Liahona
ʻOkú Ke Ongoʻi Tuenoa Nai ʻi Hoʻo Loto-Hohaʻá? ʻE Lava ke Tokoni ʻa e Ngaahi Tokoni ʻe 3 Ko ʻEní
Māʻasi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOkú Ke Ongoʻi Tuenoa Nai ʻi Hoʻo Loto-Hohaʻá? ʻE Lava ke Tokoni ʻa e Ngaahi Tokoni ʻe 3 Ko ʻEní

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Haʻamoa ʻAmelika.

Kuo ʻomi au ʻe heʻeku fefaʻuhi mo e ongoʻi tuenoá mo e loto-hohaʻá ke u ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea naʻe tokoni ia ke mahino kiate au hoku tuʻunga ʻi he ongoongoleleí.

ʻĪmisi
ngaahi ʻīmisi ʻo ha fofonga liʻekina mo loto-mamahi

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faingataʻa ʻi hoʻo hoko ko ha tāutaha kei talavoú ke ke ongoʻi hangē ʻokú ke kau atú.

Ko e taimi lahi ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou tuenoa. ʻOku ou feinga ke langaki hake ʻeku moʻuí, ka ʻoku ou kei ongoʻi pē ʻa e fatongia ke tokangaʻi hoku fāmilí. Pea neongo ʻeku fie fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou mavahe māmālie meiate kinautolu mo e ngaahi meʻa ʻoku ou manako ke faí.

ʻI he taimi ní, ʻoku hanga ʻe heʻeku loto-hohaʻá ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ʻeku fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení ka ʻoku ou kei ongoʻi pē ʻoku ou kau ki ai. ʻOku faʻa hoko ʻeni ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi faingataʻa lahi ʻoku ou fehangahangai mo iá.

ʻOku hanga ʻe he loto-hohaʻá ʻo ueʻi au ke u hiki ʻeku ngaahi fakakaukaú ʻi ha tohinoa kae ʻikai fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, koeʻuhí he ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai mahino ki ha taha ʻeku aʻusiá. ʻOku ʻikai lahi ha talanoa ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí heni ʻi Haʻamoa ʻAmelika. ʻOku ou ongoʻi hangē ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé ha tōʻonga fakakaukau “ʻoku ou fakavaivai” ʻi he taimi ʻoku ou feinga ai ke fakamatalaʻi ʻeku fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke u kole ha tokoni, ka ʻoku ou fakamavaheʻi au.

Ka neongo ia, kuo akoʻi au ʻe heʻeku fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá ki he mahuʻinga ʻo e fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, tautautefito ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe niʻihi kuo ʻomi ai au ʻe heʻeku fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá ke u ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻoku ou kau moʻoni ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko Hono Fakalahi ʻa e Mālohi ʻo e Lotú

Neongo kuó u fefaʻuhi maʻu pē mo e loto-hohaʻá, ka kuo fakaʻau ke faingataʻa ange ʻa e pole ko ʻení ʻi heʻeku hoko ko e taha ʻo e kakai lalahi kei talavoú ʻi heʻeku fehangahangai mo ha ngaahi faingamālie foʻou mo ha ngaahi liliu lahi. ʻOku hanga ʻe heʻeku moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e manavasiʻí mo e hohaʻá ʻo ʻai ke u veiveiua ʻi he taimi ʻe niʻihi ki hoku mahuʻinga fakatāutahá mo hono ʻofaʻi aú.

Neongo iá, ka ʻoku hoko ʻa e fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotú ke u ʻiloʻi moʻoni ʻoku ou kau.

Hangē ko e faleʻi ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālatí (1928–2023), “ʻE lava ke liliu ʻe he lotú ʻetau moʻuí. ʻE ala poupouʻi ʻe he lotu fakamātoató ʻa ʻetau fakalakalaká pea tau tokoni ai ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau.”1

Kuó u fakafalala lahi ki he lotú, koeʻuhí ko e loto-hohaʻá, pea kuo tokoni ia ke fakaloloto ange hoku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní pea mo ʻeku tui ʻokú Ne fanongo ki he ngaahi lotu kotoa pē. Kuo fakaʻau ke toe mahuʻingamālie ange ʻeku ngaahi lotú ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻi heʻeku fehangahangai mo e pole ko ʻení mo falala kia Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní ki ha tokoni.

ʻOku ou fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo ʻeku ngaahi ongó, hoku ʻahó, ʻeku ngaahi hohaʻá—ha faʻahinga meʻa pē, ko e moʻoni ia. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke Ne toʻo atu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi hohaʻá, ka ʻi he taimi ʻoku ou tafoki ai kiate Ia ke maʻu ha tokoní, ʻoku ou ongoʻi hangē ʻoku hili mai Hono toʻukupú ki hoku umá pea ʻokú Ne fakapapauʻi mai ʻokú Ne ʻiate au.

ʻOkú Ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻoku ʻAʻana au pea ʻoku ʻikai ke u tuenoa.

