Liahona
Ko e Fiefia ʻi he Sāpaté Fakafou ʻi he Feilaulaú
Māʻasi 2024


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Ko e Fiefia ʻi he Sāpaté Fakafou ʻi he Feilaulaú

ʻI Senē, ʻAositelēliá, naʻe kamata fakataha ʻa e moʻui ʻa ha ongomeʻa mali foʻou ko ʻŌleni mo ʻAna Ngūngūtau ʻaki ʻena lotua ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e meʻa kuo tuku fakatatali ʻe he ʻEikí ke na akó. Hili pē ha taimi nounou, naʻe maʻu ha tohi aleapau ʻa ʻŌleni ke vaʻinga ʻakapulu ʻi ha taʻu ʻe 2 ʻi ha kalapu fakalotofonua ʻi Kulīfifi, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi naʻe houa ʻe ono mei Senē. Hili hano aleaʻi mo lotua lahi, naʻá na fakakaukau ke tali ʻa e aleapaú pea naʻe fakalahi ʻe he kalapú hono vāhengá mo e pōnasí ke tokoniʻi ʻa e fāmilí ke hiki pea nofo ʻi honau kolo foʻoú.

Naʻe ʻohovale ʻa e ongomeʻa malí, ko e kamata pē ʻa e faʻahitaʻu vaʻingá, naʻe fakataimi-tēpileʻi ʻa e ngaahi vaʻinga lahi ki he ngaahi ʻaho Sāpaté. Ko ʻena fuofua fakakaukaú naʻe fekauʻaki ia mo e tokoni ʻa e kalapú ʻi he taimi naʻá na aʻu atu aí. Naʻe fakamahinoʻi ange ʻe he seá naʻe fiemaʻu ke totongi ʻosi ʻe ʻŌleni hono moʻuá ʻaki haʻane vaʻinga ʻi he ngaahi vaʻinga ne fakataimi-tēpilé.

ʻOku pehē ʻe ʻŌleni, “ʻI heʻeku kei vaʻinga ʻi Seneé . . . naʻe fakahoko kotoa ʻemau vaʻingá ʻi he ʻaho Tokonakí. Naʻe foʻou ʻeni ia kiate au, pea naʻá ku ongoʻi taʻe-fiemālie ke vaʻinga ʻi he ʻaho Sāpaté . . . Naʻá ku ongoʻi naʻe fiemaʻu ke u fakahā ʻa e hohaʻa ko ʻení ki heʻeku kalapú.”

Naʻe ʻikai ke fuoloa hili ʻa e pōtalanoa ko ʻení mo e hoko mai ʻa e COVID-19, pea naʻe kaniseli ʻa e faʻahitaʻú ʻi he taʻu ko iá. Naʻe ongoʻi ʻe ʻŌleni ko e tali ʻeni ki heʻene lotú, ka naʻe toe fakalōloa ʻene aleapaú ʻaki ha toe taʻu ʻe ua koeʻuhí ke ne lava ʻo vaʻinga ʻi he faʻahitaʻú kakato pea ke ʻosi hono moʻuá hono totongi.

Ko e manatu ʻeni ʻa ʻŌlení, “ʻI he ofi ke kamata ʻa e faʻahitaʻu vaʻinga foʻoú ʻi he 2021, naʻá ku talaange ki he [sea ʻo e kalapú] he ʻikai ke u vaʻinga ʻi he ʻaho Sāpaté pea te u kumi ha founga ke totongi fakafoki ai hoku moʻuá. Naʻá ne talamai ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe ua ke u fili mei ai: ‘Ko e vaʻinga ke totongi ʻaki’ pe ‘Ko e totongi fakaʻangataha ke ʻosi’. Naʻá ku ʻiloʻi taʻe-toe-veiveiua ko e meʻa totonu ke faí ke tauhi ʻa e fekau ʻa e ʻEikí pea te Ne ʻomi ha founga.”

