2013
Ko e Hala ʻo e Takí ki he Fakahaá
ʻAokosi 2013


Ko e Hala ʻo e Takí ki he Fakahaá

‘Oku vahevahe ‘e he kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e houalotu fakalotofonuá e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe fā naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau ngāue ʻaki e ueʻi fakalaumālié ʻi honau ngaahi fatongiá.

ʻOku pehē ʻe he palesiteni fakakolo kuó ne ngāue ʻi ha ngaahi taʻu lahi, “Ne u ongoʻi faingataʻaʻia he fuofua taimi ne ui ai au ke u hoko ko ha palesiteni fakakoló.” “Ne u maʻu ha tui ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní e founga ke tāpuekina ai e kāingalotú mo honau ngaahi fāmilí, ka ʻe founga fēfē haʻaku ʻiloʻi e meʻa ʻokú Ne finangalo moʻoni ke u fai ke tokoniʻi ai kinautolú?”

Naʻe ʻiloʻi ʻe he palesitení e tefitoʻi moʻoni ʻe ua naʻá ne fakamālohia ia ʻi heʻene papi ului mai ki he Siasí mo ha tamai kei talavoú: ko hono ako e folofolá mo e lotú. Naʻá ne fakaʻaongaʻi kinaua ʻaki ha taumuʻa foʻou.

“ʻI heʻeku fai iá, ne u ongoʻi ʻoku totonu ke u lau e meʻa ʻoku pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8, ke ‘fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai [ki he ʻEikí] pe ʻoku totonu ia.’ ʻI heʻeku toe lau e ngaahi leá ni, ne u ʻiloʻi kuo ʻosi tataki au ʻe he ʻEikí ʻi he founga ki hono maʻu ʻo e fakahaá.”

Ko ha founga ia kuo pau ke muimui ki ai e kau taki ʻo e Siasí kae ola lelei ʻenau fua fatongiá. ʻI heʻenau fekumi ki he tataki fakalaumālie ʻoku totonu ke nau maʻú, ʻoku nau toutou ako ai ʻoku faingofua hono maʻu ha ngaahi tataki fakalangí ʻi he talangofua ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pau. Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe fā ʻo e ongoongoleleí.

1. Fealēleaʻaki Fakataha

ʻOku pehē ʻe ha palesiteni Fineʻofa kimuʻa, “ʻOku ou ʻilo ko e taimi ʻoku ueʻi fakalaumālie mālohi ai au ke fai ha meʻá, ʻoku ou toki fakapapauʻi ia ʻi he taimi ʻoku ou talanoaʻi ai mo hoku ongo tokoní.” “ʻOku ʻi ai e taimi ʻokú na fakapapauʻi mai pē ʻokú na ongoʻi e meʻa tatau, pea te mau fakahoko leva e meʻa ko iá ʻi he loto-taha. Ka ʻoku ʻi ai e taimi te na tokoniʻi au ke u sio ki ha ngaahi meʻa ne ʻikai ke u sio ki ai, pea te mau lava ʻo liliu e meʻa ʻoku mau faí pe toe tokanga ange ki he founga te mau fakahoko ʻaki iá. Pea te mau kei fakahoko leva e tuʻutuʻuní ʻi he loto-taha.”

ʻOku toe maʻu foki mo ha faleʻi ʻi hano vakaiʻi e ngaahi tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí, ako e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí, mo lotua ʻi he tuí.

ʻOku pehē ʻe ha palesiteni fakauooti ʻo e Kau Finemuí, “Ko e niʻihi e faleʻi lelei taha ʻoku ou maʻú ne hoko ia he taimi ne u lau mo toe lau ai e ngaahi lea mei he konifelenisi lahí.” “ʻI heʻeku tūʻulutui ʻo lotú, ʻoku ou kole ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo e meʻa ne u akó mo e founga ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí mo e kau taki lahi ʻo e ngaahi houalotú ke tokoni ki he kau finemuí.”

ʻOku pehē ʻe he tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, “ʻI heʻemau fakataha ko e kau palesitenisií, ʻoku mau vakaiʻi maʻu pē ha kiʻi konga mei he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí. ʻI heʻemau toutou vakaiʻi e ngaahi fakahinohino kuo mau maʻú, ʻoku tokoniʻi kimautolu ʻe he Laumālié ke mau muimui ki he ngaahi fakahinohinó.”

