2013
ʻI he Taimi pē ʻAʻana, ʻi He Founga pe ʻAʻana
ʻAokosi 2013


ʻI he Taimi pē ʻAʻana, ʻi he Founga pē ʻAʻana

Mei ha lea naʻe fai ki he kau palesiteni fakamisiona foʻoú ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune 2001.

ʻOku moʻoni e maʻu fakahaá. ʻOku hoko mai ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí ʻo fakatatau pē ki he taimi ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

ʻOku ou loto ke vakaiʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi fetuʻutaki kotoa mei he Laumālié—fetuʻutaki ki he tokotaha ʻoku faiakó, ki he tokotaha ʻoku fekumi ke akó, mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí.

ʻUluakí, ʻoku totonu ke tau fakatokangaʻi ʻe folofola mai e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he Laumālié ʻi he taimi pē ʻAʻana pea ʻi he founga pē ʻAʻana. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinautolu e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku nau tui ko e taimi ko ia ʻoku nau mateuteu aí pea feʻunga mo ʻenau fie maʻú, te nau ui ki he ʻEikí pea te Ne tali mai pē he taimi ko iá, ʻo tatau tofu pē mo e founga ʻoku nau loto ki aí. ʻOku ʻikai ko e founga ia ʻoku maʻu ai e fakahaá.

Feʻunga ke maʻu e Fakahaá

Ko e tefitoʻi meʻa ki hano maʻu ha fakahaá ko ha tukupā ke fai e meʻa kotoa te tau lavá ʻaki hotau iví mo e fakakaukau leleí. ʻOku ʻuhinga ʻeni ki hono fie maʻu ke tau tokoni mo ngāué.

Ko ha founga mahuʻinga ʻo e feʻunga ke maʻu ha fakahaá ko e hokohoko atu ʻetau tokoní mo e ngāué. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi heʻeku ako e folofolá ko e lahi taha hono maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá e fakahaá ʻa e taimi ʻoku nau fai ai ha ngāué, ʻo ʻikai ʻi he taimi ʻoku nau nofo noaʻia ai ʻi honau nofoʻangá ʻo tatali ki he ʻEikí ke Ne toki talaatu e fuofua meʻa ke faí.

Hangē ko ʻení, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko e fakahā ko ia ne ʻiloa “ko e Folofola mo e Finangalo ʻo e ʻEikí ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí” (T&F 136:1) naʻe ʻikai ke ʻomi ia ʻi Nāvū ʻi hono palani ko ia ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau hiki mei Nāvū ʻi he ngaahi ʻaho fakamamahi ko ia hili e mate Fakamaʻata ʻa e Palōfitá he 1844; pea naʻe ʻikai ke ʻomi ia ʻi he kauvai fakahihifo ʻo e Vaitafe Misisipí. Naʻe toki ʻomi ia ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó ʻi Nepulasikā, hili e fepaki ʻa e Kāingalotú mo ha taʻu faingataʻa ʻo e hiki mei Nāvū ki he hihifó ʻo fou atu ʻi ʻAiouā ki ha ngaahi nofoʻanga fakataimi ʻi he Vaitafe Misisipí. Naʻe ʻomi e fakahā ke ne tataki e fehikitaki ʻa e Kāingalotú ʻi he tokaleleí ʻi he ʻaho 14 ʻo Sānuali 1847, ʻi he taimi ne ʻosi fononga ai e Kāingalotú ʻi ha meimei vahe tolu ʻe taha ki he ngaahi teleʻa he moʻungá.

Te tau toki maʻu e ueʻi ʻa e Laumālié hili ʻetau fai e meʻa kotoa te tau lavá, ʻi heʻetau tuʻu ʻo ngāue he laʻaá kae ʻikai nofo noaʻia he malumalú ʻo lotu ke maʻu ha fakahinohino ki he fuofua meʻa ke faí. ʻOku toki hoko mai e fakahaá ʻi he taimi ʻoku ngāue ai e fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko ia tau fai e meʻa kotoa te tau lavá. Pea tau tatali leva ki he ʻEikí ki Heʻene fakahaá. ʻOku ʻi ai pē ʻEne taimi ki hono fakahoko e ngaahi meʻá.

