2013
ʻOkú Ma ‘Lea ʻaki’ e Ngaahi Meʻá Ni
ʻAokosi 2013


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

ʻOkú Ma “Lea ʻaki” e Ngaahi Meʻá Ni

ʻĪmisi
Larry M. Gibson

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻoku tau fakaʻaongaʻí e ngaahi ongo ʻi hotau lotó pea ko hai moʻoni kitautolu.

ʻI heʻeku hoko ko ha pīsopé, ne haʻu ha talavou fakaʻofoʻofa ki hoku ʻōfisí ke fai hano ʻinitaviu. ʻI heʻema talanoá, naʻá ne talamai ko ʻene palopalema lahi tahá ko e kapekapé. ʻOkú ne toutou fanongo pē he lea taʻe feʻungá, pea kamata ai pē ke ne kapekape. Naʻá ne talamai ʻene feinga ke tuku ʻene kapekapé ka naʻe ʻikai pē ke ola lelei, pea naʻá ne fie maʻu ha faleʻi ki ha founga ke taʻofi ai ʻene fakaʻaongaʻi e lea koví.

Naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu tatau mo ia ʻoku ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “Kapau kuó ke ʻulungaanga ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e lea ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení—hangē ko e kapekapé, fakaʻalumá, ngutu laú, pe lea ʻita ki he niʻihi kehé—ʻe lava pē ke ke liliu. Lotua ha tokoni. Kole ki ho fāmilí mo e kaungāmeʻá ke nau poupouʻi koe.”1 ʻOku ou fakaʻamu naʻe maʻu e faleʻi ko ʻení ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú he taimi ko iá.

ʻĪmisi

Ko ha Aʻusia mei Heʻeku Kei Talavoú

Ne u fakamatalaʻi ki he talavoú ni ha meʻa ne hoko kiate au heʻeku kei talavoú ʻi ha ʻātakai ne faʻa fakaʻaongaʻi ai e lea taʻe feʻungá. Ne hangē ko e taimi kotoa pē ne u fanongo ai ki ha faʻahinga lea kovi, ne nofo maʻu e ngaahi lea ko iá ʻi hoku ʻatamaí ʻo faingofua ange ia he ngaahi fakakaukau lelei ne u loto ke maʻú. Naʻe talamai ʻe ha taki lakanga fakataulaʻeiki lelei kiate au ko e ʻatamaí ʻoku hangē ia ha meʻa fakaofo ʻoku faʻo ki ai ha ʻū meʻa pea te tau lava ʻo toʻo e ngaahi fakakaukau taʻe feʻungá ʻaki hano fakahū atu ki ai e ngaahi meʻa ʻoku leleí.

Ne u fakakaukau mo haku kaungāmeʻa ke fai e meʻa ko iá. Ne ma ako maʻuloto ha ongo foʻi himi, “ʻOku Ou Fie Maʻu Koe” (Ngaahi Himi, fika 48) mo e “Fakatapuʻi Au” (Ngaahi Himi, fika 64), pea mo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú. Ne ma felotoi kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻiate kimaua te ne lea ʻaki ha meʻa taʻe feʻunga, te ma hivaʻi he taimi ko iá ha taha ʻo e ongo himí pe lau e tefito ʻo e tuí.

Ne vave pē ʻema fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke ma loto ke hivaʻi leʻolahi e himí ʻi ha ngaahi feituʻu pau. Naʻá ma fuʻu ongoʻi mā ke fai ia! Ko ia ai naʻá ma lau e tefito ʻo e tuí, ʻo fakamamafaʻi e konga ko e, “Kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, ko e ngaahi mea ia ʻoku mau fekumi ki aí.” Ne ola lelei ia! Naʻá ma ʻiloʻi ko e taimi ko ia ʻoku toutou lau ai iá, ʻoku mole atu leva e ngaahi fakakaukau taʻe feʻungá. ʻI hano liliu e foʻi lea ʻe tahá, naʻá ma toe fokotuʻu ai ha kiʻi moto faingofua: “ʻOkú ma lea ʻaki e ngaahi meʻá ni!” Ko e taimi kotoa pē ʻokú ma lea ʻaki ai e kupuʻi leá ni, te ma fakakaukau, “ʻOku totonu, angatonu, angalelei, anga-māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei pe feʻunga ʻeku ngaahi leá mo hono vīkivikiʻí?” (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13. Kapau naʻe ʻikai, naʻá ma ʻiloʻi leva ʻoku fie maʻu ke liliu e ngaahi lea ʻokú ma fakaʻaongaʻí.

