2014
Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Tokoní
Sune 2014


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Tokoní

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e nāunau ko ʻení pea feinga ke ke ʻilo e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he mahino ki he moʻui mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí hoʻo tui kiate Iá mo tāpuekina ai kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fiemālié

ʻI heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku tau hoko ai ko ha kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi, naʻá Ne tā e sīpinga maʻatautolú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá. … Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmani, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú.”1

Naʻe akonaki ʻa Linitā K. Peatoni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tau takitaha hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fie fokotuʻu atu ke ke manatuʻi ha foʻi lea ʻe nima ke tokoniʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki ange: ʻTomuʻa sio, pea toki tokoni.ʻ … ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakavá mo ʻetau ngāue tokoní, ʻo hangē ko e lea ne fai ʻe Palesiteni Monisoní, ʻe hoko ʻetau ngāué ko ha fakamoʻoni ʻo ʻetau hoko ko e kau ākongá.”2

Te tau lava ʻo lotu he pongipongi kotoa pē ke ʻilo e ngaahi faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Tēvita L. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Kau Talavoú, “[ʻE fakahinohinoʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní], pea ʻe tokoniʻi koe ʻe he kau ʻāngeló,” “ʻE foaki atu kiate koe ʻa e mālohi ke tāpuakiʻi mo fakahaofi e ngaahi laumālié.”3

Mei he Folofolá

Mātiu 20: 25–28; 1 Nīfai 11:27–28; 3 Nīfai 28: 18

Mei Hotau Hisitōliá

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Pilikihami ʻiongi (1801–77) ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856, naʻe kei kolosi ʻa e kau paionia fononga saliote toho tangatá ʻi he ngaahi potu tokaleleí pea ne fie maʻu e tokotaha kotoa pē ke tānaki leva ha ngaahi nāunau maʻanautolu. Naʻe tohi ʻe Lusi Mīsevi naʻe “vete ʻe he houʻeiki fafiné honau ʻū pivá [ko ha ʻū piva lalahi ne tui loto], sitōkeni mo e meʻa kotoa pē naʻe lava ke nau foakí, ʻi heni he loto Tāpanekalé, pea faʻo [kinautolu] ki he salioté.”

ʻI he kamata ke aʻu e kau paionia ne fakahaofí ki Sōleki Sití, naʻe tohi ʻe Lusi ʻo pehē, “Kuo teʻeki ai ha taimi te u ongoʻi fiemālie mo fiefia ange ai ʻi ha faʻahinga ngāue kuó u fai ʻi heʻeku moʻuí. Ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ke u faí ko haʻaku hū ki ha falekoloa ʻo talaange ʻeku fie maʻú; kapau ko ha tupenu naʻe fua taʻetotongi mai ia.”4

Naʻe lea ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita (1870–1951) kau ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé ʻo pehē: “ʻE fakatatau pē ʻetau fiefia taʻengatá ki he founga ʻoku tau līʻoa ai ʻetau moʻui ke tokoniʻi e niʻihi kehé.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Ko e hā Kuó u Fai Maʻá Ha Taha he ʻAhó ni?” Liahona, Nōvema 2009, 85.

  2. Linda K. Burton, “Tomuʻa Sio, Pea Tokoni,” Liahona, Nōvema 2012, 78, 80.

  3. David L. Beck, “Ko Ho Fatongia Toputapu ke Tokoní,” Liahona, Mē 2013, 56.

  4. Lucy Mack Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 42–43.

  5. George Albert Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 87.

Konga naʻe toʻo mei he [Ko Hai Ne Ala Maí?] fai ʻe Gary L. Kapp