2013
Uelofeá
ʻAokosi 2013


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Uelofeá

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia ʻo e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí. Ke maʻu ha fakamatala lahi angé, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Ko e taumuʻa e uelofea ʻa e Siasí ke tokoniʻi e kāingalotú ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu, ke tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá, pea fai ha tokoni. Ko e uelofeá e uho ʻo e ngāue ʻa e Fineʻofá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Kuo tuku mai [ʻe he ʻEikí] ha ngaahi founga ki Heʻene kau ākongá ke nau tokoni ai talu mei he kamataʻangá. Kuó Ne fakaafeʻi ʻEne fānaú ke fakatapui honau taimí, ʻenau koloá, mo ʻenau moʻuí ke kau fakataha mo Ia ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. …

“Kuó Ne fakaafeʻi mo fekauʻi kitautolu ke tau kau ʻi Heʻene ngāué ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Naʻa tau fai ha fuakava ʻi he vai ʻo e papitaisó pea ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá te tau fai ia. ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakavá ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he Sāpaté.”1

ʻI he fakahinohino ʻa e pīsopé pe palesiteni fakakoló, ʻoku tokoni e kau taki fakalotofonuá ʻi he uelofea fakalaumālié mo fakatuʻasinó. ʻOku faʻa kamata e ngaahi faingamālie ke ngāué mei he kau faiako ʻaʻahi ʻoku nau fekumi ki ha tataki fakalaumālie ke ʻiloʻi e founga ke feau ai e ngaahi fie maʻu ʻa e houʻeiki fafine ʻoku nau ʻaʻahi ki aí.

Mei he Folofolá

Luke 10:25–37; Sēmisi 1:27; Mosaia 4:26; 18:8–11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:18

Mei Hotau Hisitōliá

ʻI he ʻaho 9 ʻo Sune 1842, naʻe fekauʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e houʻeiki fafine ʻi he Fineʻofá ke nau “tokoniʻi ʻa e māsivá” mo “fakahaofi e ngaahi laumālié.”2 ʻOku kei hoko pē e ngaahi taumuʻá ni ko e uho ia ʻo e Fineʻofá pea ʻoku fakahaaʻi ia ʻi heʻetau motó, “ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá” (1 Kolinitō 13:8).

Naʻe fakahoko ʻe hotau palesiteni lahi hono nima ʻo e Fineʻofá ko ʻEmeline B. Uele mo hono ongo tokoní e moto ko ʻení ʻi he 1913 ko hano toe fakamanatu ʻo ʻetau ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fokotuʻu ʻakí: “ʻOku mau fakahā ko ʻetau taumuʻá ia ke … [pīkitai] ki he ngaahi akonaki fakalaumālie ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene fakahaaʻi ʻa e palani ʻe lava ke fakaivia ai e kakai fefiné ʻo fakafou ʻi he uiuiʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ke nau fakataha ki he ngaahi houalotu lelei ʻoku fakataumuʻa ke tokangaʻi ʻa e mahakí, tokoniʻi ʻa e masivá, fakafiemālieʻi ʻa e toulekeleká, fakatokanga ki he mūnoá pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tamai mo faʻē maté.”3

ʻOku aʻu atu e Fineʻofá he ʻahó ni ki māmani hono kotoa ʻo fakahoko ʻe he houʻeiki fafiné e angaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ki honau kaungāʻapí (vakai, Molonai 7:46–47).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Ngaahi Faingamālie ke Fai Leleí,” Liahona Mē 2011, 22.

  2. Siosefa Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 73.

  3. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 73.