2012
Mālohi ʻi he Lotú
Siulai 2012


Mālohi ʻi he Lotú

ʻĪmisi
youth in front of Cebu City Philippines Temple

ʻOku fakamatala ʻe he kau taʻu hongofulu tupu ʻo e motu ko Sepú he ʻOtu Filipainí ki hono maʻu e tali ki heʻenau ngaahi lotú.

ʻI he ngaahi motu ʻe lauimano ʻi he māmaní, ko ha 7,107 ʻo kinautolu ʻoku nau faʻu ʻa e kiʻi puleʻanga ʻo e ʻotu motu Filipainí ʻi ʻĒsia Tonga-hahake. ʻOku ʻi ai ha heliaki ʻiloa he ʻOtu Filipainí ʻoku pehē neongo ʻoku ʻi ai ha motu ʻe 7,107, ka ʻoku toki moʻoni pē ia lolotonga e mamaha ʻa e tahí. ʻOku foki e lahi ʻo e ʻotu motú ia ki he 7,100 ʻi he tau ʻa e tahí, he ʻoku pulia ha niʻihi ia ki lalo he fukahi tahí. ʻOku anga fēfē leva hono kei ʻai ʻe he kau finemui mo e kau talavou ʻo e ʻOtu Filipainí ke nau ikunaʻi e taimi ʻoku nau ongoʻi lōmekina aí? ʻOku nau tafoki ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi heʻetau moʻuí te tau ala ongoʻi taʻelata ai, ka ʻo kapau te tau manatuʻi ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻetau Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kitautolu—ʻo Ne mateuteu maʻu pē ke fanongo mo tali ʻetau lotú—te tau lava ʻo falala ki he foʻi moʻoni ko iá mo ongoʻi ʻa e ʻamanaki lelei pea mo e loto toʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko iá.

ʻOku ʻOmi ʻe he Lotú ʻa e Lototoʻá

ʻOku fakamatala ʻe Ioselito B. hono vahe ia ke kau ʻi ha feʻauhi fananga ʻi heʻene kei taʻu 12. Naʻe kole ange ʻene faiakó ke ne ako maʻuloto ha talanoa peesi ʻe 10 naʻe pau ke ne fakahoko ʻi muʻa ʻi ha fānau ako mo ha kau faiako ʻe laungeau. ʻE ala hoko ʻeni ko ha meʻa fakailifia ki ha taha pē, kae tukukehe atu ʻa Ioselito ia, he ʻoku faʻa ilifia maʻu pē ke tuʻu ʻi muʻa.

ʻOku pehē ʻe Ioselito, “Ko e ʻuluaki meʻa leva naʻá ku faí ko e fai ha lotu ʻo kole ha fakahinohino. Naʻá ku kole ʻi he lolotonga ʻo ʻeku lotú kapau ʻe ngalo ʻiate au ha konga, ke u lava pē muʻa ʻo kei hoko atu mo maʻu ha ngaahi konga foʻou ʻe feʻunga mo ʻeku talanoá. Hili ʻeku lotú, ne u manatuʻi ʻeku potu folofola manakó ʻi he Fuakava Motuʻá he Tohi Tapú. Ko e Lea fakatātā 3:6, ʻa ia ʻoku pehē, ʻKe ke fakaongoongo kiate ia pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá.ʻ”

Naʻe manavasiʻi ʻa Ioselito. Ka naʻe ngāue mālohi ʻi ha uike kakato ʻe taha ke ako maʻuloto ʻa e fakamatalá. Pea naʻe lotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē. Fāifai pea aʻu mai ʻa eʻaho ʻo e feʻauhí.

Naʻe kei tailiili pē ʻa Ioselito he lolotonga e ngaahi fakafeʻiloaki naʻá ne fakaava ʻa e feʻauhí. ʻOkú ne pehē, “Ka ʻi he lolotonga ʻo e talanoá naʻá ku sai pē. Naʻá ku fai pē hoku lelei tahá, pea naʻá ku ʻilo ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá. Naʻá ku taʻefiemālie mo taʻemanonga he naʻe fuʻu tokolahi ʻa e fānau akó, ka naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú.”

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he malava ke manatuʻi ʻe Ioselito ʻa e fakamatala ʻo ʻene talanoá, ka naʻá ne toe fakahoko mātuʻaki lelei ia ʻo ne maʻu ai ʻa e pale ʻuluakí ʻi he feʻauhí. ʻOku pehē ʻe Ioselito, “Ko e lotú ʻa e tali ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ai ha taha ke ne fakfiemālieʻi koé. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻOtuá ke tokoni atu.”

