2011
Ko e Mālohi ʻo e Akó
Sune 2011


Ko e Mālohi ʻo e Akó

Naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé ke u ako mālohi he ko e meʻa pē ia ʻe taha te ne ikunaʻi ʻa e masivá.

Naʻe ʻikai toe ʻilo ʻe heʻeku faʻeé ha meʻa kehe ʻi heʻene tupu haké ka ko e liʻekiná, fiekaiá, mo e masivá. Naʻe ʻikai fuʻu fēfē ʻene akó ka naʻá ne ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e akó mo hono mālohi ke liliu e moʻuí. ʻI hono tuituiʻi fakataha ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ʻū laʻipepa ke ʻai ʻaki haʻaku pepa ki he akó, naʻá ne fakamahinoʻi mai kiate au ʻa e meʻa ʻe taha: ʻe lava ke tokoniʻi au ʻe he akó ke u hao mei he moʻui masivá.

Kamataʻanga Masivesiva

Naʻe fāʻeleʻi taʻehoko au ʻi ha māhina ʻe tolu kimuʻa he taimi totonú ʻi he feituʻu fakatokelau ʻo Palāsilá. ʻI he taʻu ʻe tolungofulu kuo hilí, naʻe meimei ke ʻikai ha faingamālie ke moʻui ai ha pēpē fāʻeleʻi taʻehoko ʻi he falemahaki fakapuleʻanga naʻe fonu he mongomongá. Naʻe talaange ʻe he kau toketaá ki heʻeku faʻeé te u mate pē hili ha ngaahi houa siʻi mei ai. Naʻe ʻikai ke u mate. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u moʻui.

ʻI hoku taʻu nimá, naʻe liʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻeku faʻeé, hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻane ʻe toko faá, mo au. Naʻe liʻaki foki mo ʻeku faʻeé ʻe heʻene ongomātuʻá ʻi heʻene kei siʻí, ko ia naʻe ʻikai hano fāmili ke tokoni ange. Naʻe ʻikai haʻamau paʻanga feʻunga ke totongi ʻaki ha fale, ko ia naʻa mau totongi pē ha konga kelekele. Naʻa mau langa homau ʻapí ʻaki ʻa e kongokonga papa, pepa, mo e milemila pea ʻato ʻaki ʻa e lauʻi ʻakau mōmoá. Naʻe ʻikai ha nāunau fale ko e mohenga tautau pē naʻe faʻa mohe ai ha toko ua pe toko tolu, pea mo homau mohengá ʻa ia naʻe faʻu ʻaki ha ʻū puha pepa fefeka kuo fakatokalelei. Naʻe ʻikai haʻamau vai, ʻikai ha ʻuhila. Naʻe ʻikai pē ke ʻi ai haʻamau meʻa ʻe taha.

Naʻe ngāue tauhi ʻapi ʻeku faʻeé mo fai e fō ʻa e kakaí. Naʻá ku ʻalu mo ia ki he vaitafé ʻo tokoni ki ai ʻi he lelei taha naʻá ku lavá; hili ko iá naʻá ma lue lalo ʻi ha ngaahi houa lahi ʻo tufa ʻa e vala naʻe foó. Naʻe mahuʻinga kiate au ʻa e ngāue fakataha ko ʻení. Ko e taimi ia naʻe faʻu ai hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku faʻeé.

Neongo ʻema ngāue mālohí, ka naʻe hangē ʻoku ʻikai pē feʻunga ʻemau paʻangá. Taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ha meʻa ia ke mau kai. Naʻe ʻomai ʻe heʻeku faʻeé ʻene meʻakaí ke mau kai pea naʻe ʻosi atu ha ngaahi ʻaho lahi ia mo e ʻikai ke ne kai. Te mau inu vai pē pea ō ʻo mohe he ko e meʻa pē ia naʻe lava ke mau fai ke ʻoua te mau ongoʻi ai ʻa e fiekaiá.

