2012
Ko e Mahino ʻo ʻEtau Ngaahi Fuakava mo e ʻOtuá
Siulai 2012


Ko e Mahino ʻo ʻEtau Ngaahi Fuakava mo e ʻOtuá

Ko ha Vakai Fakalūkufua ki Heʻetau Ngaahi Palōmesi Mahuʻinga Tahá

“ʻI heʻetau hoko ko ia ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, pea ʻe tuʻunga ʻi he faitotonu ki aí ha toki maʻu ʻa e fiefiá. ʻIo, ko ʻeku leá ki he fuakava ʻo e papitaisó, mo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e fuakava ʻo e malí, ko honau ngaahi sīpingá pē ia.”1

‘I he Siasí, ko e ouaú ko ha ngāue toputapu mo totonu ʻoku fakahoko ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ouau ʻe niʻihi ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí. Ko ha konga ʻo e “ouau fakamoʻui” ko ʻení, ʻoku tau fakahoko ai ha ngaahi fuakava molumalu mo hotau ʻOtuá.2

Ko e fuakavá ko ha fepalōmesiʻaki ʻoku konga ua, pea ko hono ngaahi tuʻungá ʻoku fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá.3 Ko e taimi ʻoku tau fakahoko ai ha fefuakavaʻaki mo e ʻOtuá, ʻoku tau palōmesi ke tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga ko iá. ʻOkú Ne talaʻofa mai leva kiate kitautolu ha ngaahi tāpuaki.

Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi ouau fakahaofi ko ʻení mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo iá, ʻoku ʻaonga leva ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻe lava leva ke tau maʻu ʻa e tāpuaki māʻolunga taha ʻe lava ke foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú—ko e moʻui taʻengatá (vakai, T&F 14:7).

Koeʻuhí ʻoku mahuʻinga ʻa e tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ke tau maʻu ai ʻa e fiefiá he taimí ni pea tau toki maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻoku mahuʻinga leva ke mahino pe ko e hā ne tau palōmesi ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ko ha vakai fakalūkufua ʻeni ki he ngaahi fuakava ne tau fakahoko fekauʻaki mo e ngaahi ouau fakahaofí pea mo ha ngaahi fokotuʻu te mou lava ʻo ʻilo lahi ange mei ai.

Papitaisó mo e Hilifakinimá

ʻĪmisi
Woman being baptized.

Ko e ʻuluaki ouau fakahaofi ʻo e ongoongoleleí pea ʻoku fie maʻu ʻe ha taha ke ne hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e papitaiso fakauku ʻi he vaí, ʻa ia ʻoku fakahoko ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí. ʻOku ʻikai lava ʻo fakamavahevaheʻi mei he ouau ʻo e papitaisó ʻa e ouau ʻo e hilifakinimá—ʻa ia ko e hilifaki ʻo e nimá ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau fuakava ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau toe palōmesi foki “ke tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (T&F 20:37; vakai foki, Mōsaia 18:8–10).

ʻOku talaʻofa mai leva ʻa e Tamai Hēvaní kapau te tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻe lava ʻo fakamolemoleʻi kitautolu (vakai, ʻAlamā 7:14) mo “ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē Hono Laumālié” (T&F 20:77), ko ha talaʻofa ʻoku lava ke fakahoko ʻo fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku hoko ʻa e ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá ko e matapā ia kuo pau ke hū ai ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi ki he moʻui taʻengatá (vakai, Sione 3:3–5). Ko ʻetau tauhi e ngaahi fuakava ʻo hotau papitaisó ʻoku fakataumuʻa pea hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo hono toenga ʻo e ngaahi ouau fakahaofí kotoa ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 31:17–21).

Ko e Sākalamēnití

ʻĪmisi
A young woman taking the sacrament.

Ko kinautolu kuo nau ʻosi maʻu ʻa e ongo ouau fakahaofi ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá, ʻoku nau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē ke fakafoʻou e ngaahi fuakava ko iá. ʻI he lolotonga ʻo ʻetau maʻu ʻa e maá mo e vaí, ʻoku tau manatu ki he feilaulau naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. ʻIkai ngata ai, ʻoku tau fakakaukau loto ki he ngaahi fuakava ne tau fakahokó ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku fakahoko mai leva ʻe he ʻOtuá ʻEne talaʻofá ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē Hono Laumālié (vakai, T&F 20:77, 79).

Ko e ouau ʻo e sākalamēnití ko ha faingamālie ia ʻi he uike kotoa pē ke fakafoʻou ai ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻokú ne fakaʻatā ke tau hoko ko e kau maʻu ʻinasi ʻi he fakalelei ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí fakataha mo e mālohi fakamaʻa fakalaumālie ʻo e papitaisó pea mo e hilifakinimá.

