2014
Ko Hono Fakavaveʻi ʻo e Ngāué
Sune 2014


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko Hono Fakavaveʻi ʻo e Ngāué

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻOkú ke fakatokangaʻi nai ne taʻu 98 e Siasi ne toe fakafoki maí pea toki aʻu hono siteikí ki he 100? Ka ne fokotuʻu e Siasí ʻa e siteiki ʻe 100 fika uá ʻoku teʻeki ai lava ha taʻu ʻe 30 mei ai. Pea hili pē ha taʻu ʻe valu mei ai, ne aʻu e ngaahi siteiki ʻo e Siasí ki he 300 tupú. ʻI he ʻaho ní, ʻoku aʻu hotau mālohí ki he ngaahi siteiki ʻe 3,000 tupu.

Ko e hā ʻoku vave fakaʻulia pehē ai e tupu tokolahi ko ʻení? Koeʻuhí ʻoku ʻilolahia ange kitautolu? Koeʻuhí ʻoku ʻi ai hotau ngaahi falelotu fakaʻofoʻofa?

ʻOku mahuʻinga ʻa e ongo meʻá ni, ka ko e ʻuhinga ʻoku tupu ai e Siasí he ʻaho ní he naʻe folofola e ʻEikí ʻe hoko ia. Naʻá Ne folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Vakai, te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí.”1

ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ne ʻomi kitautolu ki māmani he taimi ko ʻení ke tau lava ʻo kau ki hono fakavaveʻi e ngāue maʻongoʻongá ni.

Kuo teʻeki ke u ʻilo hano fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻoku fakangatangata pē ʻEne ngāué ki he moʻui fakamatelié. Ka ʻoku kāpui ʻe Heʻene ngāué ʻa ʻitāniti. ʻOku ou tui ʻokú Ne fakavaveʻi ʻEne ngāué ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku ou tui foki ʻoku teuteuʻi ʻe he ʻEikí, ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ha ngaahi laumālie tokolahi ke nau tali ʻa e ongoongoleleí. Ko hotau fatongiá ke fekumi ki hotau kau pekiá pea ʻalu ki he temipalé ʻo fakahoko e ngaahi ouau toputapú ke lava ʻe he niʻihi he faʻahi ʻe taha ʻo e veilí ʻo maʻu ʻa e faingamālie tatau mo ia ʻoku tau maʻú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻoku femoʻuekina e Kāingalotu lelei kotoa pē ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. “Ko e hā ʻenau meʻa ʻoku fai aí? ʻOku nau malanga ʻi he taimi kotoa pē, mo teuteuʻi ʻa e halá moʻotautolu ke fakavaveʻi ʻetau ngāué ʻi hono langa ʻo e ngaahi temipalé heni pea ʻi ha feituʻu kotoa pē.”2

Ka ʻoku ʻikai faingofua e ngāue hisitōlia fakafāmilí. Kiate kimoutolu mei Siketinēviá, ʻoku ou ʻilo hoʻomou hohaʻá. Hangē ko ʻení, ʻi he tafaʻaki hoku fāmili Suētení, ko ʻeku kui tangatá ko Nela Monisoni; naʻe ʻikai ko Monisoni e hingoa ʻene tamaí ka ko Moni ʻOkesoni. Ko e hingoa e tamai ʻa Moní ko ʻOke Petasoni, pe ko e hingoa ʻene tamaí ko Pita Monisoni—ʻa ia ʻoku toe foki pē ki he Monisoní.

ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau fakahoko lelei ʻetau ngāue hisitōlia fakafāmilí. ʻOku ou tui ko e ʻuluaki meʻa kuo pau ke tau fai ka tau toki fakahoko lelei ʻa ʻetau ngāué ko hono maʻu ʻa e Laumālie ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI heʻetau moʻui angatonu fakatatau ki heʻetau ʻiló, te Ne fakaava e founga ki hono fakahoko ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fekumi fakamātoato mo faivelenga ke maʻú.

Te tau fai ha ngaahi fehalaaki, ka he ‘ikai hoko ha taha ‘iate kitautolu ko ha mataotao ‘i he ngāue hisitōlia fakafāmilí taʻe tomuʻa kamakamata. Ko ia, kuo pau ke tau kau leva ki he ngāué ni, pea kuo pau ke tau teuteu ki ha ngaahi faingataʻa. ʻOku ʻikai ko ha ngāue faingofua ʻeni, ka kuo tuku mai ia ʻe he ʻEikí kiate kimoutolu, pea kuó Ne tuku mai ia kiate au.

ʻI hoʻomou fai e ngāue hisitōlia fakafāmilí, te ke aʻusia ki ha ngaahi fakafeʻātungia, pea te ke pehē, “He ʻikai ke u toe lava ha meʻa.” ʻI hoʻo aʻusia iá, tūʻulutui ʻo kole ki he ʻEikí ke fakaava ʻa e halá, pea te Ne fakaava ʻa e halá kiate koe. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻeni.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānau he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate koe mo aú. Naʻe lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kau ki he ngāue ki hono fakahaofi hotau kau pekiá ʻo pehē, “Pea ʻi he vave mai ko ʻeni ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá, pea fakahoko mo e ngaahi meʻa kuo lea ki ai ʻa e kau Palōfitá, ʻo hangē ko hono fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmaní, pea fakafoki mai mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ngaahi meʻa ʻi muʻá, kuo fakahaaʻi ai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e fatongiá ni mo e faingamālié ni.”3

Naʻe lea ʻa Palesiteni Siosefa Sāmita kau ki heʻetau ngaahi kui kuo pekia teʻeki ʻilo ki he ongoongoleleí ʻo pehē, “ʻE makatuʻunga ʻi heʻetau ngāue maʻanautolú ha toki homo ʻa e ngaahi haʻi ukamea ʻo e pōpulá meiate kinautolu pea ʻe matafi atu ʻa e fakapoʻuli ʻokú ne kapu kinautolú, kae ulo mai kia kinautolu ʻa e māmá mo nau ongona ʻi he maama fakalaumālié ʻa e ngāue kuo fakahoko ʻe heʻenau fānau ʻi hení, pea nau fiefia fakataha mo kimoutolu ʻi hoʻomou fakahoko ʻa e ngaahi fatongiá ni.”4

ʻOku laui miliona e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kuo teʻeki ke nau fanongo ʻi he huafa ʻo Kalaisí kimuʻa pea nau mate ʻo ʻalu ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ka kuo akoʻi ʻeni kiate kinautolu e ongoongoleleí pea ʻoku nau tatali ki he ʻaho te ta fakahoko ai e fekumi ʻoku fie maʻu ke fakaʻataʻatā e halá ke tau lava ʻo ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí pea fai maʻanautolu e ngāue he ʻikai ke nau lava ʻo fakahokó.

Siʻoku kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau tali pea ngāueʻi e tukupā ko ʻení.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

Fakakaukau ki ha talanoa ʻokú ke saiʻia ai mei hoʻo hisitōlia fakafāmilí pea vahevahe ia mo kinautolu ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ʻi he konga ʻa e fānaú ʻi he Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí (peesi 6) ke poupouʻi kinautolu ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ke vahevahe ʻenau talanoá. Fakakaukau ke lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15 mo aleaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  • Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73.

  • Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 324.

  • Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 474.

  • Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 288.

Tā fakatātā ʻa Simone Shin