2013
Eaha te hoa mau ?
Eperera 2013


No te Puai o te Feia Apî

Eaha te hoa mau ?

Hōho’a
Elaine S. Dalton

Ua taui te tatararaa no te parau o te hoa i teie anotau no te ihi apî e faaati i te ao. I teie mahana, e mana‘o tatou e rave rahi « hoa » to tatou. Parau mau : te haapopou nei tatou i te rave‘a ia apo mai i te parau apî e ia vai ara noa i te mea e tupu nei i roto i te oraraa o te taata ua mâtau tatou, te hoa no teie mahana anei e aore râ te hoa tahito e tae noa’tu i te taata aita tatou i farerei a‘enei e ua pii râ tatou ei hoa no tatou.

I teie tau no te rave‘a sotiare i ni‘a i te Itenati, pinepine te ta‘o « hoa » i te riro ei hono aita râ e auraa. Te vai ra ta outou te rave‘a no te hapono i to outou mau « hoa » te hoê parau, e ere râ te hoê â mea mai te faatupuraa i te auraa e te hoê taata, te hoê i te tahi.

Te tahi mau taime, ta tatou mana‘ona‘oraa, o te faarahiraa ïa i te mau hoa. E mea au a‘e paha ia tutonu tatou i ni‘a i te riroraa ei hoa.

E rave rahi tatararaa no te parau no te riroraa ei hoa. Eita roa e mo‘e ia’u to’u faarooraa ia Elder Robert D. Hales no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i te paraparauraa no ni‘a i te auraa ia riro ei hoa e te mana faaûru rahi a te hoa i roto i to tatou oraraa. Mau noa ta’na tatararaa i roto i to’u oraraa. Ua parau oia, «Te mau hoa, e mau taata ïa o te faaohie i te haapa‘oraa i te evanelia a Iesu Mesia ».1 Ia au i teie parau, ua riro te imiraa i te faito maitai hau roa a‘e o te hoê taata ei tumu no te hoaraa mau. O te tuuraa ïa i te tahi atu taata i te parahiraa matamua. O te riroraa ïa ei taata parau-ti‘a e te haavaere ore e te peu mâ i roto i te mau ohipa atoa. Peneia‘e o te parau fafauraa ia’na iho e haamatara i te auraa mau no te hoaraa.

I te 15raa o to’na matahiti, ua rave ta’u tamahine, o Emi, i te hoê faaotiraa no ni‘a i te huru hoa e imi atu. I te hoê po‘ipo‘i, ua haru to’u mata i ni‘a i ta’na Buka a Moromona, ua matara i te Alama 48. Ua tapa‘o oia i te mau irava e faahoho‘a ra i te tapena Moroni : « E taata puai e te mana hoi o Moroni ra ; e e taata ite mau… E taata mau maite hoi i te faaroo i te Mesia ra » (te mau irava 11, 13). I te hiti api ua papa‘i oia, « Ua hinaaro vau e arapae e e faaipoipo i te hoê taata mai ia Moroni ». A hi‘o noa ai au ia Emi e te huru hoa tamaroa ta’na e amui ra e o ta’na i arapae a ti‘a ai to’na 16 matahiti, ua nehenehe roa ia’u ia ite e, te faaite ra oia iho i taua na huru maitai ma te tauturu i te tahi atu pu‘eraa ia ora i te faito tamaiti na te Atua, e taata e mau ra i te autahu‘araa e e metua e e ti‘a faatere ho‘i ananahi.

Na te hoa mau e faaûru ia ratou e amui mai ia « pa‘uma i ni‘a a‘e [e] ia riro maitai rii a‘e ».2 E nehenehe ta outou e tauturu te tahi i te tahi, te feia apî tamaroa ihoa râ, ia faaineine e ia tavini i te hoê misioni au ia faaturahia. E nehenehe ta outou e tauturu ia vetahi ê ia vai mâ noa i te pae morare. E nehenehe i ta outou faaûruraa parau-ti‘a e ta outou hoaraa e faatupu i te hoê ohipa mure ore eiaha noa i ni‘a i te oraraa o te feia e amui nei ia outou i ni‘a atoa râ i te mau u‘i e haere mai nei.

Ua pii te Faaora i Ta’na mau pĭpĭ ei hoa No’na. Ua parau oia :

«Teie ta‘u parau, ia aroha outou ia outou iho, mai ia‘u e aroha’tu ia outou na.

«Ia horo‘a te taata i to’na iho ora no to’na ra mau taua, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira.

« O outou to‘u mau taua, ia haapa‘o outou i te mau parau atoa ta‘u i parau atu ia outou na.

« Eita’tura vau e parau atu ia outou e e tavini ; aore hoi te tavini i ite i ta to’na ra fatu e rave ra ; ua parau râ vau ia outou e e [hoa] ; ua faaite atu hoi au ia outou i te mau parau atoa ta’u i ite i tau Metua ra » (Ioane 15:12–15 ; reta tei faahuru-ê-hia).

A ora noa ai outou e a faaite ai i te evanelia a Iesu Mesia, e huti mai outou i te mau taata e hinaaro mai ia riro ei hoa no outou – eiaha te hoê noa hono i ni‘a i te rave‘a sotiare i ni‘a i te Itenati, te huru hoa râ mai ta te Faaora i faaite na roto i Ta’na mau parau e To’na hi‘oraa. A tutava noa ai outou ia riro ei hoa no te tahi e ia anaana’tu, e haamaitai to outou huru faaûru i te oraraa o te taata e rave rahi e amui atu outou. Ua ite au e, ia tutonu outou i ni‘a i te riroraa ei hoa no vetahi, mai tei faaitehia mai e te mau peropheta e te mau hi‘oraa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e oaoa outou e e riro mai outou ei faaûruraa i te ohipa maitai i roto i te ao nei ma te farii i te hoê mahana i te fafauraa hanahana tei faahitihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a no ni‘a i te hoaraa mau : « E te auraa e vai nei i rotopu ia tatou nei i o nei e vai ïa te reira iho auraa i reira, tera râ e apitihia’tu te reira i te hanahana mure ore » (PH&PF 130:2).

Hōho’a

Hoho‘a faahoho‘araa © iStockphoto.com/Fonikum e na Les Nilsson

Te mau nota

  1. Robert D. Hales, « This Is the Way ; and There Is None Other Way », i roto i te mau a‘oraa no te matahiti no te Fare Haapiiraa Teitei no Brigham Young, 1981–82 (1982), 67.

  2. Gordon B. Hinckley, « The Quest for Excellence », Liahona, Setepa 1999, 8.