Liahona
Tataki Malu ki he Feituʻu ʻOku Fiemaʻu ke Tau ʻi Aí
Māʻasi 2024


“Tataki Malu ki he Feituʻu ʻOku Fiemaʻu ke Tau ʻi Aí.” Liahona, Māʻasi 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

2 Nīfai 25:32

Tataki Malu ki he Feituʻu ʻOku Fiemaʻu ke Tau ʻi Aí

ʻE tokoniʻi maʻu pē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻetau fonongá ʻi ha ngaahi founga fakaofo.

ʻĪmisi
ongo vaʻe ʻi he sinoú

ʻI heʻeku taʻu 12, naʻe hiki hoku fāmilí mei Hongo Kongo mo hono ʻea māmāfaná ki ha feituʻu naʻe momoko mo foʻou hono faʻahitaʻu momokó. Naʻe ʻikai fuoloa, kuo fakaafeʻi au ki heʻeku fuofua fononga lalo mo e kau talavou ʻi hoku uōtí, ʻi he faʻahitaʻu momokó.

ʻI he ʻaho ʻo ʻemau fononga laló, naʻá ku tui vala māfana fakatatau mo e meʻa naʻá ku ʻiló. ʻI heʻemau kaka ʻi he ngaahi hala pikopiko he moʻungá, naʻá ku fiefia ke mamata ki he ʻufiʻufi ʻe he sinou naʻe toó ʻa e kelekelé. Neongo ia, ka naʻe ʻikai feʻunga hoku teungámo e funga ʻo e fonuá mo hono ʻeá, pea naʻe faingataʻa ke u tulituli hake ki heʻeku kulupú. Naʻá ku talaange ke nau muʻomuʻa atu pea te u kau fakataha mo e niʻihi naʻá ku pehē ne nau muimui maí.

ʻI heʻeku hoko atu ʻi heʻeku vave pē ʻaʻakú, naʻe viviku hoku ongo suú pea pīponu mo hoku valá pea kamata ongonoa hoku ongo nimá, vaʻé, mo hoku matá. Naʻe kamata ke sinou lahi ʻaupito pea ʻikai ke u toe lava ʻo sio ki he halá. Hili haʻaku hē takai ʻi ha kiʻi taimi, naʻá ku fakatokangaʻi kuó u hē, toko taha, pea ʻikai fakapapauʻi pe naʻe ʻilo ʻe ha taha ʻeku puliá.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi he fononga ʻo e moʻuí, te tau ongoʻi taʻe-mateuteu, hē, pe liʻekina ai. Te tau ala hē mei heʻetau taumuʻá pea ʻikai ʻiloa mo e hala naʻe ʻi muʻa ʻiate kitautolú. ʻE hangē ko e mālohi ange ʻetau feinga ke laka ki muʻá, ko ʻetau mamaʻo ange ia mei he taumuʻa ʻo ʻetau fonongá. ʻE lava ke hoko mai ʻa e taʻefiemālié, pea fakaʻau ke ngali lelei ange ʻa e ʻahiʻahi ke tau foʻí.

Meʻamālié, ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ke fakalotoa kitautolu ke tau ʻilo ʻa e meʻa ke faí, hiki hake kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tūkia aí (vakai, Saame 37:23–24), mo ʻomi ha mālōlō (vakai, Mātiu 11:28), fakamoʻui (vakai, ʻĪsaia 53:5; ʻAlamā 15:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:48), loto-falala (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45), mo e nonga (vakai, Mōsaia 4:3; ʻAlamā 38:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23). Naʻá Ne folofola, “ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63). Mahalo he ʻikai te ke ʻilo maʻu pē ʻa e meʻa ke fai ʻi he kahaʻú, ka te tau lava ʻo muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻi he tui ʻe fakaiku lelei mo ikuna ʻetau fonongá koeʻuhí he te Ne tataki malu kitautolu ki he feituʻu ʻoku fiemaʻu ke tau ʻi aí.

Te tau lava maʻu pē ʻo hanga kia Sīsū Kalaisi he ko Sīsū Kalaisi ʻa e “halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí” (Sione 14:6).

