2012
Mata Na Te Faafilemuina A’u Afa?
Setema 2012


Mata Na Te Faafilemuina A’u Afa?

Nick Gentile, Iuta, ISA

I le avea ai ma se faiaoga i le vasega lima i se aoga tumaoti i Massachusetts, ISA, sa matou fono faatasi ai ma faatonu e talanoaina ia mataupu eseese o loo aoaoina i le aoga, ia na feteenai ma mataupu faavae i le “O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi.” O au taumafaiga e tu atu mo upumoni e uiga i le faaipoipoga ma le aiga ma faalauiloa le tutoatasi, faaaloalo, ma le femalamalamaai, peitai, na iu i se afa o le malamalama sese, ulagiaina, ma le sauaina.

O nisi taimi na ou lagona e pei o Aposetolo na sopoia le Sami fesouaiina o Kalilaia a o tofa Iesu. Na ou lagonaina o lou faatuatua, e pei foi o i latou, ua amata ona maluelue, ma na ou taumanatunatu foi, “E te le manatu mai ea ia te [au] a fano?” (Mareko 4:38). Ou te talitonu na vavao moni lava e Iesu le matagi ma galu matamataita i aso la ua leva, ae a o faateteleina ou puapuaga, na amata ona faigata mo au ona talitonu o le a Ia faafilemuina a’u afa.

O se tasi aso na fesili mai ai se faatonu ia te au e faamalamalama ou popolega i le au ofisa atoa ma le aufaigaluega i se fonotaga o aoaoga-eseese. A o ou saunia mo lenei aoaoga, sa faasolo ina faateleina le faamaoni o au tatalo patino, suesueina o tusitusiga paia, ma le auai i le malumalu, ma na ou lagonaina le taialaina o au e le Agaga ia iloa le mea e ta’u atu.

Ina ua oo mai le taimi e tautala atu ai i au paaga, na ou maua le lototele mai upu a le Perofeta o Iosefa Samita: “Ia tatou faia ai ma le fiafia mea uma ua i ai i lo tatou mana; ona mafai lea ona tatou tutu, ma le mautinoa atoatoa, e vaai i le faaolataga a le Atua, ma mo lona aao e faaali mai” (MF&F 123:17).

A o ou tautala atu, na ou lagona le faatumulia o au e le Agaga i le filemu ma le mana. Na ou molimau atu i le alofa sili o le Atua mo Ana fanau ma lo latou natura paia, gafatia ofoofogia, ma lo latou taua faavavau. Na ou aoao atu o poloaiga a le Atua e faaalia ai Lona alofa aua e maua ai le ala i le fiafia silisili. Ma na ou folafola atu e mafai e Iesu Keriso ona faamaloloina manua uma lava faalenatura ma faafaileleina.

Na vave lava ona uma lo’u 30 minute o le taimi na tuuina mai, ae ou te lei iloaina. Na ou solomuli lemu ese mai le pulelaa, ao mai au pepa, ma vaai atu i luga. Sa faatumuina le potu i se filemu paia. O nisi tagata na ataata mai a o isi na fetagisi. Na faafetai mai ni faiaoga na i ai ni vaaiga feteenai ia te au mo lou lototoa ma le mautinoa. O se tasi paaga na tautino mai na pa’i atu ia te ia se “agaga faapitoa” a o ou tautala. Na tau mai e isi ia te au latou te le’i faalogo muamua lava i se aoaoga maaleale ma le faaaloalogia o ia talitonuga faapea ma o a’u upu na fesoasoani ia i latou e iloa ai ua manaomia ona suia ia mataupu aoaoina a le aoga.

O le Matai, na vavaoina le sami matamataita i le poloai atu, “Faalologo ia, ina malu ia” (Mareko 4:39) na toe faia foi lena lava mea—i le taimi lenei e mo au!

Na ala mai i lenei aafiaga, na ou aoao ai e le tuua toatasi i tatou pe afai tatou te tutu atu mo le upumoni. O loo latalata mai pea le fesoasoani a le Alii. E pei ona Ia folafola mai, “O le a ou alu muamua atu i o outou luma. O le a ou i ai i lo outou lima taumatau ma lo outou agavale, ma o le a i ai lo’u Agaga i o outou loto, ma sio faataamilo outou e a’u agelu, e sapasapai outou i luga” (MF&F 84:88).

Faatasi ai ma lou agaga atoa, ou te molimau atu o Ia o se Atua o le Laveaiga. Ou te iloaina lenei upumoni aua na Ia laveaiina au. Na Ia faafilemuina a’u afa.