Naʻá ne fetuʻutaki ki heʻene pīsopé ki ha fakafiemālie mo ha faleʻi pea naʻe fakapapauʻi ange naʻe tonu ʻene filí. “Naʻá ku toe tā ki he seá ʻo talaange kiate ia [te u mavahe] mei he kalapú pea te u totongi ʻosi hoku moʻuá. Naʻa nau ʻomi ha māhina ʻe hongofulu ke fakahoko ai ia.”

Naʻe loto-fiemālie ʻa e fāmili Ngūngūtaú ke ngāue mālohi ke totongi ʻosi hona moʻuá pea ke na fua faivelenga ange hona uiuiʻí ʻi heʻena hoko ko e ongo faiako seminelí. Naʻá na falala kapau te na fakahoko ʻena tafaʻakí, ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga.

ʻOku pehē ʻe ʻŌleni, “Hili ʻeku fili ke tauhi ʻa e ʻAho Sāpaté ke māʻoniʻoní . . . naʻe tāpuekina kimaua ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha ngaahi founga lahi fau. Naʻe fakaava ʻa e ngaahi matapaá pea naʻe hiki hake hoku vāhengá ʻi heʻeku ngāué.” Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe kamata ke fakalele ʻe ʻŌleni haʻane pisinisi pē ʻaʻana pea lava ke vave ange ʻene totongi fakafoki hono moʻuá ki he kalapú. Faifai pea lava ke foki ʻa e ongomeʻa malí ki Senē.

Naʻe hoko ʻeni ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe ʻŌleni ha telefoni ke talanoa mo ʻene palesiteni fakasiteikí, ʻa ia naʻe fakaafeʻi ai ia ke ne hoko ko ha pīsope ʻi he Uooti Kulīfifí, ʻi he Siteiki Livaliná. ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Naʻe fakaʻohovale ʻeni. Naʻe lōngonoa mo loʻimataʻia ʻa e fakaʻuli foki ki apí.” ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa ʻŌleni mo ʻAna ki ʻapí, naʻá na tūʻulutui ʻi he lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ha fakafiemālie.

Ko e manatu ʻeni ʻa ʻŌlení: “Naʻe fakapapauʻi mai leva ʻe he Laumālié kiate au naʻe ʻikai ke u hiki mai ki heni mei Seneé ke vaʻinga ʻakapulu. Naʻe ʻomi au ʻe he Tamai Hēvaní ki heni ke tokoni ki Heʻene fānaú pea hoko ko ha meʻangāue ʻi hono langa hake Hono puleʻangá ʻi he konga ko ʻeni ʻo ʻEne ngoue vainé. ʻI he taimi ní, ʻoku ʻikai haʻama palani ke toe foki ki Senē ka ko e palani ke ngāue tokoni ʻaki homa lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí ʻi he uiuiʻi ko ʻení. Kuó u mātā ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku ngāué ʻo aʻu mai ki he tuʻunga ko ʻení pea ʻoku ou ʻofa lahi ki hoku uōtí mo e ngāue maʻongoʻongá ni.”

“ʻOku ou ʻilo naʻe feilaulauʻi ʻe hoku Fakamoʻuí ʻEne moʻuí maʻaku, pea ko e lahi taha te u lava ʻo fakahoko ke fakahoungaʻi ʻakí ko e feinga ke talangofua ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI he taimi ʻoku ou tōnounou aí, ʻoku ou ʻilo te u lava ʻo tafoki ki Heʻene Fakaleleí ke hiki hake au mo fakamālohia au ke hokohoko ʻatu ʻeku fakalakalaká. Ko ha tāpuaki hono tauhi ʻo e ʻAho Sāpaté ke Māʻoniʻoní. ʻOku ou ʻilo ʻi heʻetau muimui ki he fekau ko ʻení ʻe fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e maama mo e poto ke tāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻa e uiké.”