ʻOku pehē ʻe ha palesiteni fakasiteiki, “ʻOku ou fiemālie ʻaupito he foʻi moʻoni ko ia ko e Siasi ʻo e ʻEikí ko ha Siasi ʻo e ngaahi fakataha alēlea.” “Ko ha aʻusia makehe mo fakaʻofoʻofa ke tokangaʻi ha fakataha alēlea ʻoku fakatahaʻi ai ha kakai poto mo taukei ʻoku nau lotu fakataha pea aleaʻi e founga lelei taha ke fai ai e ngāué. ʻOku hanga ʻe heʻenau tataki fakalaumālié ʻo ʻai ke u fakakaukauʻi e ngaahi filí, fakafanongo ki he Laumālié, pea maʻu e falala kakato ʻi hono ʻave ʻeku fakakaukaú ki he ʻEikí.”1

ʻOku ʻuhinga he taimi ʻe niʻihi hono kumi ha faleʻí ko hano kumi ha taha ʻoku ʻi ai haʻane taukei lahi ange. ʻOku pehē ʻe ha pīsope ne toki tukuange, “Ne u feinga ke tokoniʻi ha fāmili ne ʻi ai haʻanau palopalema fakapaʻanga pea ne u ongoʻi mālohi ke ʻave ke nau talanoa mo ha tangata ʻi homau uōtí ʻoku fai faleʻi ki he meʻa fakapaʻangá.” “Naʻá ne lava ke tokoniʻi kinautolu ʻi ha founga naʻe ʻikai ke u mei lava ʻe au.”

Naʻe ʻi ai ha pīsope ʻe taha naʻe ʻosi faleʻi ke fakaʻatā ʻe he kau pīsopé e kau taki kehe ʻo e uōtí ke fakahoko honau fatongiá, naʻá ne vahevahe mai e meʻá ni: “Naʻe ʻi ai ha uitou ʻi homau uōtí ne loto ke ʻaʻahi tuʻo taha ange ki ai e pīsopé he uike. Naʻá ne fakakaukau ko e pīsopé pē ke ʻaʻahi ange ki aí. Ne u feinga ke sio ki ai he lahi taha te u malavá, ka naʻe lahi hoku ngaahi fatongiá, pea kei iiki foki ʻeku fānaú. Ne faifai peá u ʻalu mo ha taha ʻo hoku ongo tokoní ʻo ʻaʻahi ki ai.

“ʻI heʻema talanoá, ne ueʻi au ke u pehē ange ki ai, ‘Siʻi kaunanga, ʻokú ke ʻiloʻi ʻi heʻeku hoko ko hoʻo pīsopé ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Koeʻuhí ko ʻeku ʻofa lahi ʻiate koé, kuó u kole ai ki ha ongo maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki faivelenga mo ha ongo fafine fakaʻofoʻofa ʻi he Fineʻofá ke nau ʻaʻahi tuʻo taha mai kiate koe he māhina, pea ʻe toe lahi ange ai kapau ʻe fie maʻu. Te nau lipooti mai kapau ʻe ʻi ai haʻo fie maʻu pe ha meʻa te ke tokanga ki ai. ʻE sai pē ia?’ Naʻá ne pehē mai, ‘ʻIo, ʻe sai ia pīsope.’ Ne u ʻeke ange pe ʻokú ne loto ke ʻilo honau hingoá, pea naʻá ne talamai ʻio. ʻI heʻeku fakahoko atu honau hingoá, naʻá ne pehē mai, ‘Ko ʻeku kau faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí kinautolu!’ Ne u pehē ange, ‘ʻOku mahino leva kiate koe he taimí ni e founga ne fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke mau tokangaʻi ai koé.’”

2. Fakafanongo Tokanga

ʻOku toe pehē ʻe he kau takí ʻoku tokoni e malava ko ia ke fakafanongo mo ʻiloʻiló ki he fekumi ki he tataki fakalaumālié.

ʻOku pehē ʻe ha palesiteni Fineʻofa ʻo ha uooti, “ʻI heʻemau fakataha mo e houʻeiki fafiné, ʻoku ou feinga ke fakafanongo lahi ange ʻo ʻikai ngata pē he meʻa ʻoku nau lea ʻakí.” “ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke u ongoʻi mei he Laumālié ʻoku nau fie maʻu ha tokoni. ʻOku ou ongoʻi tāpuekina ke sio ki ai mei honau fofongá pe ongoʻi pē mei heʻenau tōʻongá. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ne u pehē ai, ‘Ko au hoʻomou palesiteni Fineʻofá pea ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku mou fie maʻu. Ko e hā ha meʻa te u tokoni atu ai?’ ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou faʻa maʻu ha tataki fakalaumālie ʻi heʻeku fehuʻi, ‘Ko e hā ha meʻa ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí?’”

ʻOku pehē ʻe he palesiteni Palaimeli ʻo ha uooti, “ʻOku ou houngaʻia he founga ʻoku fakafanongo ai e pīsopé ki he kau fafiné heʻemau fakataha alēlea fakauōtí.” “ʻOkú ne ʻeke maʻu pē pe ʻoku mau ongoʻi fēfē mo fakafanongo tokanga ki he meʻa kotoa ʻoku mau lea ʻakí. ʻOkú ne faʻa pehē mai he taimi lahi, ‘ʻOku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻoku lahi ha ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he ngaahi uaifí, faʻeé, mo e houʻeiki fafine ʻoku teʻeki ke malí.’”

