2013
Ngaahi Fakatuʻutāmaki Pulipulia
Māʻasi 2013


Ngaahi Fakatuʻutāmaki Pulipulia

Ke taʻofi haʻo tō ki he ngaahi luo-fofō pulipuliá, nofo maʻu ʻi he halá!

ʻĪmisi
two young women

ʻOku tuʻu ʻo ofi ki he tumuʻaki ʻo Sanita Kulusí, ko ha motu ʻi he ʻOtu Kalapakosí, ʻa Losi Kemelosi (Los Gemelos), “ko e Māhangá.” ʻOku lahi feʻunga ʻa e ongo luo fofō ko ʻení takitaha ke hao ai ha ngaahi malaʻe soka. Mei ʻolungá, ʻokú na hangē ha ongo keliʻanga maka he kuonga muʻá naʻe maʻu mei ai ʻa e maka ki he ngaahi temipale kuo puliá.

Neongo ʻe fakaʻofoʻofa fakanatula ʻo e feituʻú, ʻoku ʻikai pehē ʻa e meʻa kotoa. ʻOku ʻufiʻufi ʻe ha vao fihí ʻa e kelekele fakatalopikí ni tukukehe ʻa e leleʻanga ʻo e ongo halá. Naʻe fili fakalelei ʻa e ongo halá koeʻuhí ko e fefeka hona kelekelé. Ko e kelekele ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e halá, neongo ʻoku kāpui ʻe he vaó, ʻakau īkí, pea mo e ʻuluʻakaú, ʻoku ʻikai ke fefeka fēfē.

Kapau te ke mavahe mei he hala ʻoku lele takai ʻi Losi Kemelosí ke vakai foli ʻi he ʻuluʻakaú, ʻe lau mōmēniti pē kuó ke tuʻu ʻi ha konga ki ʻolunga ʻo e kelekelé ʻoku ʻikai fefeka feʻunga ke matuʻuaki ho mamafá. Ko e hā hano loloto hoʻo toó? He ʻikai ke ke ʻilo kae ʻoua kuó ke tau ki he takelé. ʻOku ʻi ai ha ngaahi luo fofō ʻe niʻihi ʻi Sanita Kulusi ʻoku loloto ange ia ʻi he fute ʻe 100 (mita ʻe 30). Fakatatau mo e ngaahi talanoa ʻo e feituʻú, ʻoku ʻi ai ha luo ʻoku fuʻu loloto pea ʻoku teʻeki ai pē ʻilo hono takelé.

ʻOku fou atu ʻa e ongo halá ʻi ha halanga mahino—ko ha halanga mahalo ʻe taha he ʻikai ke ke fie muimui koe ai. Ka ʻoku malu ʻa e ongo halá pea mo mahino ʻa e feituʻu ʻokú na fakaiku ki aí.

Tokanga telia ʻa e Kelekele Manifí

Fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ʻe lava ke hoko ʻa e ongo hala takai ko ia ʻi Losi Kemelosí koha fakataipe ʻo ha ngaahi meʻa lahi, hangē ko e ngaahi fekaú, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, faleʻi ʻi he Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá, ngaahi tuʻunga moʻui totonu ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, pea mo e ongoongoleleí pē. Ko e taimi ʻoku tau ngāue ai ʻi he ongoongoleleí, ko e taimi ʻoku tau muimui ai ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, ko e taimi ʻoku tau moʻui fakatatau ai ki he fakahinohino ʻo e ngaahi fekaú, ʻoku tau malu mo maʻu ha nonga. Ka, ko e taimi ʻoku ʻikai ai ke tau fai iá, … ʻe lava ke kiʻi tuʻu fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi meʻá.

ʻE fakatauʻeleʻi kitautolu ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ke tuku ʻetau muimui ʻi he ngaahi fekaú pe taʻe-tokanga ki he ngaahi akonaki ʻo e Siasí koeʻuhí tokua he ʻoku tau ongoʻi ʻoku nau fakapōpula. ʻOku tau loto ke fili pē ʻe kitautolu hotau hala ʻi he moʻuí.

Kae hangē ko hono tokoniʻi ʻe he ongo hala takai ʻi Losi Kemelosí ʻa e kakaí ke ʻoua naʻa nau ngalo hifo ʻi he kelekele manifí, ʻoku ʻikai taʻofi ʻe he ngaahi fekaú ʻetau tauʻatāina ke filí—ka, ʻoku nau ʻomai ʻa e faingamālie lelei taha ki he fiefiá mo e ikuná. Te tau kei lava maʻu pē ʻo fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku tau fie faí. Te tau kei lava pē ʻo fili ke fai pē hotau lotó kae ʻikai muimui ʻi he hala kuo ʻosi tofa ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOku mahino he ʻikai ke tau aʻu vave ange ki he feituʻu ʻoku tau fononga ki aí taʻe-muimui ʻi he hala mahinó, pea ʻe ala fakamamahi mo faingataʻa ʻetau kumi pē ʻe kitautolu hatau halá.

Ko e meʻa tatau pē fekauʻaki mo e ngaahi fekaú, hangē ko e Lea ʻo e Potó. ʻOku ʻikai toʻo ʻe he Tamai Hēvaní ia mo Hono Siasí ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí ʻaki hano tuʻutuʻuni ke tau taʻofi e inu kava mālohí. Te tau lava pē ʻo fili pe te tau tauhi ʻa e fekaú pe ʻikai. Ka ko e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e fili ko iá, ʻoku tau toe fili ai mo e ngaahi nunuʻa ki aí.