Ko e Hala Totonu ki Heʻetau Fonongá

ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná he taʻu ní, kuo tau muimui ai kia Līhai mo hono fāmilí ʻi heʻenau folau ki he fonua ʻo e talaʻofá. Fakakaukau ki he meʻa naʻe kātekina ʻe he fāmili ʻo Līhaí ʻi he lolotonga ʻenau fonongá:

  • manukiʻi ʻi heʻenau tui mo muimui ki he kau palōfitá

  • fetongi ʻa e meʻa ne nau fiemālie mo maheni mo iá ʻaki ha feituʻu maʻomaʻonganoa naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi

  • fononga ʻo ʻikai mahino ʻa e mamaʻó, taumuʻa folaú, pe lōloa ʻo e fonongá

  • fiekaia, mamahi, mahamahaki, mo e mate

  • ngaahi ngāue faingataʻa, taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga pe ko e founga ke fakahoko ai kinautolú

  • ngaahi fakafeʻātungia, toloi, fakafepaki, mo e siva e ʻamanakí

  • ngaahi tūkunga faingataʻa ke ohi hake ai ʻa e ngaahi fāmili toki kamata foʻoú

Lolotonga iá, ʻoku tau mamata foki ki he founga naʻe tokoniʻi maʻu ai pē ʻe he ʻEikí kinautolú. Naʻá Ne foaki ʻa e

  • tataki fakaepalōfita mo ha fakahā fakafoʻituitui,

  • ngaahi folofola ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi fuakava kuo talaʻofa maí,

  • ʻū lekooti tohi hohoko mo e hisitōlia fakafāmili,

  • ʻū meʻangāue mo e founga ke feau ai ʻenau ngaahi fiemaʻú,

  • ivi lahi ange ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá,

  • poto mo e fakahinohino ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue naʻe ʻikai ke nau maheni aí,

  • Liahoná (ko ha meʻangāue ke tokoni ke nau ʻilo honau halá), mo e

  • hao pea mo maluʻi honau ngaahi fāmilí.

Ko ʻetau fonongá he ʻikai taʻe-kau ai ha ngaahi faingataʻa mo ha feilaulau, hangē pē ko e fāmili ʻo Līhaí. ʻE tokoniʻi pehē maʻu pē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Naʻe akoʻi ʻe Nīfai, “Ko e hala totonú ke tui kia Kalaisi … ʻaki ʻa e kotoa homou mālohí, ʻatamaí, mo e iví, pea mo homou laumālié kotoa” (2 Nīfai 25:29). Kapau te tau fili ke tui kia Sīsū Kalaisi, tali ʻi he loto-fakatōkilalo ʻEne folofolá, pea loto-toʻa ke ngāue, te tau maʻu ʻa e fiefiá mo e ngaahi tāpuakí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fepaki mo iá. Te tau lava ʻo maʻu ha loto-falala te tau lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau faí (vakai, 1 Nīfai 3:7).

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi founga lahi kuo tokoniʻi maʻu ai pē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e Mafoa ʻa e Ata ʻo ha ʻAho Ngingila Ange, tā ʻa Simon Dewey

ʻOkú Ne Foaki Mai ʻEne Tokāteliné

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi “ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá” (ʻĒpalahame 2:8). Naʻá Ne “[fakaʻilongaʻi foki ʻa e halá mo tataki ʻa e fonongá].”1 Ko ʻEne tokāteliné, ʻoku ʻiloa ʻi he folofolá ko e tokāteline ʻa Kalaisí, ko e hala ia kuo pau ke tau muimui kotoa ai ke fakahaofi mo fakamoʻui kitautolú.

Kuo pau ke tau ngāueʻi maʻu pē ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala maʻu pē, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá, pea fai hotau lelei tahá ke kātekina. Ko hono olá, ʻoku talaʻofa mai ʻa e fakamolemoleʻí, ʻamanaki leleí, mo e moʻui taʻengatá. (Vakai, 2 Nīfai 31:2–20.)

ʻI ha māmani ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi halá mo fepakipaki ʻa e ngaahi foungá, ʻoku ʻomi ʻe he tokāteline ʻa Kalaisí ha fakahinohino mahino mo ala-fakahoko te tau lava ʻo muimui ai ke tau kei nofo pē ʻi he hala totonú (vakai, 2 Nīfai 31:21).

ʻOkú Ne ʻOmi ʻa e Fiemālié

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí, tuʻunga ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e faʻahinga ongoʻi tuēnoa mo e liʻekina moʻoní. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei foki ʻa e founga ke ʻomi ai ʻa e fakafiemālié. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOua naʻa mamahi homou lotó” (Sione 14:1) pea “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu” (Sione 14:18).

Kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻafoaki ʻo e Fakafiemālié, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní, maʻanautolu ʻoku tui kiate Iá. Naʻá Ne folofola ko e Fakafiemālié te Ne “akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi [kiate] kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

ʻOkú Ne Foaki Mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

ʻI hono Fakafoki Mai ko ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá, kuo foaki mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e tohi folofola ʻo e kuonga muʻá mo e ngaahi ʻaho kimui ní, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe Nīfai “ʻilonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, [mo] piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai … teitei mate” (1 Nīfai 15:24).