ʻOku ʻOmi ʻe he Lotú ha Ivi

ʻI heʻene hoko ko ha tamasiʻi kei siʻi ʻo tupu hake ʻi ha fāmili Siasi ʻoku mālohí, naʻe ʻikai ke teitei ʻi ai ha palopalema ia ʻa Keni G. ʻi hono tauhi e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá. Ka ko e taimi ne kamata ai ʻi he ako māʻolungá, naʻe fakaʻau ʻo faingataʻa ange pea ongoʻi liʻekina ai ʻa Keni he taimi ʻe niʻihi mei he ivi tokoni lelei hono fāmilí—tautautefito ʻi he ʻapiakó.

ʻOku pehē ʻe Keni, “Naʻe ofi ʻaupito hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ako māʻolungá kiate au neongo naʻe ʻikai ko ha mēmipa kinautolu ʻo e Siasí. Naʻe kei mālohi pē ʻemau fetuʻutakí. Ko e palopalemá he naʻa nau kamata ke fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai tatau mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo hotau Siasí.”

Naʻe ʻikai teitei ʻi ai ha palopalema ia ʻa Keni ʻi ʻapi ʻi hono fili ʻo e meʻa totonú, ka ʻokú ne pehē ko e taimi naʻe aʻu atu ai ki he akó pea ʻikai ke toe ʻi ai hono fāmilí ke tokoni ʻi hono fakahinohino iá, naʻe kamata leva ke ne fai ha ngaahi fili hala. “Te u talatonu atu naʻá ku fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai fenāpasi mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e Siasí, ko ia ne u ongoʻi maʻu ai pē ʻi he seminelí ko au ʻoku fai mai ki ai ʻa e lau ʻi he lēsoní.”

Ko e taimi ʻeni naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Keni ʻoku fie maʻu ke liliú, ka naʻe ʻikai ke ne ongoʻi mālohi feʻunga ke fakahoko ia ʻiate ia pē. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “Ko ia ne u fai leva ha tukupā ke u lotu ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ivi mo ha loto toʻa ke u pehē ʻikai ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ʻa e ngaahi meʻa koví. Pea naʻá ku ongoʻi ne tali mai ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú. Naʻe fakaʻau ʻo faingofua ange kiate au ke u talaange ʻikai ʻi ha taimi pē ʻe kole mai ai hoku ngaahi kaumeʻá ke u fai ha meʻa hala pe fakataueleʻi au. Naʻá ku ʻosi maʻu pē ʻe au ʻa e ʻiló pea mo ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonú mei he halá. Kae tuʻunga ʻi he lotú, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kuó u maʻu ʻa e mālohi pea mo e meʻa-foaki ke talaange ʻikai pea mo fai ʻa ia ʻoku totonú.”

ʻOku pehē ʻe Keni ko e meʻa mahuʻinga taha naʻá ne ako mei he aʻusia ko ʻení ko e “hoko ʻa e lotú ko ha fakaʻilonga ʻo hoʻo loto fakatōkilaló, koeʻuhí he ʻokú ke tali heni ʻiate koe ʻokú ke vaivai pea ko e ʻOtuá pē ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke mālohí” (vakai, T&F 112:10).

ʻOku ʻOmi ʻe he Lotú ʻa e Ngaahi Tāpuakí

ʻOku tau fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ʻo lahi ange ʻi he fakafiemālié pe iví pē; ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu mahino ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fie maʻú. ʻOku manatuʻi ʻe Tānia D. ha faʻahinga taimi pehē. Naʻe fehangahangai siʻono fāmilí mo ha taimi mātuʻaki faingataʻaʻia fakapaʻanga. ʻOku pehē ʻe Tānia, “Ko ha efiafi Tokonaki ʻeni, pea ko ʻemau peso pē ʻe 40 [meimei US$1] ne kei toe he uiké, hala haʻamau meʻatokoni efiafi pe ha malala ki heʻemau sitou ʻi ʻapí. Mono mai heʻeku fineʻeikí kiate au ha lisi ʻo e ngaahi meʻa kotoa ne mau fie maʻú, pea naʻá mau fie maʻu ha peso ʻe 250 ke fakatau ʻaki kotoa kinautolu. Ko e ʻuluaki meʻa ne fie maʻu ke mau fakataú ko e malalá koeʻuhí ke mau lava ʻo haka ʻemau meʻatokoni efiafí.” Naʻe lava ke fakatokangaʻi ʻe Tāniā ʻoku ʻikai ha paʻanga feʻunga ki he ngaahi meʻá ni kotoa. Peá ne toki fakatokangaʻi he ʻikai ha paʻanga ki heʻenau totongi pasí ke nau ō ki he lotú he ʻaho hono hokó. “Naʻá ku talaange ki heʻeku fineʻeikí naʻe ʻikai haʻamau paʻanga feʻunga ke mau ō ki he lotú. Ka ko ʻeku fineʻeikí ʻoku fuʻu angatonu ʻaupito, peá ne talamai pē ʻe ia ʻe ʻtokonaki ia ʻe he ʻOtuá.ʻ