Kuo akoʻi mai foki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ko e taimi ʻoku tau toʻo ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ka mo e “ngaahi fuakava kotoa pē kuo fakahoko mo e ‘Eikí.”4

Ko e Fakapapau mo e Fuakava ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
A group of men (black and Caucasian) standing in a circle and holding a baby girl. The baby girl is dressed in white clothing. The men are preparing to participate in blessing the baby.

ʻOku fai mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fakapapau (fakamoʻoni) ke foaki ha ngaahi tāpuaki pau kiate kinautolu ʻoku nau tauhi e ngaahi fuakava fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e taimi ʻoku moʻui taau ai ʻa e houʻeiki tangatá ke maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea mo “[fakaongoongoleleiʻi] ʻa honau lakangá,” ʻOku talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe “fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.” ʻOku nau hoko ko e kau ʻea-hoko ki he ngaahi talaʻofa naʻe fai kia Mōsese, ʻĒlone, pea mo ʻĒpalahamé. Vakai, T&F 84:33–34.

ʻOku mahuʻinga hono maʻu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe he houʻeiki tangatá ke nau feʻunga ai ke hū ki he temipalé. ʻE lava ai ʻe he houʻeiki tangatá mo e houʻeiki fafiné ke maʻu fakataha ʻa e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he malí.

ʻI he maʻu kotoa ko ia ʻo e ngaahi ouau fakahaofi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe lava leva ʻa e kakai kotoa pē ke maʻu ʻa e talaʻofa ʻo e “meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe [he] Tamaí” (vakai, T&F 84:35–38).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEleta Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku tafe mai ha ngaahi tāpuaki fakaofo mei he fakapapau mo e fuakavá ni ki he kakai tangata mo fafine moʻui tāú, pea mo e fānau kotoa pē ʻi he māmaní.5

Ko e ʻEnitaumení

Ko e ʻenitaumeni ʻo e temipalé ko ha meʻaʻofa ia ʻokú ne ʻomi ha ʻilo mo ha mālohi.

ʻOku tau maʻu ha ngaahi fakahinohino mo fai ha ngaahi fuakava fekauʻaki mo hotau hakeakiʻi taʻengatá ʻi he lolotonga ʻo e ʻenitaumeni ʻo e temipalé. ʻOku fekauʻaki ʻa e ʻenitaumení mo e ngaahi ouau ʻo e fufulú mo e paní pea mo hono fakakofuʻaki e kāmeni ʻo e temipalé, ʻa ia ko ha fakamanatu ʻo e ngaahi fuakava toputapú.6 ʻOku mātuʻaki toputapu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé pea ʻoku ʻikai ai ke talanoaʻi fakaikiiki kinautolu ʻi tuʻa he temipalé. Ko ia ne faleʻi mai ai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku mahuʻinga ke ke fakafanongo lelei ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau ko ʻení mo ke feinga ke manatuʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa atú kaeʻumaʻā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe fakahoko ai kinautolú.”7

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEleltā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kī ki hono maʻu ʻo e mālohi fakalangi ke ikunaʻi ʻa e filí mo paotoloaki ki muʻa ʻa e Siasí “ko e fuakava ko ia ʻoku tau fai ʻi he temipalé—ʻa ʻetau palōmesi ke talangofua mo feilaulaú, mo fakatapui ʻetau moʻuí ki heʻetau Tamaí, pea pehē ki Heʻene talaʻofa ke fakamālohia kitautolu ʻaki ha ʻfakakoloa maʻongoʻongá.ʻ”8

Te ke lava ʻo ʻilo lahi ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he ʻenitaumení ʻaki haʻo ako ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • “Talangofuá,” Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (2009), 235–242.

  • M. Russell Ballard, “Ko e Fono ʻo e Feilaulaú,” Liahona, Māʻasi, 2002, 10.

  • ʻI he “fono [ʻo e] ongoongoleleí” (T&F 104:18), vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42.

  • “Ko e Fono ʻo e Angamaʻá,” Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (2009), 263–74.

  • D. Todd Christofferson, “Fakakaukauloto ki ha Moʻui kuo Fakatapui,” Liahona, Nōv. 2010, 16.