Taimí mo e Foungá

ʻI heʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí he taʻu ʻe 35 kuohilí, ne mau fokotuʻu ha palani ke fakalotoa e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke lea ʻi he ʻunivēsití. Ne ʻi ai haʻamau taimi pau ʻe feʻunga mo ʻemau fie maʻú, pea mau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa ʻoku mau loto ke ne lea ʻaki mo fai lolotonga ʻene ʻi aí. Ka naʻa mau poto feʻunga pē ke ʻiloʻi he ʻikai ke mau lava ʻo fetuʻutaki ki he mafai māʻolunga taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo fakaafeʻi ia ke ne haʻu ki he ʻapiako BYU—ke lea ki ha kakai ʻe toko 26,000—pea talaatu mo e meʻa ʻoku mau fie maʻú.

Ne mau ʻiloʻi ko hono fakaafeʻi ko ia ʻo e palesitení kuo pau ke mau pehē ki ai, “Te mau talitali fiefia koe ʻi ha taimi pē te ke lava mai aí ʻi ha faʻahinga taimi pē te ke fili ke ke ʻi heni aí mo ha meʻa pē te ke lea ʻaki mo fai ʻi hoʻo ʻi hení. Te mau fakahoko ʻemau ngaahi fokotuʻutuʻú mo ʻemau ngaahi polokalamá ʻo fakataumuʻa kakato pē ki hoʻo ʻaʻahi maí.”

Ko ia ai, kapau ko e founga fetuʻutaki ē ʻa ha komiunitī ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe toko 26,000 ki he mafai māʻolunga taha ʻo ha puleʻanga, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa ofo ha taha—ʻo tatau ai pē ko e hā hono mahuʻingá—ke ne ʻoatu ha ngaahi tūkunga pe tuʻutuʻuniʻi atu ha taimi fakatāutaha ki ha ʻaʻahi pe fetuʻutaki mo e Mafai Māʻolunga Taha ʻo e ʻunivēsí.

ʻIo, ko e tefitoʻi moʻoni ʻeni ne fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene fānaú ʻi he fakahā maʻongoʻonga ne paaki ʻi he vahe 88 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe folofola e ʻEikí ʻo pehē, “ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au; kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (veesi 63).

Hokó, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kapau ʻe hanga taha ʻa hotau matá ki Hono nāunaú, ʻe fakafonu kotoa hotau sinó ʻaki e māmá pea te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Pea naʻe hoko atu ʻEne fakahinohinó ʻaki e talaʻofa maʻongoʻongá ni: “Ko ia, fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu koeʻuhí ke hanga taha ʻa homou ʻatamaí ki he ʻOtuá, pea ʻe hokosia ʻa e ngaahi ʻaho te mou mamata ai kiate ia; koeʻuhí he te ne toʻo ʻa e pūlou ʻo hono fofongá kiate kimoutolu, pea ʻe hoko ia ʻi hono taimi ʻoʻoná, pea ʻi heʻene founga ʻaʻaná, pea fakatatau ki hono finangalo ʻoʻoná” (veesi 68; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ʻi he fakahā ko iá ki he fetuʻutaki kotoa pē mei heʻetau Tamai Hēvaní. He ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi e ngaahi meʻa fakalaumālié.

Ko e lahi tahá, “ko ʻene foungá” ʻoku ʻikai ʻi he maná pe tapa ʻa e ʻuhilá ka ko e meʻa ʻoku ui ʻe he folofolá ko ha “kihiʻi leʻo-siʻi” (1 Tuʻi 19:12; 1 Nīfai 17:45; T&F 85:6). ʻOku ʻikai ke mahino ki ha niʻihi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ko hono olá, kuo ʻi ai ha niʻihi kuo nau sio tāfataha pē ki he ngaahi fakahā lalahi naʻe lekooti he folofolá ʻo ʻikai ai ke nau fakatokangaʻi e “kihiʻi leʻo-siʻi” ʻoku tuku mai kiate kinautolú. ʻOku hangē ʻeni ia haʻatau fakapapau te tau toki ako pē mei ha faiako ʻoku kaikailá ka tau fakafisi ke fanongo ki he akonaki lelei tahá ʻa ē ʻoku ʻomai ʻi he lea fanafaná.

ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo ʻoku tātaaitaha ke lea leʻolahi e ʻEikí. ʻOku meimei ke vanavanaiki maʻu pē ʻEne ngaahi pōpoakí.

ʻOku Hoko e Fakahaá ko ha Fakamaama mo e Melino

Ko e taha e fakamatala lelei taha ʻo e founga ʻoku akoʻi ʻaki kitautolu ʻe he Laumālié ʻoku ʻi he fakahā ne ʻoange kia ʻŌliva Kautele ʻi Hāmoni ʻi Penisiliveniá ʻi ʻEpeleli 1829. ʻI he fakahā ko ʻení naʻe tala ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva:

“ʻIo, vakai te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.

“Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá” (T&F 8:2–3; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakamatala tatau ki he laumālie ʻo e fakahaá ko e “ʻilo haohaoa,” te ne “lava ke ʻoatu [kiate koe] ha ngaahi fakakaukau fakafokifā.”1 ʻI ha fakahā ʻe taha, naʻe fakamanatu ai kia ʻŌliva ʻene fehuʻi ki he ʻEikí pea “ko e taimi kotoa pē naʻá ke fehuʻi aí naʻá ke maʻu ʻa e fakahinohino mei hoku Laumālié” (T&F 6:14). Ne founga fēfē hono maʻu ʻo e fakahinohino ko iá? Naʻe folofola e ʻEikí, “Vakai, ʻokú ke ʻilo naʻá ke fehuʻi kiate au pea naʻá ku fakamaama ho ʻatamaí” (veesi 15; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe toutou fai mai mo e akonaki tatau ʻi ha fakahā kia Hailame Sāmita ʻa ia ne pehē ai ʻe he ʻEikí, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia” (T&F 11:13; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko ha ngaahi fakamatala fakaʻofoʻofa ʻeni ki he founga ʻoku fetuʻutaki mai ai e ʻEikí kiate kitautolu ʻaki Hono Laumālié.

ʻI ha fakahinohino lahi ange kia ʻŌliva Kautele, naʻe fakamanatuʻi ange ʻe he ʻEikí kiate ia ʻa e taimi naʻá ne lotu ai ke ne ʻilo “hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení” (T&F 6:22). Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e founga naʻá Ne tali ʻaki e lotu ko iá pea ʻoange kia ʻŌliva ha fakahā: “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ‘o maʻu ‘i ha fakamoʻoni mei he ‘Otuá?” (veesi 23; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku tau ako mei he ngaahi fakahā ko ʻení ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki e mālohi ʻo Hono Laumālié, ʻa ia ʻokú ne fakamāmaʻi hotau ʻatamaí mo lea ʻaki e fiemālié kiate kitautolu fekauʻaki mo e fehuʻi ne tau faí.

Ko e Fakahaá ko ha Ongo

ʻOku tau toe ako mei he ngaahi fakahā ko ʻení ko hono akoʻi ʻaki e Laumālié ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku taʻe ngāueʻi. ʻOku ʻikai ke faʻa hoko mai e fetuʻutaki ia ʻa e ʻEikí kae ʻoua ke tau akoʻi ia ʻi hotau ʻatamaí. Pea te tau maʻu leva ha fakapapauʻi.

Naʻe fakamatalaʻi kia ʻŌliva Kautele e foungá ʻi ha fakahā ʻe taha ʻi Hāmoni ʻi Penisilivenia ʻi ʻEpeleli 1829. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e ʻuhinga ne ʻikai lava ai ʻa ʻŌliva ʻo liliu e Tohi ʻa Molomoná:

“Vakai, naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au.

“Kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia” (T&F 9:7–8; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Mahalo ko e taha ʻeni e akonaki mahuʻinga taha mo taʻe mahino taha ʻi hono kotoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku faʻa hoko mai e ngaahi akonaki ʻa e Laumālié ko ha ongo. Ko e foʻi moʻoni mahuʻinga tahá ia, ka ʻoku ʻikai mahino ki ha niʻihi hono ʻuhingá. ʻOku ou ʻiloʻi ha niʻihi ʻoku nau fakakaukau ne teʻeki ai ke nau maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí he naʻe teʻeki ke nau ongoʻi ʻe kinautolu ha “vela ʻi loto.” ʻOku ou fokotuʻu atu, ko e māfana ʻa e fatafatá ʻoku ʻikai ko ha ongoʻi vela ia hangē ha afí ka ko ha ongoʻi nonga, māfana, fiemālie mo fakafiefia.

