2012
Ko Hono Fakahaaʻi Hotau Tuʻunga Fakaākongá ʻi he ʻOfa mo e Tokoni
Siulai 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko Hono Fakahaaʻi Hotau Tuʻunga Fakaākongá ʻi he ʻOfa mo e Tokoni

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi heʻene moʻui fakamatelié kotoa, ʻʻEne ʻofa ki he kakaí ʻaki ʻene tokoni kiate kinautolu. “ ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:35). Naʻá ne tā ʻa e sīpingá pea ʻokú Ne fie maʻu ke tau “tokoni kiate kinautolu ʻoku fie maʻu [ʻetau] tokoní” (Mōsaia 4:16). ʻOkú Ne ui ʻEne kau ākongá ke nau ngāue mo Ia ʻi Heʻene ngāué, ʻo foaki ai ha faingamālie ke tokoniʻi e kakai kehé pea hoko ʻo tatau ange mo Ia.1

ʻE hanga heʻetau ngāue ko e kau faiako ʻaʻahí ʻo fakafōtunga ofi ʻaupito e ngāue ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi he taimi te tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa kiate kinautolu ʻoku tau faiako ʻaʻahi ki aí ʻaki haʻatau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:2

  • Manatuʻi honau hingoá mo e hingoa e kau mēmipa honau fāmilí pea maheni mo kinautolu.

  • ʻOfa kae ʻikai fakamāuʻi kinautolu.

  • Tokangaʻi kinautolu mo fakamālohia ʻenau tuí “fakatāutaha,” hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí (3 Nīfai 11:15).

  • Fokotuʻu ha feohi fakakaumeʻa mo kinautolu pea ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi honau ngaahi ʻapí mo ha toe feituʻu pē.

  • Tokangaʻi e fefine takitaha kotoa pē. Manatuʻi e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí, ʻaho ʻosi mei he akó, malí, papitaisó, mo ha toe ngaahi taimi ʻoku mahuʻinga ki ai.

  • Ala atu ʻo tokoni ki he kau mēmipa foʻou mo māmālohí.

  • Ala atu ʻo tokoni ki he kau taʻelatá pe ko e niʻihi ʻoku fie maʻu ha fakafiemālié.

Mei he Folofolá

3 Nīfai 11; Molonai 6:4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:47

Mei Hotau Hisitōliá

“ʻOku ʻi he Fuakava Foʻoú ha ngaahi fakamatala ʻo ha kakai fefine, ko ha niʻihi ʻoku ʻasi honau hingoá mo ʻikai hā honau hingoá, ka ne nau tui kia Sīsū Kalaisi. … Ne hoko e kau fafiné ni ko ha kau ākonga tā sīpinga lelei. … [Ne] nau fononga holo mo Sīsū pea mo ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ne nau foaki ʻenau koloá ke tokoni ʻi Heʻene ngāué. Hili ʻEne pekia mo Toetuʻú, [ne nau] kei hoko pē ko ha kau ākonga tuitala.”3

Ne faitohi ʻa Paula ki ha fefine ko Fīpē, ne hoko ko ha “kaunanga ʻa e Siasí” (Loma 16:1). Naʻá ne kole ki he kakaí ke nau “[tokoniʻi] ia ʻi he ngāue kotoa pē te [nau] ʻaonga ai kiate iá: he kuó ne tokoniʻi ʻa e tokolahi” (Loma 16:2). “ʻOku kei hoko atu pē he ʻahó ni ʻa e faʻahinga tokoni naʻe fai ʻe Fīpē mo ha kau fafine maʻongoʻonga kehe ʻo e Fuakava Foʻoú, ʻa ia ʻoku fai ʻe he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá—kau takí, kau faiako ʻaʻahí, ngaahi faʻeé, pea mo ha toe kakai kehe—ʻo nau hoko ko ha kau fakafiemālie, pe tokoni ki ha tokolahi.”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 121.

  2. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 3.2.3.

  3. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá 7.

  4. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá 7.

Ko Hono Fokotuʻu hake ʻe Kalaisi e ʻOfefine ʻo Sailosí, tā ʻe Greg K. Olsen. © 1990 IRI