2013
O Le Mana o le Afioga a le Atua
Mati 2013


O Le Mana o le Afioga a le Atua

Mai se lauga na tuuina atu i se faigalotu i le Iunivesite a Polika Iaga–Hawaii ia Mati 22, 2011. Mo le lauga atoa i le gagana faa-Peretania, alu i le devotional.byuh.edu/archive.

Ata
Elder Michael John U. Teh

E le tele nisi gaoioiga e aumaia ia i tatou faamanuiaga sili atu faaleagaga, nai lo le suesueina e le aunoa o tusitusiga paia i aso taitasi.

A o avea au o se epikopo i le tele o tausaga ua mavae, na tonu ia te au ma o’u fesoasoani matou te asia aiga uma o le uarota ia ta’itasi i le tausaga. I se tasi o ia asiasiga, na matou savavali ai i autafa o se ala nofoaafi ua tuufua, sa faaitualalua ai tamai fale laupapa, e le silia i le ono futu faatafafa (pe tusa o le 2 mita faatafafa). O lea tamai avanoa sa avea ma potu malolo o sea aiga, potu ai, potumoe, ma le umukuka.

O tagata matutua e nonofo i lena nofoaga, ua i ai lava a latou ala e fiafia i ai, ma faiga masani ua faatutuina. O le toatele lava o tamaloloa e le faigaluega, pe le lava foi se tupe e maua mai le galuega. Latou te faaaluina le tele o lo latou taimi e faapotopoto ai i se laulau fesiita’i, ma ulaula ma fefaasoaa’i fagu pia. E faapotopoto foi fafine, ma taulai atu a latou talanoaga i tala sili ona malie o le aso, faaopoopo atu i ai ma le taumuimui ma le faitatala. O le pele tupe, o se mea foi e fiafia le tupulaga ma le aumatutua e faapasi ai le taimi.

O le mea na sili ona ou faalefiafia ai, o tagata ua foliga mai ua fiafia lava e ola i o latou olaga atoa i lea ituaiga faiga. Mulimuli ane, na ou faapea ifo i lo’u mafaufau, mo le toatele o i latou, o le leai o se faamoemoe ua mafua ai ona latou talitonu o lo latou lava lea taunuuga. Sa matuā avea lava ma se vaaiga sili ona faamomoiloto.

Mulimuli ane, na ou iloa ai o lo’u fesoasoani, o lē o se inisinia, sa masani ona nofo i le eria lena. Sa le mafai ona ou mateiaina lena tulaga, aua o lona aiga sa matua’i ese mai aiga na ou vaaia iina.

O le tamā o lo’u fesoasoani o se alii faatauvaa. Ina ua uma ona ou feiloai atu ia te ia, na oo mai ai fesili ia te a’u. Na faapefea ona ia siitiaina o ia lava? Na faapefea ona ia toso esea lona aiga mai na ituaiga tulaga? O le a le mea na fesoasoani ia te ia e maua ai se vaaiga mamao o le mea e tatau ona i ai? O fea na ia maua ai le faamoemoe, ae o mea uma lava i ona autafa sa foliga mai ua leai se faamoemoe?

I le tele o tausaga mulimuli ane, i le malumalu o Manila i Filipaina, na ou auai ai i se faatasiga o peresitene uma o misiona ma o latou faletua, na auauna ai i Filipaina. O se faateia matagofie na faafeiloaia a’u, a o ou ulu atu i se tasi o potu o le malumalu. Na tu mai i o’u luma le tamā o lo’u fesoasoani—lena alii filemu, e mategata ona uiga—o laei papa’e.

I lena lava taimi, na ou iloa ai vaaiga e lua. O le vaaiga muamua o se alii o loo inupia faatasi ma ana uo ma faamaimau lona olaga. O le vaaiga lona lua, na faaalia ai lea lava alii o laei papa’e ma faia sauniga i le malumalu paia. O le matuā tulaga ese o lena vaaiga mamalu lona lua, o le a tumau pea e faavavau i lo’u loto ma lo’u mafaufau.

O Le Mana o le Upu

O le a le mea na mafai ai e lenei uso lelei ona siitia o ia lava ma lona aiga? O le tali o loo maua i le mana o le afioga a le Atua.

