2013
Ko e Taimi Totonu ke Mali Aí
Māʻasi 2013


Ko e Taimi Totonu ke Mali Aí

Naʻe ʻilo ʻe Ane mo Penisimani naʻe mahuʻinga ʻa e akó, pea naʻá na fakatou fie ako ʻi ha ʻunivēsiti. ʻE hū-tonu fēfē ʻena teu malí ki heʻena palaní?

Ko e taimi naʻe kei ʻi he ako māʻolungá ai ʻa Ané, naʻe nofoʻamanaki ki he ʻaho ʻe hū ai ki ha ʻunivēsití. Naʻe lahi ha ngaahi lēsoni te ne lava ʻo ako pea lahi mo e ngaahi taumuʻa te ne lava ʻo filí! ʻOkú ne pehē, “Naʻe lahi fau ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku manako aí pea lahi mo e ngaahi meʻa te u lava ʻo faí.”

Neongo naʻe nofo ʻa Ane ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi Noaue, ka naʻe ako ʻi ha ako māʻolunga lelei ʻaupito. Naʻe poupouʻi ʻe hono ʻapiakó ʻa e fānau akó ke nau ngāue mālohi ke maʻu ha maaka lelei pea mo hū ki ha ʻunivēsiti. Naʻe tokolahi ha fānau ako ʻi he ʻapiako ʻa Ané naʻa nau kamata ʻi he ʻunivēsití hili pē ʻenau ʻosi mei he ako māʻolungá. Naʻe palani kei siʻi hake pē ʻa Ane ke ne fai e meʻa tatau. Ka, ko e hū ki he akó, ko e taha pē ia ʻo e ngaahi taumuʻa naʻe fokotuʻu ʻe Ane maʻaná.

ʻOku pehē ʻe Ane, “Naʻe akoʻi lelei au ʻi he Kau Finemuí pea mo e Fakalakalaka Fakatāutahá. Naʻe hoko maʻu pē ko ʻeku taumuʻa ʻa e mali ʻi he temipalé.”

Ko e Feʻia ʻa e “Taimi Totonú”?

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi he ʻinisititiuti honau feituʻú, ne fetaulaki ai ʻa Ane mo ha taha toki ʻosi ngāue fakafaifekau ko Penisimani. ʻOku pehē ʻe Ane, “Ko e fuofua taimi naʻá ku fakatokangaʻi aí, naʻá ne tongia hoku lotó ʻi ha ngahi meʻa lahi. Naʻe mātuʻaki faingofua mo fakaʻofoʻofa ke talanoa mo ia. Naʻá ma talanoa lelei ʻaupito ki he ongoongoleleí.”

Naʻe kole ange ai ʻe Penisimani ke na teiti, pea naʻe lelei e meʻa kotoa. ʻI he ngaahi māhina hokó, ne lahi ange e teiti ʻa Penisimani mo Ané. Naʻá na soka mo volipolo, fononga lalo, pea mo sio faiva. Naʻe fāifai pē peá na maheni lelei ange, pea iku ʻena mahení ʻo na feʻofaʻaki.

Naʻe hiki ʻena fakakaukaú mo ʻena ngaahi palaní ki he malí ʻi he hoko atu ʻo ʻena feohi fakakaumeʻá. Naʻe fiefia ʻa Ane mo Penisimani ʻi heʻena maʻu ʻa e taha naʻá na fie maʻu ke nofo mo ia ki ʻitānití. Neongo ia, naʻe vave ange e fakamātoato ʻa e feohi ko ʻení ʻi he tuʻunga naʻá na fakatou ʻamanaki ki aí. Ko e hā ʻe hoko ki he ngaahi palani kotoa naʻá na fokotuʻu ʻi heʻena kei siʻí? Te na kei lava pē nai ʻo feinga fakaako? ʻE hoko nai e fili ke mali ke toloi ai ʻa ʻena ngaahi taumuʻa kehé?

Naʻe fakakaukau ha niʻihi hona ngaahi kaungāmeʻá mo hona fāmilí ko e meʻa ʻeni ʻe hokó.

ʻOku pehē ʻe Ane, “Naʻe mātuʻaki hohaʻa ha kakai tokolahi naʻa mau feohi—ʻi ʻapi, ʻi he akó, pea ʻi he ngāué—naʻa uesia ʻe he feohi ko ʻení ʻeku akó. Naʻa nau fehuʻi pe naʻá ku ʻilo ʻe tolonga ʻa e feohi ko ʻení.

Naʻá ne pehē, “Naʻe fakakaukau hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi hoku toʻú ʻe taʻofi ʻe he malí au mei he hū ki he ʻunivēsití. Naʻe hangē kiate kinautolu ia te u maumauʻi hoku ngaahi talēnití mo hoku ngaahi faingamālié.”