ʻOkú ke ʻiloʻi e founga hono vahevahe ʻo ha foʻi moa ʻe taha ki ha kakai ʻe toko ono? ʻOku ou ʻilo ʻe au. 

Naʻe ʻi ai haku ngaahi kaungāmeʻa heʻeku kei siʻí, ka naʻa mau mavahevahe ʻi he taimi ne mau tupu hake aí. Naʻe fakatau atu ʻe he fānau fefiné honau sinó ke maʻu ha paʻanga, pea kaihaʻa e tamaiki tangatá. ʻI heʻenau fakaafeʻi au ke u kau fakataha mo kinautolú, ne u ongoʻi ʻi hoku lotó naʻe ʻikai ko ha meʻa totonu ia. ʻOku ou ʻilo naʻe ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ko ʻení he teʻeki ke u kau ki he Siasí, pea kuó u hokohoko mamata ki hono fakamoʻoni ʻo e kau mai ʻa Hono toʻukupú ʻi heʻeku moʻuí.

Fakafisi ke Nofo mei he Akó

Ne fuoloa ʻeku kau mo hoku ngaahi tokouá he lisi talifaki ʻo e hū ki he ngaahi ʻapiako ʻa e puleʻangá. ʻI he faifai pea maʻu homau faingamālie ke lesisitá, naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ngaahi meʻa lelei kau ki he akó. Naʻá ne talamai kapau te u ako fakamātoato, te u hoko ko ha taha mahuʻinga ʻi ha ʻaho. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻene ngaahi leá: “Kātaki pē ʻi he ʻikai ke u lava ʻo ʻoatu ha moʻui ʻoku leleí maʻaú. ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi hoʻo ako kei siʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngāué ʻi ha founga faingataʻá, ka ko ʻeni te ke maʻu ʻa e faingamālie ke ke ako ai. Ko e hā pē meʻa ʻe hokó, ʻoua ʻaupito naʻa faifai peá ke nofo mei he akó he ko e meʻa pē ia te ke fakamamaʻo ai mei he faʻahinga moʻui ko ʻení.”

ʻI he taimi ne u hū ai ki he akó, naʻe pau ke mau fakakaukauʻi ha founga ke maʻu ai ʻemau nāunau akó. Naʻá ku kumi mai mei he ʻū kapa vevé ha ngaahi laʻipepa teʻeki ke tohitohiʻi ʻo ʻomai ki ʻapi. Naʻe tuitui fakataha leva ia ʻe heʻeku faʻeé ke ʻai ko ʻeku pepa. Naʻá ne fakatau mai ha penivahevahe ʻo tuʻu tolu ke mau taki taha mo hoku ongo tokouá ʻo tohi ʻaki ʻi ʻapiako. Ne teʻeki ai lalahi feʻunga e toko ua īkí ke mau ō ki he akó.

Ko ha Tui Foʻou

Tupu mei he moʻui faingataʻaʻia lahi ʻeku faʻeé, naʻe ʻikai ke ne tui naʻe ʻi ai ha ʻOtua. Ne u pehē pē mo au ʻi heʻeku kei siʻí. Ka ʻi he fakaʻau ke u fuʻu lahi angé, naʻe kamata ke u fakafehuʻi kau ki he ʻOtuá. Ne u fehuʻi pē kiate au pe ko e hā nai hono ʻuhinga naʻe ʻikai maʻu ai ʻe hoku fāmilí ha faingamālie ke lelei ʻemau tuʻunga moʻuí mo hono ʻuhinga naʻe ʻikai ke ʻi ai ai haʻaku meʻavaʻinga, meʻakai feʻunga, pe vala foʻoú. ʻI he taimi kotoa pē ne u fai ai e ngaahi fehuʻi ko ʻení, ne u ongoʻi ʻi hoku lotó naʻe ʻikai ko au pē. Naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he ongo ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

ʻI hoku taʻu 13, naʻe haʻu ai e ongo faifekau ʻa e Siasí ki homau ʻapí. Naʻá na tali kotoa ʻeku ngaahi fehuʻí pea akoʻi au kau kia Sīsū Kalaisi. Naʻá na talamai naʻe ʻi ai ha siasi ʻe lava ke u ako mei ai ha meʻa lahi ange kau ki he ongoongoleleí ʻi ha ngaahi kalasi maʻa hoku toʻú. Naʻá na akoʻi au ke u lotu. Naʻá na fakamatala kau ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi naʻe papitaiso ai aú, naʻe ʻikai ke haʻu ha taha ʻi hoku fāmilí ki ai.

