2013
O Le A Le Mea e Tupu pe a Tatou Oti?
Mati 2013


O Le A Le Mea e Tupu pe a Tatou Oti?

O se fesili faavae, ma e ala i perofeta anamua ma aso nei, ua tuuina mai ai e le Atua ia i tatou ni tali.

Ata
young man seeing spirit world

O lo tatou Tama Faalelagi agaalofa na tuuina mai ia i tatou sina malamalama o le mea e mafai ona tatou faamoemoe i ai, i le taimi lava tatou te te’a atu ai ma lenei olaga. O nisi nei o upumoni atonu e fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le mea o i ai nei tagata e pele ia te oe ua maliliu, ma le mea o le a i’u i ai tatou uma.

O Le A Le Mea ua Tatou Iloa e uiga i le Lalolagi o Agaga?

O fea o i ai le lalolagi o agaga?

Ua aoao mai Peresitene Polika Iaga (1801–77) faapea o agaga o i latou o e sa nonofo i lenei lalolagi, e i ai pea i o tatou autafa i lenei lalolagi, e ui e lē mafai ona tatou vaaia i latou.1

O a foliga o le lalolagi o agaga?

E fuafua lava. O e amiotonu o le a mauaina le parataiso—fiafia, malolo, ma filemu, e aunoa ma faalavelave, popole, ma le faanoanoa (tagai i le Alema 40:12). O ē amioleaga o le a nonofo i seoli (tagai i le Alema 40:13–14). O seoli ua faamatalaina o “le tiga matautia i le manatu o le tagata.”2

O a foliga o agaga?

O agaga o tagata sa i le foliga o se tagata matua i le muai olaga, ma o le a i ai lena lava foi foliga i le lalolagi o agaga, e tusa lava pe maliliu i latou o laiti po o ni tamaiti.3

E mafai e agaga i le lalolagi o agaga ona vaai mai ia i tatou?

Ioe, pe a manaomia ai. Na saunoa mai Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) faapea o i latou oi le lalolagi o agaga, e mafai ona sili atu le manino o la latou vaai mai ia i tatou, nai lo le tatou vaai atu ia i latou, ma o “lo latou popole mo i tatou ma lo latou alofa mo i tatou, ma lo latou manao mo lo tatou manuia, atonu e sili atu nai lo lena tatou te lagonaina mo i tatou lava.”4

Pe mafai ona faaosoosoina pea agaga o i ai i le falepuipui?

Afai e te faamaoni i lenei olaga, o le a leai se mana o Satani ia te oe i le lalolagi o agaga. O tagata amioleaga o le a taitaia lava e Satani iina, e pei lava ona sa i ai i le lalolagi.5 E pei ona sa faamalamalama mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o lenei lalolagi o se taimi e salamo ai, aua “o iinei i le lalolagi faitino, lea e mafai ai e le tino ma le agaga ona aoao faatasi.”6

O a mea o fai a agaga i le lalolagi o agaga?

O le mea e tasi ua tatou iloaina, faapea o agaga o e faamaoni, o i latou o e e le’i toetutu lava, o loo faia galuega faafaifeautalai i agaga oi le falepuipui.7 O le isi mea ua tatou iloaina, faapea o i latou o e sa faamaoni, o loo i ai i aiga ma se faatulagaga o le Ekalesia.8

O Le a le Mea ua Tatou Iloaina e Uiga i le Toetu?

E toafia tagata o le a toetutu?

O tagata uma o e na soifua i le lalolagi o le a toetutu (tagai i le 1 Korinito 15:21–23).

O ai o le a toetutu, ma o afea e toetutu ai?

Uluai Toetutu, po o le “Toetutu o e Amiotonu” (MF&F 76:17)

I le Toetu o Keriso

O perofeta ma isi tagata patino amiotonu, o e o le a mauaina se mamalu faaselesitila (tagai i le Mosaea 15:21–25).

I le Afio Faalua Mai o Keriso

O i latou o e o le a mauaina se mamalu faaselesitila (tagai i le MF&F 76:50–70; 88:96–98).

I le Amataga o le Meleniuma

O i latou o e o le a mauaina se mamalu faa-terasitila (tagai i le MF&F 88:99).

O Le Toetutu Lona Lua, po o le “Toetutu o e Amioletonu” (MF&F 76:17)

I le Faaiuga o le Meleniuma

O i latou o e o le a mauaina se mamalu faa-telesitila (tagai i le MF&F 76:85; 88:100–101).

Atalii o le malaia (tagai i le MF&F 76:43–48; 88:102).

O a foliga o se tino toetu?

O se tino toetu o le a:

  • Ola Pea. “O lenei tino faaletino e faatu mai i se tino ola pea, … e le mafai ona toe oti i latou” (Alema 11:45).

  • Atoatoa. “O le a toe faatasia le agaga ma le tino i ona foliga atoatoa” (Alema 11:43). Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa F. Samita, “O le a aveesea foliga mataga; o vaega faaletonu o le a soloia, ma o alii ma tamaitai o le a mauaina le atoatoa o o latou agaga, i le atoatoa lea na faia ai e le Atua i le amataga.”9

  • Matagofie. Na saunoa Peresitene Lorenzo Snow (1814–1901) “E leai se mea e sili atu lona matagofie i le vaai atu i ai, nai lo o se alii ma se tamaitai toetu.”10

  • Faamamaluina Na saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O lou agaga e talavou ma malosi ma matagofie. E tusa lava pe ua matua lou tino ma auma’ia pe pipili pe le atoatoa i soo se itu, ae a tuu faatasi le agaga ma le tino i le Toetu, o le a faapea ona faamamaluina oe; o le a faapea ona faapaiaina oe.11

  • E aunoa ma se faanoanoa po o se puapuaga. “E leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga” (Faaaliga 21:4).

