Seminelí
Ko e Fakamoʻoni ‘a Siosefa Sāmita ki he Tohi ‘a Molomoná: “Liliu … ʻi he Foaki mo e Māfimafi ʻo e ʻOtuá”


“Ko e Fakamoʻoni ‘a Siosefa Sāmita ki he Tohi ‘a Molomoná: “Liliu … ʻi he Foaki mo e Māfimafi ʻo e ʻOtuá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Ko e Fakamoʻoni ‘a Siosefa Samita ki he Tohi ʻa Molomoná,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Ngaahi Peesi Fakafeʻiloaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ko e Fakamoʻoni ‘a Siosefa Sāmita ki he Tohi ‘a Molomoná

“Naʻe liliu ia ʻi he … foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá”

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

© 1998 David Lindsley

Naʻe anga fēfē ʻa e ʻomi e Tohi ʻa Molomoná? Naʻe founga fēfē hono liliu ia ‘e Siosefa Samita mei ha lea fakafonua ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ki he lea faka-Pilitāniá? ʻE tokoni e lēsoni ko ʻení ke mahino lelei ange ki he kau akó pea nau fakamatalaʻi e founga naʻe ʻomi ai e Tohi ʻa Molomoná “ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3).

ʻIloʻi e hingoa ʻo e tokotaha ako takitaha. ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi mo lea ʻaki e hingoa ʻo e tokotaha ako takitaha ke ne ongoʻi hoʻo ʻofá. Tuku ha taimi ke ako ai e hingoa ʻo e kau akó. Mahalo te ke maʻu ha ngaahi fakatātā pe fai ha ngaahi ʻekitivitī ʻi he kalasí ʻe lava ʻo tokoni atu kiate koe mo e kau akó ke feakoʻaki homou hingoá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino ki he founga ki hono faiakoʻí

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau haʻu mateuteu ke vahevahe e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ko e hā haʻanau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ia.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení. Fakamanatu ki he kau akó ʻa ʻenau teuteu ki he kalasí pea fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻutuʻu e ngaahi ʻatá ʻi hono fakahokohoko totonú. Ko e hokohoko totonú ko e H, F, E, A, I.

Liliu ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻi he lēsoní ʻo makatuʻunga ʻi he founga ʻoku mahino lelei ai ki he kau akó ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā nai ʻa e ongo naʻe mei maʻu ‘e Siosefa Sāmita lolotonga e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó? Ko e hā hono ʻuhingá?

“ʻI he foaki … mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá”

Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻe ʻaonga ki ai haʻo ako lahi ange fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Mahalo ko ha taha ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pe mahalo ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻoku fefaʻuhi mo ʻene tuí. Fakamatalaʻi nounou honau ngaahi tūkungá ʻi hoʻo tohinoa akó pea feinga ke ʻilo lahi ange ki he ʻuhinga ʻe ʻaonga ai kiate kinautolu ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI hoʻo akó, fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo e moʻoni ko ia naʻe ʻomai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá (vakai ki he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3).

Naʻe tohi ‘e Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne aʻusia lolotonga hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ” mei he ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hano vahevahe ʻa e laukongá pea vahe ki he vaeua ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e palakalafi 1–14, fekauʻaki mo e ʻaʻahi ʻa Molonai ʻi he poʻulí. ʻE lava ke lau ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e palakalafi 15–23, fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa hili e ʻaʻahi ʻa Molonaí.

Ko ha founga ʻe taha ko hono fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi konga ʻo e fakamatalá pea fili e ngaahi palakalafi ke lau ʻe he kau akó ʻe ʻaonga taha kiate kinautolú. ‘E lava foki e kau akó ‘o vakai ki he Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 20-30.

  • Ko e hā e ngaahi fakamatala naʻá ke maʻu ʻokú ne fakahaaʻi naʻe ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fili ai ‘a Siosefa Sāmita ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kae ʻikai ko ha tangata poto ʻiloa ʻi he vahaʻataimi ko ʻení?

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná te ke vahevahe mo e tokotaha naʻá ke fakakaukau ki aí?

