2013
Talangofuá: Ko e Fakaʻilonga ʻo e Tuí
ʻAokosi 2013


Talangofuá Ko e Fakaʻilonga ʻo e Tuí

ʻĪmisi
ʻEletā F. Michael Watson

Fakatauange ke tau feinga ke moʻui talangofua ki he ngaahi fekaú, ʻo muimui ki he ngaahi fakahinohino fakalangi mei he kau tamaioʻeiki kuo fili ʻa e ʻEikí pea maʻu mei Hono toʻukupú ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

ʻOku fie maʻu pea ʻe fie maʻu maʻu pē ʻa e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá meiate kinautolu ʻoku fekumi ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ʻi Mē 1833, ʻa ia ne folofola mai ai e ʻEikí:

“Ko e moʻoní ʻa e ʻiloʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga ʻoku ʻi aí, pea naʻa nau ʻi aí, pea te nau hoko ki aí. …

“Pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻa hono kakató tuku kehe ʻo kapau te ne tauhi [e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá].

“Ko ia ia ʻokú ne tauhi ʻene ngaahi fekaú ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní mo e māmá, kae ʻoua ke fakanāunauʻi ia ʻi he moʻoní peá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (T&F 93:24, 27–28; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI heʻetau ako pea talangofua ki he ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau ako pea maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻa ia kuo talaʻofa maí. Ko e ngaahi moʻoni ko ia ʻokú ne tataki e Kāingalotú ʻoku malava ke maʻu ia ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻo fakatatau ki he poto mo e taimi ʻa e Tamai Hēvaní. Hangē ko ia ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

Naʻe pehē ʻe hotau Palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “Talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. Ne foaki mai ia ʻe [ha] Tamai Hēvani ʻofa. Kapau te tau talangofua ki ai, ʻe lavameʻa ange ʻetau moʻuí, pea siʻi ange ʻene palopalemaʻiá. ʻE makātekina ange hotau ngaahi faingataʻá mo ‘etau ngaahi palopalemá. Te tau maʻu e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai ʻe he ʻEikí. He naʻá Ne folofola, ‘ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie [ngāué]; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie [ngāué] mo e kau talangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.’”1

Naʻe ʻi ai e lea tatau ʻi he kuonga muʻá ne hangē ko ia ne fai ʻe Palesiteni Monisoní, ʻi he lea ʻa Nīfai ki heʻene tamaí, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7).

ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe ha himi ʻa e fānaú ʻa e fakahinohinó mo hotau fatongiá:

Te u ʻalu; pea te u fai e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

He kuo teu ʻe he ʻEikí ʻa e halá; fie maʻu ʻe he ʻEikí ke u talangofua.2

Te tau hoko ko ha kakai mohu tāpuekina, ʻi heʻetau manatu ki he faleʻi ʻa hotau palōfitá ke tauhi faivelenga e ngaahi fekaú mo tau manatuʻi e tali ʻa Nīfai ki heʻene tamaí.

Naʻe muimui e Palōfita ko Siosefá ki he fakahinohino ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ʻo fakahā ki heʻene tamai fakaemāmaní e meʻa naʻe hokó. Naʻe pehē ʻe he tamai ʻa Siosefa Sāmitá ʻi heʻene ʻilo kuo tuku e ngaahi peleti koulá ki hono fohá “ko e meʻa ia mei he ʻOtuá, ʻo ne fekau kiate au ke u ʻalu ʻo fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he talafekaú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:50). Naʻe mei kehe e hisitōliá kapau naʻe ʻikai ke talangofua ʻa Siosefa ki he faleʻi mei he langí mo e māmaní fakatouʻosi.

Ko e Fē e Taimi ʻe Lava Ke Mau Papitaiso Aí?

ʻOku lotu ʻetau kau faifekaú pea ʻalu atu ʻo ngāue, ʻo falala he ʻikai fai ange ʻe he ʻEikí ha fekau kiate kinautolu taʻe te Ne teuteu ha hala ke nau lavameʻa ai ʻo fou ʻi he talangofua mo e loto fie ngāue. ʻOku nau falala ki Heʻene talaʻofá: “ʻIlonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

ʻOku fekumi loto fiemālie ha tokolahi ke muimui ki he ngaahi akonaki ʻa ʻetau kau faifekaú. Ko e taimi lahi, kuo ʻosi maʻu ʻe kinautolu ʻoku fie kau fakataha mo e kau tuí, ha holi ke hoko ko ha kau muimui talangofua ʻo e moʻoní. ʻOku nau fie ō atu foki mo kinautolu ʻo ngāue.

Ko e meʻa ia ne hoko ki ha toko 42 ne nau kau atu ki ha konifelenisi fakavahefonua ʻi Kananga, Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú. Ne nau omi loto fiemālie he naʻa nau lau pea fanongo ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí, ne kamata ke nau moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá, pea naʻa nau fie kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.3

Naʻa nau talangofua ki he ueʻi ʻa e Laumālié pea naʻa nau tui ʻi he foʻi laka kotoa pē, naʻa nau lue lalo ʻi ha ʻaho ʻe ono ke nau lava ʻo kau ki he konifelenisí. ʻI heʻenau aʻú, ko e fuofua fehuʻi ʻeni ne nau fai ki he maʻu mafai pulé, “Ko e fē e taimi ʻe lava ke mau papitaiso aí?”