ʻOku ʻIkai Ke Hokohoko e Fakahaá

ʻOku ʻikai ke hokohoko e fakahaá. ʻOku hanga ʻe he founga ʻa e ʻEikí ʻo fakangatangata e lahi ʻo ʻEne folofola mai kiate kitautolu ʻi Hono Laumālié. ʻI he ʻikai ke mahino e meʻá ni ki ha niʻihí, ʻoku nau maʻuhala ʻo ʻamanaki ke hokohoko e fakahaá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngāue ʻa e Laumālié, “Kuó u ako ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai hoko mai maʻu pē kiate kitautolu ke tau aʻusia ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku ongo mālohi mo molumalú.”2

Ke fakamahinoʻi e fakakaukau ko iá, fakakaukau ki he meʻa ne akoʻi kiate kitautolu kau ki heʻetau ʻuluaki ongomātuʻá hili hono kapusi kinaua mei he Ngoue ko ʻĪtení pea tukuange mei he ʻao ʻo e ʻEikí. Naʻe fai ʻe he ʻEikí ha fekau kia ʻĀtama ke ne feilaulauʻi e ʻuluaki ʻuhiki ʻo ʻene fanga monumanú ko ha meʻaʻofa ki he ʻEikí. Naʻá ne talangofua. Naʻe fetuʻutaki fakahangatonu e ʻEikí mo ia he taimi pē ko iá? ʻOku pehē ʻe he folofolá: “Pea naʻe hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama” (Mōsese 5:6; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe pehē ʻe Viliami E. Peleti, ko e taha ʻetau kau faiako lelei taha ʻi he ongoongoleleí, naʻe ngāue ʻi BYU pea mo e Potungāue Ako ʻa e Siasí, kau ki hono toutou maʻu pe hokohoko atu e fakahaá: “Ko kinautolu ʻoku lotu ke tataki kinautolu ʻe he Laumālié he taimi pē ko iá ʻi he fanga kiʻi meʻa kotoa pē, ʻoku nau fakaava e matapā ki ha ngaahi laumālie hala ʻoku nau tuʻu mateuteu ke tali ʻetau ngaahi kolé mo ʻai ke tau puputuʻu. … ʻOku ou ʻilo ko e kakai ʻoku puputuʻu taha ʻi he Siasí ʻa kinautolu ʻoku fekumi ke nau maʻu ha fakahā fakatāutaha ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku nau fie maʻu ha fakapapauʻi fakatāutaha mei he Laumālié mei he ʻahó ki he poʻulí ʻi he meʻa kotoa te nau faí. Te u pehē ko e kakai puputuʻu taha ʻeni ʻoku ou ʻiloʻí koeʻuhí he ʻoku mahino he taimi ʻe niʻihi ko e talí ʻoku maʻu ia mei ha feituʻu hala.”3

Naʻe lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha meʻa ʻoku mei tatau. Naʻá ne faleʻi, ʻi he taimi ʻoku “lotu ai [e Kāingalotú] ʻi he loto-fakatōkilalo he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá,” ʻoku ʻikai totonu ke nau lotu ki he ngaahi meʻa noaʻiá ka ʻoku totonu ke nau “lotu fakamātoato ki he meʻaʻofa lelei tahá.”4 Ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia. ʻOku tau hokohoko lotu ki ha tataki, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ki ha hokohoko maʻu pē ʻa e fakahaá. ʻOku tau ʻamanaki ke hokohoko e fakahaá, ʻa ia ko hono fakapapauʻi ke hokohoko e fakahaá he taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha tatakí pea aʻu hotau tūkungá ki ha tuʻunga ʻe fili ai ʻe he ʻEiki poto mo ʻofá e meʻa ke ʻomi kiate kitautolú.