Ou te talitonu e le tele nisi gaoioiga e aumaia ai ia i tatou faamanuiaga faaleagaga sili atu nai lo le suesuega e le aunoa o tusitusiga paia i aso taitasi. I le vaega e 26 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga—o loo i ai se faaaliga na tuuina mai “e faamalosia, uunaia, ma aoao ai”1 le Perofeta o Iosefa Samita ma isi—na fautua mai ai le Alii, ‘Faauta, Ou te fai atu ia te outou, ia outou tuu atu lo outou taimi i le suesue i tusitusiga paia” (fuaiupu 1).

Ua ta’u mai e le Tusi a Mamona ia i tatou, “O le talai atu o le afioga … sa i ai sona uiga mamana tele atu i luga o mafaufau o tagata nai lo le pelu, po o se isi lava mea, ua oo ia te i latou” (Alema 31:5).

O Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na aoao mai faapea: “O mataupu autu moni, ua malamalama i ai, e suia ai uiga ma amioga. O le suesue i mataupu o le talalelei e vave ona faaleleia ai le amio nai lo le suesue i ala e faalelei ai le amio.”2

Na saunoa Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994): “E galue le Alii mai totonu agai i fafo. O le lalolagi e galue mai fafo agai i totonu. E mafai e le lalolagi ona aveesea tagata mai faatafuna. O Keriso e aveesea faatafuna mai totonu o tagata, ona latou aveeseina lea o i latou lava mai faatafuna. Atonu e mafai e le lalolagi ona faaliliuina tagata e ala i le suia o lo latou siosiomaga. E suia e Keriso tagata, ona suia ai lea e i latou lo latou siosiomaga. Atonu e mafai e le lalolagi ona suia amioga a tagata, ae e mafai e Keriso ona suia le natura o le tagata.”3

I le ola a’e ai i Filipaina, na ou aoao ai, e o’o mai lava i le amataga o le 1900, o le mafai ona maua o le Tusi Paia, sa na o le aufailotu na i ai lea tulaga. Sa le’i faatagaina tagata e mauaina pe umia se tusitusiga paia.

I le faatusatusa atu i ai, ua tatou ola i se vaitaimi o le mafai ona maua o tusitusiga paia sa lei tupu lava muamua. E lei tupu lava i le talafaasolopito o le lalolagi, le mauaina e le fanau a le Atua o le avanoa e fiafia ai i nei mea paia, e pei ona latou faia i le taimi nei. O kopi tusitusia o tusitusiga paia ua mafai nei ona faatauina i faletusi, pe o luga i le initoneti. O kopi faaeletonika, ua mafai nei ona mauaina vave e ala i le Upega Tafailagi ma sefeina i le tele o masini faaneionapo. O le sauniaina o lauga, tusia o tusiga, ma le sailia o faamatalaga, sa lei faigofie lava muamua.

Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou lenei tekinolosi fou mo se faamoemoega poto. O Satani, i se isi itu, ua siitia i luga lana osofaiga ma le faaaogaaga o faiga faatekinolosi—na fuafuaina e le Atua e fesoasoani ia i tatou—ina ia faateleina ai lona faamoemoega o le faia o i tatou “ia pagatia e pei o ia lava” (2 Nifae 2:27).

O le mea lea, ua ia i tatou se tiutetauave ina ia aoao e faaaoga mea ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi, i se faiga lelei, faia e le aunoa, ma tatau ai.

O Le Paia o le Upu

O i tatou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua tatou taliaina ma faatauaina tusitusiga paia, ae o a tatou gaoioiga ma le manatu popole mo ia mea, ua ese i nisi o taimi. O le leai o se malamalamaaga o le faatauaina ma le taua o tusitusiga paia, o loo faamatalaina manino i le miti a Liae:

“Ma sa ou vaai i motu o tagata e lē masino, o le toatele o i latou sa fetaomi mai i luma, ina ia latou maua le ala e tau mai i le laau lea sa ou tu ai i ona tafatafa.

“Ma sa oo ina latou o mai i luma ma amata ona savavali i le ala e tau mai i le laau.