Ngaahi fakaikiiki fakahisitōlia

Hili hono maʻu ‘e Siosefa Sāmita ‘a e ‘ū lauʻi peletí, naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ‘aki ‘a e meʻafoaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá. “Taimi ʻe niʻihi naʻe liliu ʻa Siosefa ʻaki ʻene sio ki he ongo meʻa liliu leá [ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí] pea lau ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻa e ngaahi mataʻitohi ʻi he ʻū lauʻi peletí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe faʻa tokoni ai e foʻi maka kikité ke toe faingamālie ange. Naʻá ne faʻa faʻo e foʻi maka kikité ʻi hono tataá, ʻai hono matá ki he loto tataá ke taʻofi e hū ki loto ha māmá, peá ne sio leva ki he foʻi maká. ʻE ulo mai ʻa e maama mei he foʻi maká ʻi he fakapoʻulí, ʻo fakahā ʻa e ngaahi lea naʻe tala-kae-tohi ʻe Siosefá” (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 61).  

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Kapau ʻoku toe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e foʻi maka kikité, te ke lava ʻo huluʻi e foʻi vitiō fekauʻaki mo e maka kikité ʻi he konga ʻi laló ki he “Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá.”

 

Lau ‘a e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Te ke lava foki ʻo mamata ʻi he foʻi vitiō “Fehangahangai ʻi he Meʻa Kotoa Pē” ʻi he ChurchofJesusChrist.org mei he taimi 8:18 ki he 9:24.

Hili e kakato hono liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne kumi ha tokotaha faipulusi. Naʻe ʻikai ke faingofua ʻeni. Ko e faingataʻá he naʻe fuʻu lōloa e tohí, totongi hono pākí mo hono fakatahatahaʻi ha tatau ʻe lauiafé, ne fakalotosiʻi. Ne ʻuluaki ʻalu ʻa Siosefa kia E. B. Kulenitini, ko ha tangata fai paaki mei Palemaila, ka naʻe ʻikai ke ne tali. Naʻá ne toe feinga ki ha tangata fai paaki ʻe taha ʻi Palemaila, ka naʻe ʻikai pē ke ne tali. Naʻá ne fononga leva he maile ʻe 25 (40 km) ki Lōsesitā, ki ha tangata fai pulusi ʻiloa ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo Niu ʻIoké, ka naʻe ʻikai pē ke ne tali. Ne tali ia ʻe ha tangata fai pulusi ʻe taha ʻi Lōsesitā, ka naʻe ʻikai ke feʻunga e ngaahi tūkunga ne fiemaʻú.

Hili ha ngaahi uike, pau pē naʻe puputuʻu ʻa Siosefa ʻi hono fakafepakiʻi e ngāue ne ʻoange kiate ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ʻai ʻe he ʻEikí ke faingofua, ka naʻá Ne ʻai ke malava. ʻI he feinga hono nima ʻa Siosefá, ʻa ia ko e tuʻo ua ia ʻene ʻalu ki he faipulusi mei Palemaila ko Kulenitiní, ne toki tali e kolé. (Dallin H. Oaks, “Fehangahangai ʻi he Meʻa Kotoa Pē,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 116)

  • ʻOku tākiekina fēfē hoʻo ngaahi ongo fakatāutahá ʻe he ngaahi fakaikiiki fakahisitōlia ko ʻeni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Ko hono fakamatalaʻi e ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau ala vahevahe mo e tokotaha naʻa nau fakakaukau ki ai kimuʻá ʻe tokoni ke mahino lelei ange ki he tokotaha ko iá ʻa e founga naʻe ʻomi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá.

Vahe e kau akó ke nau tau hoa. Fakaafeʻi kinautolu ke nau taufetongi ʻi hono fakatātaaʻi ha mēmipa ʻo e Siasí pea fakamatalaʻi mo tali e ngaahi fehuʻí pea mo ha taha ʻokú ne fie ako lahi ange fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Takai holo ʻi he lokí pea fakafanongo ki he ngaahi fakamatalá ke fakapapauʻi pe ʻoku fiemaʻu ha toe ako lahi ange ʻi he tefito ko ʻení.

Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakamatalá, fakakaukau ke vahevahe e fakamoʻoni fakataautaha ki he mālohi, meʻafoaki, mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe foki ʻenau fakamoʻoní ʻo ka nau loto ki ai.