Ko Hono Fakaloloto ʻa e Mahino ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

Mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa ʻo e ongoongoleleí, ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku ou maʻu ʻa e fakamoʻoni mālohi taha ki aí ko e mālohi faifakamoʻui ʻo hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi ʻoku ou fakatokangaʻi ai e founga kuo tokoniʻi ai au ʻe he Fakamoʻuí, ʻoku lava ke u ongoʻi ha ongo ʻoku ou kau pea mo ha fakapapau ʻoku ʻiloʻi au. ʻOku fakaʻaiʻai au ʻe heʻeku fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá ke u fekumi ki he fakafiemālie ʻo e ʻi ai ʻa e Laumālié, pea koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻoku ou femoʻuekina maʻu pē ʻi he fanga kiʻi tōʻonga moʻui fakalaumālie iiki mo faingofuá (vakai, ʻAlamā 37:6) ʻi he ʻaho kotoa pē ke fakaafeʻi mai ʻa e mālohi ʻo Kalaisí ki heʻeku moʻuí.

Ko e moʻoni ko e kī maʻongoʻonga taha ʻoku fiemaʻu ke u matuʻuaki ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi pole kotoa ʻo e moʻuí ko hono maʻu ʻa e tui ki Heʻene ʻaloʻofá mo e feilaulaú. Hangē ko ʻEne akonakí, “Ko au ko e maama ʻo māmaní” (Sione 8:12), ʻa ia, kiate au, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki leleí mo e ivi tākiekina meia Sīsū Kalaisí ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau aʻusiá.

Naʻe akoʻi foki ʻi he ʻofa ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e fekumi ki he ngaahi meʻangāue maʻanautolu ʻoku fefaʻuhi mo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻo pehē: “Kumi faleʻi mei ha kakai falalaʻanga kuo fakamoʻoniʻi ʻenau akó, kau taukei mataotao pea nau mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku leleí. Tala totonu kiate kinautolu ho hisitōliá mo ho ngaahi faingataʻaʻiá. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu mo e fakapotopoto ʻa e faleʻi ʻoku nau ʻoatú mo e founga ʻoku nau pehē ʻe fakaleleiʻi ʻakí. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki fakaofo kotoa pē kuó Ne foaki mai ʻi he kuonga fakakōsipeli nāunauʻiá ni.”2

Te tau lava ʻo fakalakalaka ʻo fakafou ʻi he poupou ʻa e Fakamoʻuí.

Ko Hono Fakatupulaki ha Ngaahi Fetuʻutaki ʻOku Mahuʻingamālié

Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa mei heni, ʻa ʻeku fefaʻuhi lahi mo e loto-hohaʻá. Ka naʻe ʻikai ke u mavahe mei he niʻihi kehé, naʻá ku lotu ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoni, pea naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālié ke u sio ki ha moʻoni liliu moʻui:

ʻOku fiemaʻu ke tau fetokoniʻaki.

Neongo ʻe lava ʻe he loto-hohaʻá ʻo ngaohi au ke u fie mavahe mei he niʻihi kehé, ka ko haʻaku fakamavaheʻi aú, ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní maʻakú. ʻOku fiemaʻu ʻe he filí ke tau ongoʻi ʻoku motuhia ʻetau fetuʻutakí—pea ʻoku ʻikai ke tau kau ki ai, tautautefito ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Ka ʻi he taimi ʻoku ou falala ai ki he Fakamoʻuí ke Ne ʻomi ha mālohi ke u aʻu atu ki hoku ngaahi tokouá mo e ngaahi kaungāmeʻá ki ha tokoni fekauʻaki mo hoku ngaahi faingataʻaʻiá, ʻoku nau tali ʻi he ʻofa mo tokoniʻi au ke u laka atu ki muʻa.

Kuó u mātā ko e taimi ʻoku tau loto fiemālie kotoa ai ke fetuʻutaki mo e niʻihi kehé (tautautefito ki he taimi ʻoku tau loto fiemālie ange ai ke tau vāmamaʻo fakalongolongó), te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e ongo ko ia ʻo e kau atú—ʻa e ongo ko ia ʻo e faaitahá mo e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí.

Ongoongolelei ʻo e Kaú

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai ha ngaahi pole ʻe niʻihi. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he ngaahi meʻa kuó u aʻusia ʻi he loto-hohaʻá, kuó u lava ai ʻo fakaloloto ange ʻeku fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, pea mo ʻetau fiemaʻu ha fetuʻutakí. Hili ʻeku maʻu ha tokoni ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻangāue ʻo e ongoongoleleí mo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻoku ou lava ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻoku ʻi ai moʻoni haku faingamālie ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—ʻa ia ʻoku maʻu ia ʻe he taha kotoa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau ngaahi tūkungá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai maʻu pē ha faingamālie ki he fakalakalaká ʻi hono tokoniʻi ʻa e taha kotoa ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu ʻi he Siasí, tautautefito ki he kakai lalahi kei talavoú. Ka ʻoku kei hokohoko atu pē ʻeku mamata ki he hoko ʻa e ngaahi maná.

Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻoku ou ʻamanaki pē ʻokú ke ʻiloʻi ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e faifakamoʻui, ʻo e fiefia, pea mahuʻinga tahá, ke kau atu—ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻOku ou ongoʻi ʻa e moʻoni ko iá ʻi hoku lotó.