Kapau ʻoku tau fili ke maumauʻi ʻe ngaahi fekau ko iá, ta ʻoku tuʻu ke mole meiate kitautolu e ngaahi tāpuaki ko iá. ʻOku ʻikai fekauʻaki ʻa e filí ia pe ʻoku fakangofua ke tau inu kava mālohi pe fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení pe ko ʻē. ʻOku fekauʻaki ia mo ʻetau fie maʻu pe taʻe-fie maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e puleʻanga ʻo e langí pea ʻoku tau fai koā ʻa e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí he ʻoku tau ʻofa Ai mo ului kiate Ia.

Malu ʻa e Halá

ʻOku ʻiloʻi moʻoni ʻeni ʻe Sēsika P. mo Noli A., ko ha ongo finemui ʻoku nofo ʻi Sanita Kulusi. Ko ha ongo ului foʻou pea kuó na ʻilo ʻa e faikehekehe ʻoku fakahoko ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú. ʻOku ʻikai ke fuʻu tokolahi fēfē ʻa e kāingalotú ʻi he ʻOtumotu Kalapakosí (ko ha kāingalotu pē ʻe toko 125 ʻoku ʻi honau koló mei he kakai ʻe toko 25,000 ʻoku ʻi honau motú). ʻE lava pē ke faingataʻa ʻa e nofo ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí (vakai, 1 Nīfai 8:20; 2 Nīfai 4:33; 31:17–19; ʻAlamā 7:19) ʻi hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi hangē ko e kava mālohí mo e faitoʻo kona tapú.

Kuo ʻosi mamata ʻa Noli ʻi he ngaahi palopalema ko ʻení ʻi hono fāmilí tonu. ʻOsi nai ha taʻu mei he papitaiso hono fāmilí, ne silaʻi kinautolu ʻi he Temipale Kuaiakuili ʻEkuatoá. Neongo ia, naʻe ʻikai fuoloa, kuo hē atu ha kau mēmipa ʻe niʻihi hono fāmilí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko ia pē mo ʻene fineʻeikí naʻe omi ki he lotú. Naʻe anga fēfē ʻene kei mālohí?

ʻOkú ne pehē, “Ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko au pē mo ʻeku fineʻeikí ʻi ha taimi ʻe taha, naʻá ma fakahokó. Naʻe toki kamata haʻu ki mui ai hoku tuongaʻane lahí mo ʻeku tangataʻeikí. Pea ko e taimi kotoa pē ʻoku mau ako ai e folofolá, ʻoku pehē ʻeku tangataʻeikí, ‘Ko e ʻai ʻeni kiate au.’ Kuo fakaʻau ʻeni ʻo mālohi ange pea pehē mo hoku tuongaʻané foki.”

Kuo fekuki ʻa Sēsika ia mo ha faingataʻa kehe. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “ʻOku faingataʻa ʻete hoko ko e mēmipa pē taha ʻo e Siasí ʻi hoto fāmilí.” ʻOku ʻikai saiʻia ha niʻihi ʻo e kau mēmipa hono fāmilí ʻi heʻene ʻalu ki he lotú. Ko hono moʻoní, ʻe lava fakaiku ki ha felāuaki.

ʻOkú ne pehē, “Te ke fakaʻamu he taimi ʻe niʻihi pehē ange mai ne hoko hoʻo mātuʻá mo ho fāmilí ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí, ke ke lava ʻo vahevahe ha ngaahi meʻa mo kinautolu. Ko e meʻa faingataʻa ia.

“Ko e taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo palopalemá, he ʻikai ke ke ʻalu ʻo kumi ʻi he hala puleʻangá pe tafoki ki he kava mālohí koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau teitei tokoni atu. Ka ʻoku ou haʻu ki he lotú, ʻa ia ʻoku ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa leleí.

“ʻOku nau tokolahi mai kiate au. Kapau ʻoku ou ongoʻi taʻelata, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa Noli pe ko ha kau finemui kehe. Ko e taimi ʻoku ou haʻu ai ki he lotú, ʻoku ou ongoʻi longomoʻui. ʻOku ou ongoʻi tauʻatāina mei he ngaahi palopalema kotoa ʻi heʻeku moʻuí.”

Ko Hono Fili ʻo e Hala Totonú

Kuo maʻu ʻe Sēsika mo Noli ʻa e fiefia hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Pe, ko haʻatau pehē kuó na maʻu ʻa e fiefiá koeʻuhí he ʻokú na moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻOku ʻikai fakapōpulaʻi kitautolu ʻe he ngaahi fekaú, ʻo tatau pē mo e ongo hala takai ʻi Losi Kemelosí. ʻOku nau ʻomai ʻa e fakahinohino ʻoku fie maʻu ke ngaohi ai kitautolu ke tau haohaoa tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí (vakai, T&F 82:8–9). Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻoku tau fili ai ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa mo e līʻoa ki he ʻOtuá. ʻOku tau fili ai ke taau mo e feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fili ai ke taau ke maʻu ʻa e fakahinohino fakalaumālié, ke tau lava ʻo tokoni, ke tau lava ʻo hū ki he temipalé, pea mo fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku tau fili ai ke ngāueʻi ʻa e moʻui taʻengata ʻi he puleʻanga fakasilesitiale mo ʻetau Tamai ʻi he Langí. Ko e hala ia ʻo e nongá mo e fiefiá.

FAITAAʻI ʻO E KAU FINEMUÍ MO E ʻATA MEI MUÍ ʻE Joshua J. Perkey