Naʻe ongoʻi pehē mo ha niʻihi e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Penisimaní. ʻOkú ne pehē, “Naʻe loto ʻa e kakaí ke u tui naʻá ma fuʻu kei iiki, pea ʻoku totonu ke ʻuluaki fakaʻosi e ako hoku uaifi ki he kahaʻú, he kapau te ma mali, ʻe ʻi ai ʻema fānau, pea ʻokú ma fuʻu kei iiki ki ai.”

Neongo naʻe tui ʻa Ane mo Penisimani ki he ngaahi fakamamafa ʻo e ongoongoleleí ki he fāmilí mo e malí, naʻe ʻikai tui tatau ʻa e niʻihi naʻe ʻikai ke nau tui fakalotu tataú ki he meʻa mahuʻinga ko ʻení—tautautefito ki he kakai lalahi kei talavoú. ʻOku fakamatala ʻa Ane ʻo pehē, “ʻOku lahi ange tokanga ʻa e kakai ʻi hoku koló ki he akó mo e ngāué. Ko e meʻa ʻeni ia ʻoku lelei, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tuʻunga ʻatā feʻunga ia ai ki he fāmilí—pe tui fakalotú.”

ʻOku pehē ʻe Penisimani, “Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ko e meʻa totonu ke faí ko ʻeku foki mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, kumi ha taha ʻoku ou saiʻia ai, ʻofa ai, pea ka hili haʻama fili ke mali mo maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, mali leva. Naʻe ngali faingofua ʻaupito kiate au, kae fakafokifā pē kuo fakaʻau ʻo fakatupu puputuʻu mo faingataʻa ʻa e meʻa kotoa pē.”

Ko e Hā ha Folofola ʻa e ʻEikí?

Naʻe fakatou hohaʻa ʻa Penisimani pea mo Ane ʻi he faleʻi mo e ngaahi fakakaukau ne fai ange ʻe hona ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá na fekuki ʻi ha taʻu kakato ʻe taha mo e fakakaukauʻi ʻo e taimi totonu ke na mali aí. Naʻá na ʻilo ko e fakahinohino mahuʻinga tahá ʻe iku haʻu ia mei he ʻEikí, pea naʻá na fakamoleki ai ha taimi lahi ke fakatotolo ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ke maʻu e ngaahi malanga fekauʻaki mo e fāmilí, malí, pea mo e akó.

ʻOku pehē ʻe Ane, “Ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení kotoa ʻoku nau fakamatala ki hono mahuʻnga ʻo e malí moe akó.” Ka ʻi he hoko atu ʻo ʻene fekumi ki ha fakahinohinó, ne toki maʻu e mahinó ʻi ha pōtalanoa mo ha taki ʻi he ʻinisititiutí. “Naʻá ne talamai, ‘Ko e taimi te ke maʻu ai ʻa e tokotaha totonú mo e feituʻu totonú (ʻa e temipalé), ko e taimi totonú ia!’” ʻOku manatuʻi ʻe Ane. “Naʻe fakafiemālieʻi moʻoni ʻe he meʻá ni hoku ʻatamaí. Naʻá ku maʻu ha ngaahi ueʻi lahi mei he Laumālié ʻo fakapapauʻi mai ko e hala ʻeni ʻoku totonu ke u filí. Naʻá ku ʻilo te u mali mo Penisimani pea ko e meʻa totonu ia ke u fai ʻi he taimi ko ʻení.”

Naʻe ʻilo ʻe Ane ʻe kei lava pē ʻo feinga ke ako, koeʻuhí he ko e meʻa foki ia naʻe toe poupouʻi ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí. Ka ʻi he taimi ní, naʻá ne ʻilo ko e meʻa muʻomuʻa taha ki aí ko e mali.

Naʻe ongoʻi loto mamahi ʻa Ane he naʻá ne ʻilo ʻe tokosiʻi pē kakai te nau lau ʻene mali ʻi he taʻu ko ʻení ko ha meʻa fakafiefia. Ka naʻá ne fili ke tokanga pē ke feinga ke ʻiloʻi e ueʻi ʻa e Laumālié pea mo e finangalo ʻo e ʻEikí kae ʻikai ko e ngaahi fakakaukau ʻa hono toʻú. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa ʻeni naʻe fie maʻu ke u tuʻu mālohi mo fai pau ai ki he fili naʻá ku faí.”

Naʻe teʻeki ke teitei aʻusia ʻe Penisimani ia ha tuʻunga ke liliu ai ke ne ʻilo ai ko e malí ko e fili totonu ia ke ne fai he taimi ko iá Ka, ʻokú ne pehē, “Naʻá ku fakatokangaʻi kuo pau ke u foki ki he kamataʻangá. Ko e hā naʻá ku ʻi heni aí? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo ʻeku ʻi māmaní?”

