2012
Ko Hono Fakahoko ‘o e Hisitōliá
Siulai 2012


Ko Hono Fakahoko ‘o e Hisitōliá

ʻOku nofo ʻa Soma, ʻEsitā (Eszter), pea mo Kata B. ʻi Putapesi ʻi Hungali, ko ha kolo lahi ʻoku ʻiloa hono hisitōliá he ngaahi palasí, haʻa tuʻí, mo e ngaahi ʻaati mo e ngaahi fale fakaʻofoʻofá. Neongo ʻoku ako ʻe he fānaú ʻa e hisitōlia honau koló ʻi he akó, ka ʻoku nau toe mahuʻingaʻia foki ke ako ki ha faʻahinga hisitōlia kehe—ko e hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻOku pehē ʻe ʻEsitā, taʻu 7, “ʻOku ou fie ako ki he taimi naʻe lotu ai ʻa Siosefa Sāmita pea hā mai ki ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsuú.”

ʻOku saiʻia ʻa Soma, taʻu 10, ke lau fekauʻaki mo ʻAlamā ko e Siʻí. “Naʻe kovi ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku ou saiʻia heʻene fili ke hoko ʻo leleí.”

ʻOku ʻikai tokolahi ha kakai ʻi Putapesi ʻoku nau ʻilo kau kia Siosefa Sāmita mo ʻAlamā ko e Siʻí, ka ʻoku ʻamanaki ʻa Soma, ʻEsitā, pea mo Kata, taʻu 5, ko ʻenau fakahaaʻi ko ia ʻa e sīpinga leleí mo fili ʻa e totonú, ʻe ʻilo lahi ange ai ha tokolahi ʻo Hungali ki he Siasí.

Ko e lēsoni ʻoku manako taha ai ʻa ʻEsitā ʻi he akó ko e ʻātí.

Naʻe pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Hungalí he 1991.

ʻOku saiʻia ʻa Soma ke heka heʻene pasikalá ofi ki hono ʻapí.

ʻOku fakafuofua ki he tokotaha ʻi he toko 2,200 kotoa pē he kakai ʻi Hungalí ʻoku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Temipale Falaipeeki Siamané

Siamane

Hungali

Tahi Meteleniané

Tahi

ʻUliʻulí

Hungali

Putapesi

Ko e Temipale Falaipeeki Siamané ko e temipale ofi taha ia ki Putapesí. ʻOku meimei maile ʻe 350 (kilomita ʻe 560) hono mamaʻó.

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Chad E. Phares; mapé naʻe tā ʻe Thomas S. Child