“Ma sa oo ina alu a’e se puao o le pogisa; ioe, o se puao tele lava o le pogisa, sa oo ina lē iloa ai e i latou o e na amata ona savavali i le ala, lo latou ala, ma latou fesesea’i ai, ma leiloloa” (1 Nifae 8:21–23).

O le manatu faapea na pau lava le mea tatou te manaomia o le amata i luga o le ala, e aunoa ma le piimau atu i le ai uamea o se tulaga faavalevalea, ma e mautinoa lava le taitaiina atu ai i le faafanoga. Na faamalamalama mai e Nifae le uiga o le uumau i le ai uamea: “O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. O le mea lea, afai tou te fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tamā: O le a outou maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31:20; ua faaopoopo le faamamafa).

Se i o tatou iloiloina atili le mea na tupu ia i latou, o e na iloa le taua o le ai uamea, a o latou taumafai e taunuu atu i le laau:

“Ma ai se e faalogo i le afioga a le Atua; ma pipiimau i ai, e lē fano lava i latou; pe mafai foi e faaosoosoga ma ufanafana mu a le fili ona faatoilaloina i latou i le faatauasoina, e taitai ese atu ai i latou i le faafanoga” (1 Nifae 15:24).

I le tusi a Alema tatou te faitau ai:

“Ua tuuina mai i le toatele ia latou iloa mealilo a le Atua; e ui i lea ua tuuina i latou i lalo o se poloaiga saolele ia latou lē faaali atu ia mea tau lava e tusa ai ma le vaega o lana afioga na te tuuina mai i le fanauga a tagata, e tusa ma le gauai ma le filiga latou te tuu atu ia te ia.

“Ma o lea, o ia o lē e faamaaa lona loto, o ia lava lea na te maua le vaega itiiti o le afioga; ae o ia o lē e lē faamaaaina lona loto, o ia lea e tuuina mai i ai le vaega tele o le afioga, seia oo ina tuuina mai ia te ia, ia ona iloa mealilo a le Atua, seia oo ina ia iloaina atoatoa.

“Ma o i latou o e e faamaaa o latou loto, e tuu mai ia i latou le vaega itiiti o le afioga, seia oo ina latou iloaina se mea e uiga i ana mealilo; ma ona ave ai lea o i latou faatagataotaua e le tiapolo, ma taitai atu e lona loto i lalo i le faafanoga” (Alema 12:9–11).

Ou te talitonu o le faatalalē i le suesueina o tusitusiga paia, i se tulaga faifai pea, o se ituaiga o le faamaaaina o o tatou loto. Ou te popole afai tatou te tumau ai i lena ala, o le a tuuina mai ia i tatou se vaega itiiti o le upu, ma oo ai ina tatou lē iloaina mealilo a le Atua. O le suesueina i aso taitasi o tusitusiga paia, i se isi itu, o le a fesoasoani ia i tatou e fausia ai le malosiaga faaleagaga ma le malamalama, aveesea le ufimata o taufaaseseega a le tiapolo, ma iloa ai mailei ua ia faataatitiaina e pu’e ai tatou.

A o outou fesili ifo ia te outou lava i fesili nei, ou te valaaulia outou e faataga le Agaga Paia e tautala atu i o outou mafaufau ma loto:

  • Pe ou te faaaluina ea se taimi e suesue ai tusitusiga paia i aso uma?

  • Afai e leai, o le a la’u faanoi mo le lē faia o lea tulaga?

  • Pe o le a taliaina ea e le Alii la’u faanoi?

Ou te lu’iina outou ina ia tuutō atu i le faitauina o tusitusiga paia i aso taitasi. Aua ne’i outou momoe nanei, seia outou faitauina. A o outou faitau, o le a o’o mai ia te outou se manaoga sili atu e faia le finagalo o le Alii, ma faia suiga i o outou olaga.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 24, faatomuaga o le mataupu.

  2. Boyd K. Packer, “Aua le Atuatuvale,” Liahona, Me 2004, 79.

  3. Ezra Taft Benson, “Fanau i la le Atua,” Liahona, Oke. 1985, 6.

Ata na tusia e Jim Madsen

Ata na pueina e Tim Taggart