ʻOku ʻomi ʻe he keinanga fakaʻaho ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ha maluʻi mo tataki kitautolu ke tau maʻu ʻo lahi ange ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku huluhulu ʻe Heʻene folofolá hotau halá (vakai, Saame 119:105) pea te ne “fakahā kiate [kitautolu] … ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke [tau] faí” (2 Nīfai 32:3).

ʻOkú Ne Tataki Kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene Kau Tamaioʻeikí—ʻa e Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

Kuo ui ʻe Sīsū Kalaisi ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ke tokoniʻi kitautolu. Ko ʻenau faleʻí mo e akonakí ʻoku maʻatautolu ia mo hotau kuongá. Kapau te ke fakatokangaʻi ʻokú ke hē pe puputuʻu ʻi hoʻo fonongá, ʻe ala ʻaonga ke ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻe tolu ko ʻení:

  1. Kuo teuteuʻi fēfē au ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ki he ngaahi faingataʻa kuó u aʻusiá?

  2. Ko e hā ha meʻa ʻoku fakaafeʻi au ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke u fai he ʻahó ni ke teuteu ai ki he ngaahi pole ʻoku hanganaki maí?

  3. Ko e hā ha meʻa ʻoku ou fai he taimí ni ke ngāueʻi ʻa e ngaahi fakaafe fakaepalōfitá?

ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, te tau lava ai ʻo fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakahinohino ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Te tau lava ʻo fanongo lelei ange ki he leʻo ʻo e ʻEikí mo fakatokangaʻi e founga ʻokú Ne tokoni maʻu ai pē kiate kitautolú. Kapau te tau fili ki ai, te tau lava ʻo fakafanongo ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló pea maʻu ha fakahinohino, tuʻumālie, mo ha maluʻi ʻi he hala ʻoku fakatau ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Tai ʻi ha funga moʻunga

Ko ʻEletā Tai ʻi he ʻotu moʻunga Siela Nevata ʻo Kalefōniá ʻi he 1988 nai. Ko e talanoa ʻokú ne vahevahé naʻe hoko ia ʻi he Moʻunga Peiteni Pauelí ʻi he ʻOtu Moʻunga Seni Kepaleli Kalefōniá ʻi he 1984.

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻutohí

Ko e Tui ke Laka Atu Ki Muʻá

Naʻá ku hē, mokosia, pea tuēnoa ʻi he moʻunga sinou ko iá ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi he kuohilí, peá u fakaʻau ʻo fuʻu fiemaʻu vivili [ha tokoni]. ʻI he ʻikai ke u ʻilo pe ko e toe hā ha meʻa ke faí, naʻá ku tūʻulutui ai ʻi he sinou foʻou naʻe toki toó ʻo lotua ki heʻeku Tamai Hēvaní ha tokoni. Naʻá ku vahevahe mo Ia hoku faingataʻaʻiá mo ʻeku manavasiʻí peá u tautapa ke ʻilo mo fakahaofi au.

Ko e taimi naʻá ku tuʻu hake ai mei heʻeku lotú, naʻe tō takatakai ʻa e sinoú ʻiate au, pea naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e lōngonoa mo e nonga ʻa e ʻuluʻakaú. Naʻe fakahohaʻasi ʻa e fakalongolongo ko ʻení ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi ai ha ngahaha ʻi he vaoʻakau he tafaʻakí. Naʻe hū mai mei ai ha ongo tamaiki tangata lalahi ange. Naʻá na ʻosi aʻu ki he tumuʻakí, pea ʻikai ke na muimui ki he halangá, ka naʻá na pehē ke na fakaheheke hifo he moʻungá. ʻI he ngaahi feituʻú kotoa, naʻá na heheke tonu hifo pē ki he feituʻu naʻá ku ʻi aí!

ʻI heʻena ʻeke mai pe ko e hā ʻeku meʻa ʻoku fai ʻi aí, naʻá ku talange naʻá ku hē. Naʻá na fakaafeʻi au ke mau ō, pea mau fakaheheke lelei fakataha hifo ki he kamataʻanga ʻo e halá ʻi he tefito ʻo e moʻungá. Naʻe fāifai pea mau toe fakataha mo e toenga ʻo ʻemau kulupú.

ʻI heʻetau laka atu ʻi heʻetau ngaahi fononga fakatāutahá ʻi he tui, māteaki, mo e kātakí, ʻofa ke tau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku kaungā-fononga ai ʻa e Fakamoʻuí mo kitautolu ʻo tokoniʻi lahi kitautolú. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí. Fakatauange ke ʻomai ʻe heʻetau tui kiate Iá ha nonga ki hotau ʻatamaí mo e fiefia ʻi heʻetau fonongá.