Ko e Meʻa ʻE Lava Ke Ma Faí

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku fuʻu lahi ai e lea koví, fakamātatuʻá, mo e lea ʻulí. ʻOku hangē ʻoku fuʻu faingataʻa ke maluʻi kakato kitautolu mei he fanongo pe sio he ngaahi meʻa ʻoku tau fakaʻamu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí. Ko e meʻa mahuʻingá ke tau fakapapauʻi he ʻikai ke tau fetuku holo e ngaahi meʻa ʻoku koví, fakamātatuʻá pe ʻulí. Kuo pau pē ko e ʻuhinga ia ne pehē ai ʻe Paula, “Ke ʻoua naʻa haʻu ha talanoa ʻuli mei homou ngutú” (ʻEfesō 4:29).

Ne u mamata ki ha kau talavou ʻe niʻihi ʻoku nau fakaʻaongaʻi e lea taʻe feʻungá koeʻuhí ko ʻenau fakakaukau ʻe tokoni ia ke nau hangē ai ko e niʻihi kehé pea fai ia ʻe ha niʻihi kehe koeʻuhí ko ʻenau loto ke fakatokangaʻi kinautolú. Ko hono moʻoní, ʻoku hangē ko e ngaahi ʻuhinga lalahi ʻeni ʻoku kamata ke fai ai ʻe he toʻu tupú e tōʻonga kovi ko ʻení.

ʻOku ou tanganeʻia ʻaupito he toʻu tupu ko ia ʻoku nau “loto toʻa ke makehé,”2 ʻo hangē ko ha talavou ʻe taha ne ʻi ai hano kaungāmeʻa taʻe siasi ne faʻa kapekape maʻu pē. Ko e taimi kotoa pē ʻe kapekape ai hono kaungāmeʻá, te ne kole fakalelei ange ki ai ke tuku. Ne faifai pē pea tuku e kapekape hono kaungāmeʻá. Naʻe fuʻu fakaʻofoʻofaʻia hono kaungāmeʻá ʻiate ia mo e anga ʻene moʻuí ʻo ne loto ai ke ako lahi ange ki he Siasí. Ne taimi nounou mei ai pea naʻá ne papitaiso.

Ko e meʻa ko ia ʻoku tau ongoʻi ʻi hotau lotó ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí, pea ko e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí, ko e meʻa ia ʻoku tau lea ʻakí. Ko ia, ko e moʻoní ʻoku tala ʻe he ngaahi lea ʻoku tau fakaʻaongaʻí e ngaahi ongo ʻo hotau lotó pea ko hai moʻoni kitautolu.

ʻOku toe fakamatalaʻi lelei ia ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “Ko e lea maʻa mo fakapotopotó, ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha ʻatamai ʻoku maama mo lelei. ʻOku hanga ʻe he lea leleí ʻo fakatupulaki, poupouʻi, mo fakahikihikiʻi e niʻihi kehé mo fakaafeʻi mai e Laumālié ke nofo ʻia[te] koe.”3

Te tau lava kotoa ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo hono maʻu maʻu pē e Laumālié, hangē ko e talaʻofa ko ia ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he ʻaho Sāpate kotoa pē. ʻE makatuʻunga pē ia meiate kitautolu—ʻi he anga ʻetau tōʻongá, meʻa ʻoku tau faí, pea mo e meʻa ʻoku tau lea ʻakí. Ko ʻeku fakaʻamú ke ʻoua naʻa tau fakaʻaongaʻi heʻetau ngaahi leá ha lea taʻe feʻunga pe ngutu lau ka ke fakahaaʻi atu ko e kau muimui kitautolu ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohi, 2011), 21.

  2. L. Tom Perry, “Ko e Tukufakaholo ʻo ha Moʻui Angatonu, ʻOku Potupotutatau,” Liahona, ʻAokosi 2011, 33.

  3. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 20.