Fakahaá mo e Fakamoʻoní

ʻOku hoko e ngaahi vīsoné. ʻOku ongona e ngaahi leʻo mei he tuʻa veilí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni. Ka ʻoku tātaaitaha e hoko ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻI he taimi ʻoku tau aʻusia ai ha meʻa makehe mo maʻongoʻongá, ʻoku tātaaitaha haʻatau fakamatalaʻi ia ki he kakaí koeʻuhí he ʻoku fakahinohinoʻi ke ʻoua naʻa tau fai pehē (vakai, T&F 63:64) pea koeʻuhí he ʻoku mahino kiate kitautolu ʻe tāpuni e matapā ʻo e fakahaá kapau te tau fakahā e ngaahi meʻá ni ki he māmaní.

Ko e lahi taha e fakahā ʻoku maʻu ʻe he kau takí mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku maʻu ia mei he “kihiʻi leʻo-siʻí” pe ʻi ha ongo ka ʻoku ʻikai ko ha vīsone pe ko ha leʻo ʻokú ne lea ʻaki mai ha ngaahi lea pau ke tau fanongo ki ai. ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e faʻahinga fakahā ko iá, ʻa ia ʻoku ou maheni mo ia, ko ha aʻusia fakaʻaho ke ne tataki kitautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI he ʻikai ke mahino e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e fakahaá, ʻoku ʻi ai ha kakai ʻoku nau fakatatali hono fakahā ʻenau fakamoʻoní pe ko ʻenau fakalakalaka fakalaumālié kae ʻoua ke nau aʻusia ha mana. ʻOku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ko e tokolahi taha ʻo e kakaí—tautefito kiate kinautolu ne tupu hake he Siasí—ko e fakahā mahuʻinga ko ia ʻoku maʻu mei ai ʻetau fakamoʻoní ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻoku hoko ka ko ha founga ngāue pē. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85): “Ko e fanauʻi foʻoú ko ha meʻa ʻoku hoko māmālie, tukukehe ha ngaahi meʻa siʻi ʻoku hoko ko ha mana pea ʻoku hiki ia ʻi he folofolá. Ko e lahi taha e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau ʻilo ʻoku fanauʻi foʻou māmālie kitautolu, pea ʻoku fanauʻi foʻou kitautolu ki ha maama lahi ange mo ha ʻilo lahi ange mo ha holi lahi ange ki he māʻoniʻoní ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fekaú.”5

ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu ʻe folofola mai e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he taimi pē ʻAʻana pea ʻi he founga pē ʻAʻana. Ko e meʻa ʻeni ʻoku faʻa ui ʻe he folofolá ko e “kihiʻi leʻo-siʻi” ʻo e fakamāmaʻí. ʻOku tau faʻa feinga ke fai ʻetau fakakaukau lelei tahá, ʻo fakatatau ki hono taʻofi ʻe he Laumālié ʻene ngāué kapau kuo tau hē mei he ngaahi fakangatangata kuo tuku maí.

ʻOku moʻoni e fakahaá. ʻOku hoko mai ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí pea ʻi he taimi pē ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni. ʻOku tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e totonu ki he takaua maʻu pē e Laumālie ʻo e ʻEikí ke fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló, ke tataki kitautolu ki he moʻoní, ʻo akoʻi kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē, pea ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē (vakai, Sione 14:26; 16:13).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 151.

  2. Boyd K. Packer, That All May Be Edified (1982), 337.

  3. William E. Berrett, ʻi he Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, The Holy Ghost (1989), 29–30.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 150.

  5. Bruce R. McConkie, “Jesus Christ and Him Crucified,” ʻi he Brigham Young University 1976 Speeches (1977), 5.

Mei he fakahā kia Hailame Sāmita (hā ʻi ʻolungá) mo ʻŌliva Kautelé, ʻoku tau ako ai ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki e mālohi ʻo Hono Laumālié, ʻa ia ʻoku fakamāmaʻi ai hotau ʻatamaí mo lea ʻaki mai e melinó kiate kitautolu fekauʻaki mo e fehuʻi ne tau faí.

Naʻe ʻikai ke fetuʻutaki e ʻEikí mo ʻĀtama he taimi pē ko iá hili ʻene talangofua ki he fekau ke feilaulauʻi e ʻuluaki ʻuhiki ʻo ʻene fanga monumanú. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Pea naʻe hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama” (Mōsese 5:6).