fēpueli 1832

3:1

Ko e Ako ʻa Siosefa mo Sitenei fekauʻaki mo Hēvaní

Ko ha vīsone fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú

Ko Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻokú na lau mo fealeaʻaki ʻi he Tohi Tapú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe lau ai ʻe Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻa e Tohi Tapú. Naʻá na lau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ki he kakaí hili ʻenau maté. Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa mo Sitenei ki he meʻa naʻá na laú, pea naʻá na fie ako lahi ange.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:11–18

Ko e mamata ʻa Siosefa mo Sitenei ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻoku ʻātakaiʻi kinaua ʻe ha kau ʻāngelo.

Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha mata meʻa-hā-mai fakaofo kiate kinaua. Naʻá na mamata ki hono ʻātakaiʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe ha kau ʻāngelo. Naʻá na fanongo ki ha leʻo ʻoku pehē ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe he leʻó naʻe pekia ʻa Sīsū maʻatautolu peá Ne toetuʻu—naʻá Ne toe moʻui. Koeʻuhi ko ʻEne toe moʻuí, te tau toetuʻu foki mo kitautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:19–24, 39–43

Ko e mamata ʻa Siosefa mo Sitenei ki he puleʻanga fakatilesitialé.

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa mo Sitenei ko e hili ʻetau toetuʻú, te tau nofo ʻi ha taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻe tolu ʻi hēvaní, naʻe ui ko e ngaahi puleʻangá. ʻE ʻalu ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he puleʻanga fakatilesitialé. Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ko ʻení ki he maama ʻo e ngaahi fetuʻú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:81–86

Ko e mamata ʻa Siosefa mo Sitenei ki he puleʻanga fakatelesitialé.

Naʻe ako foki ʻa Siosefa mo Sitenei fekauʻaki mo ha puleʻanga naʻe ui ko e puleʻanga fakatelesitialé. Ko e puleʻanga ko ʻení maʻá e kakai ʻoku nau moʻui ʻi ha founga lelei ka ʻoku ʻikai ke nau talangofua kakato ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke nau mālohi ʻi heʻenau tui kiate Iá. Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ko ʻení ki he maama ʻo e māhiná.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:71–80

Ko e mamata ʻa Siosefa mo Sitenei ki he puleʻanga fakasilesitialé.

Ko e puleʻanga māʻolunga tahá ko e puleʻanga fakasilesitialé. Ko e kakai ʻi he puleʻanga ko ʻení naʻa nau fakahoko ha ngaahi fuakava, pe ngaahi palōmesi, mo e ʻOtuá pea nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. Naʻa nau fakatomala pea muimui ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku nau nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻo taʻengata pea nau hoko ʻo hangē ko Kinauá. Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ko ʻení ki he maama ʻo e laʻaá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:50–70

Ko e tohi ʻa Sitenei fekauʻaki mo e mata meʻa-hā-maí.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa mo Sitenei ke ʻoua te na vahevahe ʻa e meʻa kotoa pē naʻá na mamata ki ai ʻi heʻena mata meʻa-hā-maí. Ka naʻá Ne finangalo ke na tohi fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé. Naʻe vēkeveke ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ke talanoa ki he kakaí fekauʻaki mo e mata meʻa-hā-maí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:113–119; Kau Māʻoniʻoní, 1:162–63

ʻOku lau ʻe he kakaí ha fakamatala ʻo e mata meʻa-hā-maí.

Naʻe ʻikai saiʻia ha niʻihi ʻi he mata meʻa-hā-maí. Naʻe kehe ia mei he meʻa naʻa nau tui ki aí. Ka naʻe houngaʻia ʻa e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú ʻi heʻenau ʻilo fekauʻaki mo e fakahā ko ʻení. Naʻe fakahaaʻi ai kiate kinautolu ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú peá Ne fokotuʻu ha hala maʻanautolu ke nau foki ai kiate Ia.

Kau Māʻoniʻoní, 1:162–63