Ne mahino kiate kinautolu ʻe faifai pē pea fakafaingofuaʻi ʻe he ʻEikí ke malava ʻe he kau faifekaú ʻo akoʻi kinautolu ʻi honau ʻapí pea ʻoange kiate kinautolu e moʻoni ne fuoloa ʻenau fekumi ki aí. Ne tatali ha toko 200 kehe ne ʻikai ke nau lava ʻo fai e fononga ʻaho onó ki he tala ʻe vavé ni ha fekumi mai ʻa e kau faifekaú kiate kinautolu.

Ko Ha Lotu ʻi he Tui

ʻI he fonua ko ʻEngikolá, ne hanga ʻe he fakafepakí ʻo fakamanamanaʻi ke liliu e holi ʻa e Kāingalotu faivelenga mo talangofuá ke fokotuʻu maʻu e ongoongoleleí ʻi honau fonuá. Ne ʻosi fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻEne kau tamaioʻeikí ke kamata e ngāue fakafaifekaú, ka ʻi he efiafi ne ʻamanaki ke fakahoko ai e folaú, ne teʻeki pē ke maʻu e visá ia. ʻI he taimi ne ʻaʻahi ai e kau fakafofonga ʻo e Siasí ki he kau ʻōfisa fefolauʻakí, ne ʻikai tali kinautolu.

ʻI hono fakangofua ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakatapui ʻa ʻEngikola ki he ngāue fakafaifekaú, ne tatali ai ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ha niʻihi kehe ʻi Sohanisipeeki, Saute ʻAfilika ki ha tali. ʻI he taimi tatau, ne feinga ai ha mēmipa faivelenga ko Paulina Lasalete ta Kuna Konisāvesi ke fakaava ʻa e matapā ne hangē kuo tāpuní. Naʻá ne fakaʻamu ke maʻu ha ngaahi tohi fakaafe ʻe lava ke fakangofua ai e kau ʻaʻahi ko ʻeni mei he Siasí ke nau hū atu ki ʻEngikola. Ko ʻenau tūʻuta pē ki aí, ʻe lava leva ke maʻu e ngaahi visa ne fie maʻú.

ʻI he toe ha ngaahi miniti siʻi pea tāpuni e ngaahi ʻōfisi fakapuleʻanga ʻi ʻEngikolá, ne fakataha ai ʻa ʻEletā Kulisitofasoni mo e niʻihi ne tatali ʻi he ʻōfisi ʻo e ʻĒlia ʻAfilika Tonga-hahaké. Naʻa nau tūʻulutui ʻo lotu, peá ne kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai. ʻI he taimi tatau, hili ʻene lotu ʻi he tuí, naʻe fai leva e fakamoʻoni hingoa he ngaahi tohi fakaafé. Ne hanga ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa ʻo teuteuʻi e hala ki he ʻaho ʻo e fakatapuí. ʻI he kole ʻa ʻEletā Kulisitofasoní, ne fai ha lotu fakamālō ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he mana ne hokó.4

ʻOku ongo fakafiefia mo mahino ʻa e lea ʻo ha hiva Palaimeli:

Tamai Hēvani, ʻokú Ke ʻi ai?

[ʻOkú Ke fanongo mo tali nai e lotu ʻa e fānau kotoa pē?]5

ʻIo, ʻokú Ne ʻi ai, pea ʻokú Ne tali e ngaahi lotu ʻa ʻEne fānau talangofuá.

Kuo hoko e talangofuá ko ha fakaʻilonga ʻo e kau palōfitá, pea ʻoku lava ke maʻu e mālohi fakalaumālie ko ʻení ʻe he tokotaha kotoa ʻoku muimui faivelenga ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. Kuo fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Monisoni ki he Kāingalotú ʻa e fie maʻu ko ia ke talangofua ki he ngaahi fekaú, he “[ʻoku maʻu e malú; mo e nongá ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú].”6

Fakatauange ke tau feinga ke moʻui talangofua ki he ngaahi fekaú, ʻo muimui ki he fakahinohino fakalangi mei he kau tamaioʻeiki kuo fili ʻa e ʻEikí pea maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí mei Hono toʻukupú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S.Monson, “Tui, Talangofua, Kātaki,” Liahona, Mē 2012, 128.

  2. “Loto-toʻa ʻa Nīfaí,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 64–65.

  3. Ne u ʻi he konifelenisi fakavahefonua ʻi Kanangá ʻa ia ne ʻi ai ha kau fiefanongo ʻe toko 42.

  4. Ne u maʻu e tāpuaki ke mamata tonu he ngaahi meʻa ne hoko ʻi Sohanisipēkí mo folau fakataha mo ʻEletā Kulisitofasoni ki ʻEngikola; ke fai ha ngaaahi ongoongo ki heʻene ʻaʻahi mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani ki ʻAfiliká, vakai, “Apostles Bless Two African Nations,” Church News, Nov. 6, 2010, 8–10.

  5. “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6.

  6. “Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 68.