Liahona
Ko e Meʻa Naʻá Ku ʻIlo ʻi Heʻeku Mavahe mei he Mītia Fakasōsialé
Māʻasi 2024


“Ko e Meʻa Naʻá Ku ʻIlo ʻi Heʻeku Mavahe mei he Mītia Fakasōsialé,” Liahona, Māʻasi 2024.

Ko e Meʻa Naʻá Ku ʻIlo ʻi Heʻeku Mavahe mei he Mītia Fakasōsialé

Kuo hanga ʻe hono holoki ʻeku fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé ʻo ʻai ke u feohi lahi ange mo ʻeku fānaú mo fakaleleiʻi ʻeku fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne puke ha ongo uaea kuo motu, ka ʻoku ʻākilotoa ia ʻe he fanga kiʻi fakaʻilonga ʻo e mītia fakasōsialé

Tā fakatātaaʻi ʻe David Green

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ueʻi au ʻe he ʻOtuá ke u mavahe mei he mītia fakasōsialé. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe lelei kiate au ʻa e mavahe mei he mītia fakasōsialé, ka naʻá ku toe ʻiloʻi foki naʻá ku fiefia ʻi he kakai naʻá ku ʻilo aí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakaleleiʻi ai e ongo meʻá ni; ka naʻá ku ʻiloʻi pē ʻoku ʻi ai ha meʻa kuo pau ke lililu.

Naʻá ku lau ha tohi naʻá ne fakatupu ke u fakalaulaulotoa ʻa e fehuʻi, “Ko e hā ʻa e lahi ʻo e taimi ʻi he mītia fakasōsialé ʻoku feʻunga ke ʻaonga ki he kakaí, ʻo ʻikai kaunga ki ai ʻa e ngaahi ivi tākiekina kovi kotoa pē?” Kiate au, ko e tali ki he fehuʻi ko ʻení ko ha miniti pē ʻe 20 nai … ʻi he māhina. Naʻá ku fokotuʻu leva ha taumuʻa ke fakahoko ʻeni, pea ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, naʻe faingofua ange ia ʻi he meʻa naʻá ku fakakaukau ki aí. Ko e meʻa naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki aí ko e lahi hono fakamālohia ʻe he liliu ko ʻení hoku vā mo hoku Fakamoʻuí. Naʻe fakaʻau ʻo u ongoʻi lelei ange ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate aú; naʻe fakaʻau ke mahino lelei ange kiate au ʻoku ʻi ai ʻEne palani kiate au; pea kuo fakaʻau ke u ʻiloʻi lelei ange ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai ʻoku mau feohí.

ʻIkai Tuku ke Puleʻi ʻe Heʻeku Faitaaʻi Pē Aú ʻa ʻEku Mahuʻingaʻia Pē ʻIate Aú

Kuó u ʻiloʻi maʻu pē ko e fānau au ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate au. Kuó u ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa hoku Fakamoʻuí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻeku moʻuí. Ka naʻá ku faʻa tuku ke puleʻi ʻe he mītia fakasōsialé ʻa e founga ʻo ʻeku vakai mo ʻeku fakakaukau pē kiate aú. Neongo ʻeku feinga ke u tui naʻe ʻikai uesia au ʻe he ngaahi ʻīmisi taʻepau ʻi he mītiá, ka ko hono moʻoní naʻe pehē ia. Naʻe hanga ʻe hono fakasiʻisiʻi hoku taimi ʻi he mītia fakasōsialé ʻo ʻai ke u maʻu ʻa e nonga mo e lōngonoa fakaʻatamai naʻá ku fiemaʻu ke ongoʻi ai ʻa hono fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne ongo fekauʻaki mo aú. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e ʻikai ke u toe fanongo ki Hono leʻó kae tālunga mo ʻeku fakaʻatā ha taimi lahi ange ke Ne ʻi aí.

Kuó u tui maʻu pē ki he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisí ko e uho ia ʻo e palani ko iá. Ka ʻoku ou tui foki ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu fakafoʻituitui. Naʻe akoʻi ʻe Leli M. Kipisoni, ko e Tokoni ʻUluaki mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú, “ʻOku ou ʻilo ʻoku tokanga mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu fakafoʻituitui, pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani fakataautaha maʻatautolu ke tau lava ai ʻo aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá.”1

Naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ke fekumi (scroll) mo feinga ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻeku taumuʻá. ʻI heʻeku nōfoʻi ʻi he mītia fakasōsialé, naʻá ku lava ai ʻo sio lelei ki he ngaahi meʻa mohu founga mo fakaʻofoʻofa kotoa pē naʻe fakahoko ʻe he kakaí. Naʻá ku ako ha meʻa lahi mei he kakai ko ʻení, ka naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ange ke fekumi ai kae ʻikai fakahoko [ʻa e meʻa naʻá ku akó]. Talu ʻeku mavahe mei he mītia fakasōsialé, mo ʻeku ongoʻi naʻe tataki au ke u ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u faí. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení naʻe fakaʻohovale mo kehe ia mei he meʻa naʻá ku fakakaukau ki aí, ka kuo nau ʻai ke lelei mo mahutafea ange ʻeku moʻuí.

Naʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e moʻuí pea ke tau maʻu ia ʻo lahi ʻaupito (vakai, Sione 10:10). ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni ke tau maʻu ai ha moʻui mahutafea angé.

Moʻui kae ʻIkai ʻi he Mītia Fakasōsialé

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé. ʻOku ou saiʻia ʻi hono lau ʻa e ngaahi talanoa fekauʻaki mo ʻEne ngāue fakaetauhi ki he kakai peheé pea mo hono akoʻi kiate kinautolu honau mahuʻingá. Naʻe hoko ʻeku fakamoleki ha taimi lahi ʻi he mītia fakasōsialé ke taʻofi ai au ke ʻoua naʻá ku ʻiloʻi moʻoni ʻa e kakai ʻi heʻeku moʻuí, ʻo kau ai hoku fāmilí. Naʻá ku fakatokangaʻi kapau naʻe ʻikai ongoʻi ʻe heʻeku fānaú ʻoku ou mahuʻingaʻia ʻiate kinautolu, ʻe ʻikai fuoloa kuo nau fekumi ki ha ngaahi meʻa kehe ke ne fakapapauʻi ange honau mahuʻingá.

Kuó u ofo ʻi he ʻofa ʻoku ou maʻu ki heʻeku fānaú ʻi heʻeku feohi lahi ange mo kinautolú. Kuó u ʻofeina hoku fatongia ko e faʻeé ʻi he taʻu ko ʻeni ne toki ʻosí ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. Kuó u fakaʻau ʻo maheni ange mo hoku kaungāʻapí pea mo kau longomoʻui ange ʻi hoku tukui koló. Kuo tupulaki hoku ngaahi faingamālie ke tokoní. Naʻá ku pehē naʻe tokoniʻi au ʻe he mītia fakasōsialé, ka ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke u aʻusia moʻoni ʻa e ngaahi meʻa naʻe lolotonga hokó ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi ʻoku mau feohí.

Naʻe hangē hono fakasiʻisiʻi ʻeku fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé ha kiʻi meʻa siʻi mo faingofuá, ka kuó ne fakaʻatā ke fakatupulaki lahi ʻeku tuí pea fakaleleiʻi mo hoku vā mo hoku Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻatautolu, pea ʻoku ʻi ai mo ʻEne fānau ʻoku nau fiemaʻu ke nau ongoʻi ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻiate kinautolu.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Niu ʻIoke, USA.