2013
ʻAloʻofa ki he Motuʻaʻi Pató pea Mo Au
ʻAokosi 2013


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

ʻAloʻofa ki he Motuʻaʻi Pató pea Mo Au

ʻOku nofo e tokotaha ʻoku ʻaʻana e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

Hangē pē ko e motuʻaʻi pató, ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke u aʻusia e tuʻunga ne totonu ke u ʻi aí. Ko e taimi ia ʻoku tokoniʻi lahi taha ai au ʻe he Fakamoʻuí.

Ne ʻi ai ha hoʻatā māfana ʻe taha ne u fakafonu ʻeku kaá ke u kamata lele ʻo ʻave ʻeku fānau kei iiki ʻe toko nimá ki he ngaahi ako tauʻolungá mo e ʻakapulú pea mo toe fakafoki mai. Lolotonga ʻeku faʻo e ngaahi sū ki he ʻakapulu faka-ʻAmeliká mo e ngaahi tangai kuo fonu he nāunau ki he ako tauʻolungá, ne u fakatokangaʻi ha motuʻaʻi pato mo hano ʻuhiki ʻoku lue hifo he veʻehala homau kaungāʻapi ʻi he koló.

Ne u sio atu ki haʻane kamata kolosi atu ki he tafaʻaki hala ʻe tahá. Ka ko e meʻapango ko ʻene fili ha fakatafeʻanga ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi avaava ke kolosi aí, pea ʻi heʻene fakalaka hake aí, ne muimui atu ai hono ʻuhikí. Ne homo hifo hano ʻuhiki ʻe toko fā ʻi he avaava ʻo e fakatafeʻanga vaí.

ʻI he taimi ne aʻu ai e motuʻaʻi pató ki he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne fakatokangaʻi hake ʻoku puli hono ʻuhikí pea lava ke ne fanongo atu pē ki heʻenau tangí. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e fehalaaki naʻá ne fakahokó, kae toe kolosi mai pē he fakatafeʻanga vaí ke kumi hono ʻuhikí pea toe tō ai mo ha toko ua. Ne u lue atu ki he avaava he fakatafé mo ʻeku ʻitá mo e fakaliliʻa heʻene fakakaukau ngalivalé, ʻo feinga ke sio pe te u lava ʻo hiki hake e avaava he fakatafé ki ʻolunga. Neongo ʻeku feinga ʻaki hoku tūkuingatá, ne ʻikai pē ke teitei ngaue e avaava ia he fakatafé, pea te u tōmui ki hono ʻomi ha taha ʻo ʻeku fānaú.

Ne u fakakaukau ke toki fai eni ʻamui ange ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u fuʻu fakavavevave aí, ne u heka pē ki he kaá mo pehē loto pē, “ʻOku ʻikai totonu ke ne hoko ko ha faʻē.”

Lolotonga e houa ʻe taha mo e konga hono hokó, ne u fai ha ngaahi fehalaaki lahi ne u faʻa toutou fai pē heʻeku hoko ko ha mātuʻá. Ko ha ngaahi fehalaaki ʻeni ne tuʻolahi ʻeku faʻa kole fakamolemole ai ki heʻeku fānaú mo ʻeku Tamai ʻi Hēvaní. Ne u fakapapau he taimi kotoa ke toe lelei ange pea ʻoua naʻá ku toe fai e ngaahi fehalaaki ko ʻení. ʻI heʻeku kailaʻi ha taha ʻo ʻeku fānaú heʻene fakamatalilí, ne ongo leʻolahi mai ki hoku telingá ʻeku leá, “ʻOku ʻikai totonu ke ne hoko ko ha faʻē.”

Ne fakafokifā haʻaku ongoʻi ha manavaʻofa lahi ki he motuʻaʻi pató. Naʻá ne feinga ke ʻaʻeva ʻi he māmaní ʻaki e ongo naʻá ne maʻú, ʻo hangē pē ko aú. Ka ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku ʻikai ke feʻunga ai e ngaahi ongo ko iá, pea ʻoku fua ʻe heʻetau fānaú hono nunuʻá.

Ne u fakapapau ke toʻo e avaava he fakatafé pea toʻo hake kituʻa e ʻuhikiʻi pató. ʻI heʻeku afe atu he tuliki homau halá, ne u sio ki ha kiʻi falukunga kakai ʻoku nau ʻi ai. Ne ʻosi hikiʻi hake ʻe hoku kaungāʻapí e avaava he fakatafengá, pea hifo ki he fakatafengá ʻo toʻo fakalelei hake e fanga kiʻi ʻuhikí. Ne lele fakavave atu e fanga kiʻi ʻuhiki ilifiá ki heʻenau faʻeé, ʻoku lue takai holo pē mo e manavaheé ʻi ha kiʻi vao ofi mai pē. Naʻe ʻikai ke ne kole ʻe ia ha tokoni, ka naʻe tokoni hoku kaungāʻapí he taimi ʻoku ʻikai feʻunga ai e maluʻi ʻa e motuʻaʻi pató. Ne u ongoʻi moʻoni e meʻá ni ʻi heʻeku fakakaukau ki hono fai mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa tatau kiate au mo ʻeku fānaú.

ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku ʻikai ke tau aʻu ai ki he meʻa naʻe totonu ke tau ʻausiá, neongo ne fai hotau lelei tahá pea sai mo ʻetau taumuʻá. Neongo ia, ʻoku “feʻunga [e] ʻofa [ʻa e Fakamoʻuí] ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu [kiate Iá]” (ʻEta 12:27). ʻOku ou fiemālie ke ʻilo he ʻikai hanga heʻeku tōnounoú ʻo fakaʻauha ʻeku fānaú he te nau maʻu ʻe kinautolu e ʻofa, melino, mahino, mo e ʻaloʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOkú Ne “tokoniʻi au ʻi heʻeku kole tokoni kiate Iá”1 mo finangalo ke lavameʻa hoku fāmilí. He ʻikai ke ikuna ʻetau tōnounoú he taimi ʻoku tau fakavaivaiʻi ai kitautolú pea tuʻu mo e ʻEikí ʻi hotau tafaʻakí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Te u Maʻu ʻi Fē ʻa e Melinó?” Ngaahi Himí, fika 63.