Seminelí
Peesi Talamuʻakí: Ko e Taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Peesi Talamuʻakí: Ko e Taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Peesi Talamuʻakí,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Ngaahi Peesi Fakafeʻiloaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Peesi Talamuʻakí

Ko e Taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
Molonai, foha ʻo Molomoná, ʻoku tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai e Tohi ʻa Molomoná, hili ko iá kuo tau ʻosi maʻu e folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he Tohi Tapú? ʻI he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he palōfita ko Molonaí ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino kiate koe peá ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Kaveinga ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú. Manatuʻi ko “ʻetau taumuʻá ke tokoni ke mahino mo falala ʻa e toʻutupú mo e kakai lalahi kei talavoú ki he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakafeʻungaʻi kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, mo teuteuʻi kinautolu, mo honau fāmilí mo e niʻihi kehé ki he moʻui taʻengata mo ʻenau Tamai Hēvaní” (Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: Ko ha Tohi Tuʻutuʻuni maʻá e Kau Faiako mo e Kau Taki ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú [2012],x).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku toutou fakamamafaʻi mo fakaʻaongaʻi ai e Tohi ʻa Molomoná ‘i he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e mahuʻinga hono ʻiloʻi ha taumuʻa ʻo ha meʻa

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻangāue he ʻikai maheni mo e kau akó pe ko hono ʻomi e ngaahi meʻangāue peheé ki he kalasí ke mamata mo ala ki ai e kau akó. Ko e meʻangāue ʻi laló ko ha meʻafua ʻengikale (cross-staff), ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he kuonga muʻá ki he folaú.

Kuó ke sio nai ʻi ha meʻangāue hangē ko ia ʻi he fakatātā ko ʻení? Fakakaukauloto ʻokú ke fakamatalaʻi ki ha taha kehe ʻa e taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo ha meʻangāue ʻoku ʻikai ke ke maheni mo ia.

ʻĪmisi
ʻĪmisi ʻo e meʻafua ʻengikalé
  • Ko e hā ʻoku tokoni ai ke ʻilo mo mahino e taumuʻa pe mahuʻinga ʻo ha meʻa kimuʻa pea fakaʻaongaʻi pe vahevahe ia mo e niʻihi kehé?

    ʻĪmisi
    fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

    Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa ʻi he fehuʻi hono hokó.

  • ʻE fekauʻaki fēfē nai ʻeni mo e mahino ki he taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakakaukau ki he loto-falala te ke ongoʻi ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ha taha naʻe ʻikai ke ne ʻilo ki ai. ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, kumi pe ko e hā e meʻa ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e founga te ke lava ai ʻo vahevahe hoʻo mahinó mo e niʻihi kehé.

Ko e mahino e taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Fakakaukau ke hiki ʻa e sētesi taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke fakakakato ʻa e sētesí ʻaki e meʻa ʻoku nau maʻú.

Naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná ke …

Naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná ke …

ʻOku ʻi he peesi fakataumuʻá e ngaahi lea fakaʻosi naʻe tohi ʻe Molonai ʻi he ‘ū lauʻi peleti koula fakaʻosí. Lau ʻa e peesi talamuʻakí mo e ʻuluaki palakalafi ʻe tolu ʻo e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. Kumi ha ngaahi founga ke fakakakato ai ʻa e sētesi ʻi ʻolungá. ʻE ala tokoni atu e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo fai ʻení.

  • Ko hai naʻe hiki ki ai e Tohi ʻa Molomoná?

  • ʻOku fekauʻaki e Tohi ʻa Molomoná mo hai?

  • Ko e hā naʻe hiki ai e Tohi ʻa Molomoná?

(Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he “Ko ha Fakamatala Nounou ʻo kau ki he Ko e Tohi ʻa Molomoná” ʻi he ngaahi peesi talateú.)

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻangāue ia ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e tānaki ʻo ʻIsileli ʻi hotau kuongá mo tokoni ki he kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. (Ulisses Soares, “Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 35)

  • Ko e hā kuó ke ako mei hoʻo akó pea mo e fakamatala ʻa ʻEletā Soālesi fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Ko e moʻoni ʻe taha mahalo naʻá ke ʻiló naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo fakalotoʻi e kakai kotoa pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e meʻá ni ʻokú ke vakai ki ai ʻi he palakalafi hono ua ʻo e peesi talamuʻakí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

ʻE lava ke tokoni e ongo ʻekitivitī ko ʻení ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó ki he moʻoni ʻoku fakaʻilongaʻi mataʻāʻā ʻi ʻolungá. ʻE lava ke fakahoko e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e ʻekitivitī takitaha maʻá e kau akó pe ʻoange ha tatau ʻo e ʻekitivitī takitaha. ʻE lava ke fili e kau akó ke nau fakahoko ha taha ʻo kinautolu pea nau feakoʻiʻaki leva e meʻa ne nau akó. Te nau lava foki ʻo ngāue tautau toko ua pe fakakulupu iiki ke fakakakato fakatouʻosi e ongo ʻekitivitií.

ʻEkitivitī A: ʻOku fakataumuʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí

ʻOku faʻa lave e Tohi ʻa Molomoná ki he fuakava kuo fai ʻe he ʻEikí ke tānaki ʻa ʻIsilelí. Lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe ua pe tolu ʻi he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi laló.

[ʻI he] hokohoko atu hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, te ke ʻilo ai ʻa e tokāteline ʻo e tānaki fakatahá, ngaahi moʻoni kau kia Sīsū Kalaisí, ʻEne Fakaleleí, mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻi he Tohitapú. ʻOku mahuʻinga fau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Ko hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. (Russell M. Nelson mo Wendy Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí [fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018],” fakalahi ki he New Era mo e Ensign,13 , ChurchofJesusChrist.org)

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí?

Fakalaulauloto ki he founga kuo tokoniʻi ai koe pe ko e niʻihi kehé ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tānaki ki he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi tāpuaki kuo maʻú koeʻuhí ko e tānaki ko ʻení.

  • Naʻe mei kehe fēfē nai hoʻo moʻuí, kapau naʻe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko hai te ke lava ʻo vahevahe ki ai e Tohi ʻa Molomoná?

‘Ekitivitī E: Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoa e kakai kotoa pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

Fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí mo e founga kuo liliu ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ho vā fetuʻutaki mo Iá. Toʻo leva ha kiʻi taimi ke hiki ai ha potufolofola ʻe ua pe tolu mei he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne akoʻi koe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Kapau ʻokú ke fiemaʻu tokoni, vakai ki he “Sīsū Kalaisi” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

  • Ko e hā ʻoku tokoni e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino kiate koe ʻo kau kia Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

ʻE lava ke liliu ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke tauhoa pe fakakulupu iiki ʻa e kau akó ke nau fakatātaaʻi.

Fakakaukau angé ki haʻo talanoa mo ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke maheni mo e Tohi ʻa Molomoná pe ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku fuʻu ʻaonga. Ko e hā te ke lava ʻo vahevahe mo e tokotahá ni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná mo hono taumuʻá? Fakakaukau ke fakakau ha ngaahi aʻusia fakataautaha, ngaahi kupuʻi lea mei he peesi talamuʻakí mo e talateú, pe ha faʻahinga fakamatala pē mei he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakó

Fakakaukau ke fakaʻosi ʻaki ha fakamoʻoni fakataautaha ki he taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakamoʻoní pe ngaahi ongo fekauʻaki mo ʻenau ako he kuohilí mo e kahaʻú ʻo e lēkooti toputapú ni.