O le a le mea o le a tupu i tagata o e maliliu a o laiti?

E tusa ai ma le saunoaga a le Perofeta o Iosefa Samita, o matua o se tamaitiiti, na oti a o laitiiti “o le a maua le olioli, le fiafia ma le tulaga faamalieina i le faafaileleina o [ia], pe a mavae lona toetu, seia maua le tulaga atoatoa o lona agaga.”12

O le a le mea o le a tupu i tagata, o e susunuina o latou tino pe le’i tanuina ?

E ui e le fautuaina e le Ekalesia le susunuina o tino, tatou te talitonu faapea po o le a lava, o le a toetutu tagata uma faatasi ma se tino atoatoa. Na aoao mai Peresitene Polika Iaga faapea, i le toetutu “o vaega ninii faavae tulaga ese ia na tuufaatasia ai o tatou tino iinei, afai tatou te faamamaluina i latou, e ui atonu e tiaia i le loloto o le moana, e ui foi o se tasi vaega o le a i matu, o se isi i saute, o le isi i sasae, ma le isi i sisifo, o le a toe aumaia faatasi i le emo o le mata, ma o o tatou agaga o le a ulufiaina i latou.”13

Aisea ua i ai se Toetutu Faaletino?

O le toetutu faaletino o se vaega o le fuafuaga a le Atua, ma na aoao mai e perofeta mai lava i aso o Atamu (tagai i le Mose 5:10). Peitai, “o le tiapolo e leai se tino, ma o lona faasalaga lena,”14 o le mea lea na te faafilogiaina ai lenei aoaoga, ina ia le talitonu ai tagata i se toetutu faaletino.

E toatele tagata e talitonu faapea o se tino faaletino e pei o se falepuipui mo le agaga, ma, e na o le pau le mea e mafai ai ona tatou fiafia moni, o le faasaolotoina lea o le agaga mai le tino, ae lē moni lena tulaga. Ua faaalia e le Alii faapea o se toetutu faaletino e manaomia ona:

  • O le auala tatou te maua ai le atoaga o le olioli. E na o le “agaga ma le elemene [o se tino faaletino], ua soofaatasi e lē matuu’eseeseina, e mauaina se atoatoaga o le olioli” (MF&F 93:33). Ua tatou iloaina foi faapea o i latou o e ua maliliu ma o loo faatalitali i le lalolagi o agaga mo le Toetu o Keriso “sa vaai e ua maliliu i le umi o le tuuesea o o latou agaga mai i o latou tino, o se pologa” (MF&F 138:50).

  • O se faamanuiaga o lo tatou filifiliaina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Ae tatou te le’i fananau mai i le lalolagi, o agaga uma o e o le a ola i le lalolagi na filifili e mulimuli i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi nai lo le tetee a Satani (tagai i le Aperaamo 3:23–28). O le taunuuga o lena mea, ua tatou mauaina se tino faitino ma, e ala i le meaalofa o le Toetu o Keriso, o le a toetutu ai faatasi ma se tino ola pea. O i latou na mulimuli ia Satani, i le muai lalolagi, o le a le mafai ona mauaina soo se ituaiga o tino faaletino.

  • E toe aumai ai i tatou i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina. Ua aoao manino mai le Tusi a Mamona faapea, o le mana o le toetu lea ua faatagaina ai tatou e ulufale atu i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina e tusa ma a tatou galuega.15

  • E manaomia mo le faaolataga. Na aoao mai Iosefa Samita, “E leai se tagata e mafai ona maua … le faaolataga vagana ua mauaina se tapeneko [se tino faaletino].”16

  • O le auala e avea ai tatou faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. “Ua i ai i le Tama se tino o aano ma ivi e mafai ona pa’i i ai e pei o le tagata; ua faapea foi le Alo” (MF&F 130:22).

Faamatalaga

  1. (Tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga [1997], 333.)

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 285.

  3. Tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 217–18.

  4. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 263.

  5. Tagai i le Aoaoga: Polika Iaga, 282; Alema 34:34–35.

  6. M. Russell Ballard, “Is It Worth It?” New Era, June 1984, 42.

  7. Tagai i le MF&F 138:30; tagai foi i le Aoaoga: Iosefa Samita, 474

  8. Tagai i le Mataupu Faavae o le Talalelei (2009), 243; mo nisi faamatalaga e uiga i le lalolagi o agaga, tagai i le Dale C. Mouritsen, “O Le Lalolagi o Agaga, O Le Isi o Tatou Aiga,” Liahona, Tesema 1977, 46–51.

  9. Iosefa F. Samita, Mataupu Faavae o le Talalelei, 23.

  10. Lorenzo Snow, O Aoaoga a Lorenzo Snow, ed. Clyde J. Williams (1996), 99.

  11. Boyd K. Packer, “O Le 20-Tala Pepa,” Liahona, Iuni 2009, 23; New Era, Iuni 2009, 5.

  12. Aoaoga: Iosefa Samita, 215.

  13. Aoaoga: Polika Iaga, 193, 195.

  14. Aoaoga: Iosefa Samita, 215.

  15. Tagai i le 2 Nifae 9:22; Iakopo 6:9; Mosaea 16:8–10; Alema 11:41; 33:22; 40:21; Helamana 14:17; Mamona 7:6; 9:13.

  16. Aoaoga: Iosefa Samita, 215.

Lesona o le Aso Sa

O Le Autu o lenei Masina: O Le Togiola a Iesu Keriso

Ata na tusia e G. Bjorn Thorkelson; Lo’u Tama e, saunia e Simon Dewey

O Loo Soifua o Ia, saunia e Simon Dewey; Ata na tusia e G. Bjorn Thorkelson