2011
Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Laumālié
Sune 2011


Mei he Malaʻe Ngāue Fakafaifekaú

Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Laumālié

Naʻá ku ngāue fakafaifekau ʻi he Lepupelika ʻo Tomeniká, pea ne u toki hiki pē ki ha feituʻu naʻe lau ʻoku faingataʻa hono maʻu ai ha kakai ke akoʻí. ʻI heʻeku aʻu atú, ko e fiefanongo pē ʻe toko taha naʻe ʻi aí. Ko hono hingoá ko ʻOlivaeatesi. Naʻá ne maʻulotu pē kimuʻa, ka naʻe ʻikai lava ke akoʻi ia ʻe he kau faifekau kimuʻá tupu mei heʻene tulí pea ko e fetuʻutakí naʻe fai ʻaki pē ʻa e talanoa louhiʻinimá.

Ne u fakakaukau mo hoku hoá ʻi he ʻaho ʻe taha ke ma ʻaukai mo lotua ke hoko ha mana ʻo lava ai ke ma akoʻi ʻa ʻOlivaeatesi. Naʻá ma aleaʻi ke ma ʻaʻahi ange ʻi ha taimi ʻe ʻi ai ha taha hono fāmilí ke tokoni ʻi he fakatonu leá, he naʻe ʻikai ke ma poto mo hoku hoá ʻi he talanoa louhiʻinimá.

Ka ʻi heʻema aʻu atu ke talanoa mo ʻOlivaeatesí, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ia ʻo hono fāmilí. ʻI he taimi naʻe mavahe taimi nounou atu ai ʻa ʻOlivaeatesi ke ʻomi hano seá, naʻá ma fakaʻaongaʻi mo hoku hoá ʻa e faingamālie ko iá ke ma lotu ke tataki kimaua ʻe he Laumālié. Ne u ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié kimuʻa pē ia ʻoku teʻeki ai ke ʻosi ʻema lotú.

Naʻe kamata ke hiva ʻa ʻOlivaeatesi, ka naʻe ʻikai ke mahino kiate kimaua ʻene hivá. Naʻá ma malimali ange pē mo fesiofaki, mo feinga ke fakakaukauʻi e meʻa naʻe totonu ke ma faí. Naʻá ma fakakaukau ke fai ha kiʻi tohi ʻo talaange ai ha taimi ki heʻemau feʻiloaki hokó, mo ʻema ʻamanaki ʻe ʻi ai ha taha he taimi hoko maí ke fakatonulea. Ka naʻe fakafokifā ʻema fakatou ongoʻi mālohi ʻoku totonu ke ma nofo ʻo feinga ke akoʻi ia. Ne u talaange ki hoku hoá, “ʻAi pē ke ta kiʻi feinga—ʻe tokoniʻi kitaua ʻe he Laumālié.”

Naʻá ma feinga ke ngāue ʻaki ha ngaahi tā fakatātā mo fai ha ngaahi fakaʻilonga ʻaki homa nimá ʻi heʻema akoʻi e lēsoní. Naʻe faifai pē pea kamata ke mahino kiate kimaua e ngaahi fakaʻilonga nima naʻe ngāue ʻaki ʻe ʻOlivaeatesí pea naʻe lava leva ke ma fakaʻilonga atu ʻema talí ki ai. Hangē naʻe mahino lelei pē ia ki aí.

Naʻá ma ongoʻi hono ueʻi kimaua ke vahevahe mo ia ʻema fakamoʻoní. Naʻá ma fakaʻaliʻali ange ha fakatātā ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, peá u tohiʻi ʻi ha laʻipepa, “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia.”

Naʻe fakaʻilonga mai leva ʻa ʻOlivaeatesi, “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia—naʻe fakahā mai ia ʻe he ʻOtuá. Naʻá ku lotu peá u ʻiloʻi ʻoku moʻoni.”

Ne ma fakatē loʻimata mo hoku hoá ʻi heʻema mavahe mei aí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe tuku ʻe he ʻOtuá ke ma fakamoʻoniʻi ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ki he fiefanongo ko ʻení pea kuo fakaaʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻema pōpoakí ki hono lotó (vakai, 2 Nīfai 33:1). Ne u ako ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke haohaoa ʻetau leá pe ke tau leʻo afea ʻi heʻetau vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé—taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau lea.

ʻOku fakaofo ʻa e lava ke fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa faingofua hangē ko e ʻaukaí, lotú, mo e tuí ʻa e ngaahi mana lalahi ʻi heʻetau moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau tokoniʻí.

Tā fakatātā ʻa DILLEEN MARSH