2014
Ko ʻEtau Pēsí
Sune 2014


Ko ʻEtau Pēsí

Melaia C., taʻu 11, ʻEle Salavatoa

Kau faifekaú, tā ʻe Malia Kala A., taʻu 9, Palāsila

Paulo mo Kolo D., taʻu 10, mei he ʻOtu Filipainí, ko ha ongo māhanga tangata. ʻOkú na vēkeveke ke na lahi feʻunga ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí pea tufa e sākalamēnití. ʻOkú na saiʻia hono akoʻi e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé, pea kuó na ʻosi mateuteu ke ngāue fakafaifekau. ʻOku talanoa ʻe Kolo ki he tokotaha kotoa ʻo kau ki he palōfita moʻuí, pea ʻoku saiʻia ʻa Paulo ke ʻalu mo ʻene Tohi ʻa Molomoná ki he akó ʻo lau mo hono kaungā akó. ʻOkú na ʻilo ʻoku mahuʻinga ke lau e folofolá he ʻaho kotoa pea ʻalu ki he lotú ʻi he Sāpaté. ʻOku lea lelei ʻa Kolo mo Paulo ʻi ha lea fakafonua ʻe ua—faka-Takāloká mo e faka-ʻIlokanó—pea ʻokú na ako e lea faka-Pilitāniá ʻi he akó. ʻOkú na saiʻia he vaʻinga pasiketipolo mo hona kaungāmeʻá.

Ne poleʻi au ʻe hoku kaungāmeʻá ke u kapekape leʻo lahi ʻi ha lokiako ne ʻikai ha taha ai. ʻI heʻeku pehē ʻikai, ne nau fakamatalili mo fakakata ʻaki au. Peá u ʻio leva, ne u puʻaki leʻo siʻi mo vave e foʻi leá. Pea naʻá ku ongoʻi ʻaupito e meʻa ne u faí. Naʻá ku lotu ʻaki hoku lotó kotoa he pō ko iá pea fakatomala mei hono lea ʻaki e foʻi lea koví. ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke u tafoki maʻu pē ki he Tamai Hēvaní ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonú, pea kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa hala, te u pehē ʻikai, tatau ai pē pe naʻe talamai ʻe hoku kaungāmeʻá ke fai ia. ʻOku ou houngaʻia ʻi he fakatomalá!

Paola L., taʻu 10, Mekisikou

Feinga ke Hangē ko Sīsuú

Kuo mau teuteu ʻi homau ʻapiakó talu mei he kamata ʻo e taʻú ki ha ʻekitivitī lahi ʻoku ui ko e Festidanza. Hangē ko e taʻu kotoa pē, ʻe fai ia ʻi he ʻaho Tokonakí. Ne fanongonongo ʻemau talēkitá ʻi he ʻaho ʻe taha ʻe liliu ia ki he ʻaho Sāpaté. Ne u talaange ki heʻeku faʻeé ʻi he ʻaho Sāpaté ʻoku tau ʻalu ki he lotú, pea ʻoku ou fiefia ke fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté.

ʻIsaia R., taʻu 6, Pelū

Ko e aʻusia lelei taha ʻi heʻeku moʻuí ko e ʻaho ne u papitaiso aí. Ne akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé ko e ʻaho te u papitaiso aí, te u fatongiaʻaki ʻeku ngaahi ngāue kotoa pē. Ne aʻu ki he ʻaho ko ia, pea ne u vala hina mo ʻeku tamaí. Ne u manavasiʻi, ka ʻi he taimi ne u piki atu ai ki he nima ʻo ʻeku tamaí ke hifo ki he vai papí, ne u ʻilo ʻe lelei e meʻa kotoa pē. ʻI hono fai ʻe heʻeku tamaí e lotu ʻo e papitaisó pea fakauku au ʻi he vaí, ne u ongoʻi ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻi hoku lotó ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi. Ne hilifakinima leva au pea foaki mai e meʻa foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou fiefia lahi ne papitaiso au. Hangē ko e sīpinga naʻe tā ʻe Sīsū Kalaisi maʻakú, ʻoku ou tā ha sīpinga ki hoku kiʻi tehiná. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

Lisiate H., taʻu 8, Kuatemala

ʻOkusitina B., taʻu 10, ʻĀsenitina

Malianela B., taʻu 7, ʻĀsenitina

ʻOku ou saiʻia ʻi he konga ʻa e fānaú ʻi he Liahoná koeʻuhí he ʻoku tokoni mai ʻa e ngaahi talanoa ke u ako kau ki he Tamai Hēvaní. ʻOku ou kole maʻu pē ki heʻeku faʻeé ke lau mai e ngaahi talanoa. ʻOku ou saiʻia he pāsoló, meisí (mazes) tāvalivalí mo hono fai ha ngaahi talanoá. ʻOku ou saiʻia ke ako ha ngaahi meʻa foʻou ʻi he Palaimelí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au, pea ʻokú Ne ʻofa foki ʻiate koe. ʻOku ou feinga ke manatu maʻu pē kiate Ia mo fili ki he totonú.

Sosilini C., taʻu 4, Nikalākuā

Talu mei heʻeku kei siʻí, mo ʻeku fakaʻamu ke maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻI heʻeku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, te u lava ʻo tufa e sākalamēnití, pea lava ʻo ʻalu ki he temipalé. Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke kau ki he Siasi kuo toe fakafoki maí, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni e ongoongoleleí. ʻE vavé ni pē ke u hiki mei he Palaimelí, kuó u ako ha meʻa lahi mei ai, pea kau ki he kau tau ʻo e toʻu tupú ʻi he Kau Talavoú.

Sanitiako P., taʻu 11, ʻEkuatoa

Sanitiako mo hono kiʻi tehina, ko Sailo

“Naʻe hā mai ha tokotaha kiate au, ʻa ia ne hinehinga hono kofú ʻi he meʻa kuó u mamata aí. Ko hono hingoá ko Molonai.” (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1: 30–33.)

ʻĒliki H., taʻu 9, Mekisikou