ʻOku pehē ʻe he kulupulita ʻo e taulaʻeiki lahí, “ʻOku toe fie maʻu foki ke tau manatuʻi ko e fanongó ʻoku kau ai e fakafanongo ki he Laumālié.” “Ko hono fakamāuʻi totonu taha ʻo e lavameʻa ʻa ha takí ko ʻene malava ke ongoʻi mo muimui he Laumālié. Naʻe toutou fakahaaʻi ʻe Palesiteni Monisoni e meʻá ni.”2

3. Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú

ʻOku toe ʻilo foki ʻe he kau takí ʻoku faingofua ange hono maʻu e fakahaá ʻi he nofo ʻi ha ngaahi feituʻu pau.

ʻOku pehē ʻe ha tokoni ʻi he kau pīsopelikí, “Kiate aú, ko e temipalé ʻa e feituʻu lelei taha ke ongoʻi ai e ueʻi fakalaumālié.” “Ko e taimi ko ia ʻoku ou fie ongoʻi ofi ai ki he ʻEikí, ʻoku ou ʻalu ki Hono falé koeʻuhí ke u mavahe mei he ongoʻi hohaʻá pea nofotaha he fakafanongo ki he Laumālié.”

ʻOku pehē ʻe ha pēteliake fakasiteiki, “ʻOku ʻi ai ha loki ʻi hoku ʻapí kuo tuku mavahe ko hoku ʻōfisi.” “Kuó u kole ki he ʻEikí ke Ne tokoni ke hoko ia ko ha feituʻu ke talitali lelei ai e Laumālié. ʻI heʻeku teuteu ke foaki ha tāpuakí, ʻoku ou ʻalu ki ai ʻo lotu. Ko e feituʻu pē ia ʻoku ou ʻinitaviu ai e kakaí pea foaki honau tāpuaki fakapēteliaké.”

ʻOku pehē ʻe ha pīsope, “ʻOku fakatapui homau falelotú ko ha feituʻu ia ʻo e moihū.” “ʻI ha ngaahi efiafi ʻo e uiké he taimi ʻoku ou fie maʻu ai ha nongá, ʻoku ou ʻalu ʻo tangutu he falelotú. ʻOku ou fakakaukau ki he kāingalotu ʻo e uōtí mo e ʻofa lahi ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kinautolú. Pe taimi ʻe niʻihi ʻoku ou hivaʻi ha himi.”

ʻOku pehē ʻe ha pīsope ʻe taha, “Kiate aú, ko e Palaimelí ko ha feituʻu toputapu.” “ʻI he taimi ʻoku ou fie ongoʻi fiefia ai mo loto-lahí, ʻoku ou ʻalu ʻo nofo mo e fānau Palaimelí ʻi heʻenau hivá. ʻOkú ne ʻai maʻu pē ke u fiefia.”

ʻOku pehē ʻe ha palesiteni ʻo e Kau Talavoú ʻi ha kolo, “ʻE lava ʻe he lotú ke ne ʻai ha faʻahinga feituʻu pē ke hoko ko ha feituʻu toputapu.” “Fakakaukau ki he ngaahi fakahā ne maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻi heʻene ʻi he Fale Fakapōpula ʻi Lipetií. Naʻe lava ke ne ʻai ia ke hoko ko ha feituʻu toputapu ʻaki ʻene ui ki he ʻEikí.”

4. Ngāue ʻaki e Mafaí

ʻOku pehē ʻe ha pīsope, “ʻOku ʻi ai ha kāingalotu ʻi homau uōtí ʻoku ʻikai ke nau fakakaukau ʻoku mahuʻinga honau fatongiá.” “Ne u ongoʻi te u lava ʻo tokoniʻi kinautolu ʻaki hano fakamatalaʻi e founga ʻoku mau fai ko e kau pīsopelikí ʻi hono lotua ke ʻilo pe ko hai ʻoku totonu ke uí pea ne mau maʻu e talí. Ne u loto ke nau ʻiloʻi naʻe ui kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai he kau taki ʻoku nau maʻu e mafaí. ʻOku hoko ha fuʻu meʻa makehe ʻi heʻenau ʻilo naʻe tataki fakalaumālie honau uiuiʻí pea ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ke nau toe fekumi ki ha tataki fakalaumālie ke lava ai ʻo fua faivelenga e uiuiʻi ko iá.”

Kuo nau fononga atu mo hono ongo tokoní he hala ki hono maʻu ʻo e fakahaá, ko ha hala ʻoku ʻatā ki he kau taki mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí. ʻI heʻenau fakamatalaʻi e hala ne nau fononga aí, ʻoku nau ueʻi fakalaumālie ai mo e niʻihi kehé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, M. Russell Ballard, “Counseling with Our Councils,” Ensign, May 1994, 24–26.

  2. Vakai, hangē ko ʻení, Thomas S. Monson, “Fakakaukau ki he Ngaahi Tāpuakí,” Liahona, Nōvema 2012, 86–89.