Naʻe tafoki ʻa Penisimani ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu, ʻi heʻene fekumi ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Naʻá ne toe maʻu foki mo ha tāpuaki mei he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú ne pehē, “Naʻe aʻu ʻo mahino kiate au, naʻe fekauʻi mai au ki māmaní ke u foki hake ki he ʻOtuá mo hoku fāmilí. Naʻe ʻikai ha ngāue pe ha toe tufakanga ʻe maʻongoʻonga ange te ne lakasi ia. ʻOku ʻi he ‘Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní’ ia. Kapau te u liʻaki ʻeni ʻi he ʻilopau kae fai ha meʻa kehe, te u talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

“Naʻe ʻosi fakahā mai kiate au ko e meʻa naʻe akoʻi kiate au ʻi heʻeku moʻuí kotoá naʻe moʻoni pea ʻoku muʻomuʻa ia ʻi he fakakaukau ʻa ha toe taha, naʻá ku ongoʻi leva kuo fakamaama au. Naʻá ku pehē leva ke u muimui ʻi he meʻa naʻe akoʻi au ki aí.”

Naʻe mali ʻa Ane mo Penisimani ʻi he ʻaho 16 ʻo Siulai 2009, ʻi he Temipale Sitōkalahoma Suetení. ʻOku pehē ʻe Ane, “Ko e taimi naʻe aʻu ai ki homa ʻaho sila ʻi he temipalé, naʻá ku ongoʻi ha nonga. Naʻe mātuʻaki faingofua kotoa. Fakaʻofoʻofa. ʻIkai ha toe ngaahi teuteu fakamāmani. Naʻá ku ongoʻi mātuʻaki fiefia ke fakataha mo ʻeku ongomātuʻá mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ʻi he temipalé—pea mo Penisimani. Ko ha taimi naʻe fonu ʻi he ʻofa moʻoni.”

Ko e Ngaahi Tāpuaki Naʻe Muiaki Maí

Neongo naʻe faingataʻa ʻa e ngaahi māhina pea toki hoko ʻena malí, ka ʻoku fakahoungaʻi ʻe Ane ʻa e ngaahi faingataʻa naʻá ne fouá. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ne teke au ke fai haʻaku fili. Naʻe tokoniʻi mo fakamālohia au ʻe he ʻOtuá ʻi he folofolá, lotú, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha tokolahi ʻo e kakai ne nau muʻaki taʻelotó kuo nau omi ʻo fakamoʻoniʻi ko e meʻa naʻá ku filí ʻoku lelei mo totonu. ʻOku nau fakatokangaʻi kuó u maʻu moʻoni e fiefiá. Kuó nau fakamālō mai ʻi heʻeku falala kiate au pea mo e ʻEikí.”

ʻI he hili ʻo ʻena malí, ne hiki leva ʻa Ane mo Penisimani ki ha kolo foʻou ʻo fakatou kamata ai ʻe na ako he ʻunivēsití. Naʻe ʻikai fuoloa kuó na talitali lelei ʻena kiʻi taʻahine ko ʻOli , pea kiʻi taʻofi fakataimi ai e ako ʻa Ané. ʻE hoko atu e ako ʻa Ané ʻo fakataimi pē ʻi he ʻInitanetí, ke lava ai ʻo fakatou ako mo nofo ʻi ʻapi ʻo tokangaʻi ʻe na kiʻi taʻahiné. Neongo ʻokú ne ʻiloʻi ko e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻe hoko ko ha ngāue faingataʻa, ka ʻe kei lava pē ʻa Ane ʻo maʻu ʻa e ako ʻokú ne fakaʻamuá.

ʻOkú ne pehē, “Mahalo naʻe fakakaukau ha kakai ʻe niʻihi naʻe pau ke u feilaulauʻi ha ngaahi meʻa lahi kau mali mo kamata ha fāmili, pea naʻe mei hā ngali pehē. Ka ko hono moʻoní, kuó u maʻu ʻa e meʻa kotoa. ʻOku ou ʻilo ko e taimi ʻoku ou fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻEikí, ʻe foaki mai ʻa e meʻa kotoa pē kiate au. ʻOku ou fuʻu fiefia mo fakamālōʻia e maʻu hoku mataʻitohí. Ka koe mahuʻinga tahá, ʻoku ou fakamālōʻia ʻa ʻema maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko ha fāmili taʻengatá!”

ʻOku tui ki ai mo Penisimani. ʻOkú ne pehē, “Kuo tataki ʻe he ʻOtuá ʻeku moʻuí ʻi ha faʻahinga founga naʻe akoʻi ai au ke u fakamuʻomuʻa Ia. Kiate au, naʻe ʻikai ko ha fili ia ʻi he fāmilí pe akó; ko e fakamuʻomuʻa ʻo e fāmilí pea mo e akó ʻi he taimi tatau pē. ʻOku tatau pē mo e ngaahi fili kehé. ʻOku ʻikai ko e ʻOtuá pe ko e halaʻatā. Ko e fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá, pea toki muimui mai e meʻa kehe kotoa pē.”

Ko Penisimani mo Ane pea mo ʻena kiʻi taʻahine ko ʻOlí.

Faitaʻaaʻi ʻe Geir Weggersen

Tā fakatātaaʻi ʻe Edward McGowan