Ko e Silá

ʻĪmisi
Family sealed at the Provo Temple

ʻOku hanga ʻe he ouau fakatemipale ko ia ʻoku ui ko e “mali temipalé” pe “silá” ʻo fokotuʻu ha feohi taʻengata ʻi he husepānití mo e uaifí ʻa ia ʻe lava ke fakalaka atu ʻi he maté kapau ʻe faivelenga ʻa e ongomeʻa malí. ʻE lava foki ʻa e fetuʻutaki ʻa e mātuʻá mo e fānaú ke tuʻuloa ʻo fakalaka atu ʻi he moʻui fakamatelié, ʻo ne fakafehokotaki ʻa e ngaahi toʻu tangatá ʻi ha feohi fakafāmili taʻengata.

Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe ha taha ʻa e fuakava ʻo e mali ʻi he temipalé, ʻokú ne fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá pea mo hono malí. ʻOku fepalōmesi ʻaki ʻa e ongomeʻa malí ke na feangatonu ʻaki pea ki he ʻOtuá. ʻOku talaʻofa ange leva kiate kinaua ʻa e hakeakiʻí pea ʻe lava ʻena feohi fakafāmilí ke hoko atu ʻo aʻu ki ʻitāniti (vakai, T&F 132:19–20). ʻOku maʻu ʻe he fānau ʻoku fanauʻi ki ha ongomātuʻa naʻe silaʻi ʻi he temipalé pe ko ha fānau naʻe toki silaʻi kimui ki heʻenau mātuʻá ʻa e totonu ke hoko ko ha konga ʻo ha fāmili taʻengata.

ʻOku fie maʻu ʻa e angatonu fakafoʻituituí ki heʻetau ngaahi fuakavá ki he ouau ʻi māmani ʻo e silá, pe ʻai ke ʻaonga ʻi he langí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, ʻo tatau mo e ngaahi ouau kehé.9 Ko e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá—ʻoku ʻikai mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻaki ʻi he silá—ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku ʻikai tauhi ʻe honau malí.

Ko Hono Fakahoko mo Tauhi ʻo e Ngaahi Fuakava Toputapú

ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi fuakava mahuʻingá ni, ʻoku tau maʻu ai e fuakava foʻou mo taʻengatá, “ʻa hono kakato [ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí]” (T&F 66:2). Ko e fuakava foʻou mo taʻengatá ko hono “kānokato ia ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi tukupā ʻo e ongoongoleleí” kuo tau faí,10 pea ʻoku kau ʻi hono ngaahi tāpuaki aofangatukú ʻa ia kotoa ʻoku ʻa e Tamaí, kau ai mo e moʻui taʻengatá.

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko hono tauhi ʻo ʻetau ngaahi fuakavá ʻoku ʻikai ko ha lisi pē ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau feinga ke mahino pea mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ka ko ha tukupā ia ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e fakamaau fakaʻosí ʻoku ʻikai ko hano fakafuofuaʻi pē ʻo hono fakakātoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue leleí pe ngāue koví—ʻo e meʻa kuo tau faí. Ka ko hano fakahā ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau ngaahi fakakaukaú—ʻa e meʻa kuo tau aʻusiá. ʻOku ʻikai feʻunga ke tau muimui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e ngaahi fekau, ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ha lisi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahū ki ha ʻakauni fakalangi. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau fakahoko ai ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá.”11

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Ko e Fiefia—ʻoku Kumia ʻe Māmaní,” Liahona, Māʻasi 1996, 5.

  2. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 20.1.

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “Ngaahi Fuakavá,” Liahona, Nōv. 2011, 86.

  4. Delbert L. Stapley, ʻi he Conference Report, ʻOka. 1965, 14; vakai foki, Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 561; The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 220.

  5. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fuakavá,” Liahona, Nōv. 2011, 88.

  6. Vakai, Russell M. Nelson, “Teuteu ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé,” Liahona, ʻOka. 2010, 46.

  7. Boyd K. Packer, “Haʻu ki he Temipalé,” Liahona, ʻOkatopa 2007, 16.

  8. Jeffrey R. Holland, “Ko Hono Tauhi e Ngaahi Fuakavá: Ko ha Pōpoaki Maʻanautolu ʻe Ngāue Fakafaifekaú,” Liahona, Sān. 2012, 50. New Era, Jan. 2012, 4.

  9. Vakai, “Laumālie Māʻoniʻoní,” Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 99; vakai foki, T&F 132:7, 18–19, 26.

  10. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:156.

  11. Dallin H. Oaks, “Ko e Tukupā ke Hoko ʻo Pehē,” Liahona, Sānuali 2001, 40.

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe Robert Casey; toʻomataʻú: faitaaʻi ʻe Dan Carter © IRI

Tā ʻo e mamá ne fai ʻe Robert Casey; tā ʻo e Temipale Sanitiako Kalefōniá ne fai ʻe Steve Tregeagle