ʻOku pehē ʻe Tāniā, “Naʻá ku tangi ʻi heʻeku ʻalu ki he falekoloá koeʻuhí he naʻe ʻikai ke mau maʻu ha paʻanga feʻunga ki he ngaahi meʻá kotoa, pea naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻe faí.” Ko e taimi naʻá ne takatakaiʻi ai ha taha ʻo e ongo laʻi peso ʻe 20 ʻo faʻo ki hono kató, naʻá ne fakahoko heni ʻa e meʻa pē taha naʻá ne lava ʻo fakakaukau ʻe ala tokoní—naʻá ne fai ha lotu. “Naʻá ku lotu ki he Tamai Hēvaní ke mau lava muʻa ʻo maʻu ha founga ke fakalato ai ʻemau ngaahi fie maʻú.”

Ko e taimi naʻe aʻu atu ai ki he ʻuluaki falekoloá, naʻá ne ʻilo ai kuo ʻosi hiki e mahuʻinga ia ʻo e malalá mei he peso ʻe 5 ʻo peso ʻe 20. ʻOku pehē ʻe Tānia, “Naʻá ku momou ke fakatau, ka naʻá ku lava ʻo ongoʻi e fanafana mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke u fakatau pē, pea naʻá ku fai leva ia. Kuo toe pē ʻeni ʻeku peso ʻe 20, ka naʻe kei toe ha meʻa lahi ke u fakatau, kau ai ha taipa ki hoku kiʻi tuongaʻané mo ha vai maʻa ke inu. Naʻá ku ʻalu leva ki he falekoloa hono hokó ke fakatau ha meʻakai ki heʻemau houakaí, pea naʻe fuʻu mamafa ʻaupito. Naʻá ku ala hifo leva ki hoku kato ne u faʻo ki ai ʻa e peso ʻe 20, kuo ʻi ai ha taki peso ia ʻe nima ʻoku takatakiʻi fakataha. Naʻá ku kamata tangi ai pē ʻi muʻa he taha naʻe ʻoʻona ʻo e falekoloá.

ʻOku pehē ʻe Tānia, “Ko hono fakaʻosí, ne u lava ʻo fakatau ʻa e ngaahi meʻa kotoa ne mau fie maʻú, pea ʻi ai mo ha paʻanga feʻunga ki heʻemau totongi ke ō ki he lotú he ʻaho hono hokó. Ko e taimi naʻá ku aʻu atu ai ki ʻapí, naʻá ku ʻalu ki hoku lokí ʻo lotu ki he ʻOtuá ʻo fakamālō kiate Ia ʻi he tāpuaki kuó Ne foaki mai kiate kimautolú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui moʻoni ʻa e ʻOtuá mo tali ʻetau ngaahi lotú, tautautefito ki he taimi ʻoku tau fie maʻu lahi taha ai Ia mo tau fai ha lotu fakamātoató. Te Ne tali moʻoni ʻetau lotu ko iá.”

ʻOku Pukepuke Kitautolu ʻe he Lotú ke tau Ofi ki Heʻetau Tamai Hēvaní

Neongo te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku fanongo mai ʻetau Tamai Hēvaní mo tali ʻetau ngaahi lotú, ka ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ke tali mai maʻu pē ʻetau ngaahi lotú he taimi pē ko iá pea ʻikai ʻi he founga maʻu pē ʻoku tau fie maʻu ke tali mai ʻakí. ʻOku tali ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau mo e finangalo pea mo e taimi ʻa e ʻOtuá.

Kuo ʻilo ia ʻe he kau taʻu hongofulu tupu takitaha ko ʻeni mei he motu ʻo Filipaini ko Sepú ʻi he taimi ʻo e faingamālié mo e faingatāmakí, ʻi he taimi ʻoku tau ʻi ha lotolotonga ai ʻo ha kakai pe tokotaha pē, ʻi he tau ʻa e tahí pe ʻi he mamahá, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolu. Pea kapau te tau tafoki kiate ia ʻi he lotu fakamātoato, ʻoku mateuteu maʻu pē Ia ke tāpuakiʻi kitautolu.

Mei toʻohemá: Ioselito, Soana, Losa, mo Keni ʻi heʻenau fakataha ʻi muʻa he Temipale Sepū Siti Filipainí.

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe Edwin Redrino; toʻomataʻú: taá © iStockphoto.com/Hector Joseph Lumang