Ne u ongoʻi taʻelata, ka naʻá ku ʻiloʻi ne u fai e meʻa totonú. Naʻe fakafeʻiloaki au ki ha moʻui foʻou—ko ha moʻui ʻo e ʻamanaki lelei, fiefia, tui, mo e ʻofa. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fakaʻaongaʻi ʻe hoku toʻú ʻa e faitoʻo kona tapú mo e ʻulungāanga ʻulí ke maʻu ai ha fiemālie. Ne u maʻu hoku fakafiemālié ʻi ha Tamai Hēvani ʻofa pea mo e ongoongolelei ʻa Hono ʻAló. Hili hoku papitaisó naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻá ku ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ne u feʻiloaki mo ha kakai ne mau tui tatau. Naʻe ʻilo ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotú ha meʻa siʻi kau ki heʻeku moʻuí ʻi heʻenau ʻaʻahi ange ki ʻapí. Naʻa nau angaʻofa ʻo tokoni ki hono fakatau hoku vala mo e sū ki he lotú pea mo ha ʻū pepa ki he akó. Naʻá ku toʻotama maʻu pē maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí peá u maʻu ai ha paʻanga lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Naʻe mei faingofua pē ke u hē mei he ongoongoleleí he naʻá ku kei siʻi. Ka naʻá ku tuʻu mālohi ʻi he tui ne u toki ʻilo foʻoú koeʻuhí ko e poupou ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.

Naʻe liliu moʻoni ʻe he ongoongoleleí ʻeku moʻuí. Hili hoku papitaisó, ne u ongoʻi naʻe toe lahi ange hoku iví ke u ako. Ne u ako ha meʻa lahi peá u hoko ko ha tiuta. Kapau naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ha lēsoni, naʻá ku ako kae ʻoua leva pē kuó u ʻiloʻi lelei ia pea lava ke u akoʻi ia. Naʻá ku ngāue ʻaki e paʻangá ke tokoni ki ʻapi.

Naʻá ku maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké pea naʻe faleʻi ai au ke u ngāue fakafaifekau he naʻe tuku fakatatali mai ʻe he ʻEikí ha tāpuaki makehe ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú ʻa ia te ne liliu ʻeku moʻuí ʻo taʻengata. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi hono ʻuhingá, ka ne u ʻiloʻi ʻe ʻi ai e taimi ʻe mahino ai kiate au kapau te u talangofua.

Ngaahi Faingamālie Foʻou

Naʻá ku ngāue ʻi he Misiona Palāsila Kulitipá mei he 2000 ki he 2002. Naʻe lava ke u ʻalu ʻo ako ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻo fakafou ʻi haku hoa he ngāué. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe liliu ʻe he meʻá ni ʻa ʻeku moʻuí ʻo taʻengata. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní pea naʻe ʻi ai ʻEne palani pau maʻaku. Ko e faingamālie ko ʻeni ke hoko atu ʻeku akó ko ha tali ia ki heʻeku ngaahi lotú.

Ne u ʻiloʻi ʻe faingataʻa hono ako ha lea fakafonua ʻe taha, ka ne u ʻiloʻi foki ʻe lava pē kapau te u ngāue mālohi. Naʻá ku ako ʻi he Senitā Lea Faka-Pilitānia ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí peá u fakamoleki ʻo aʻu ki he houa ʻe 10 he ʻaho ʻi he laipelí. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ha taha ʻo ʻeku kau faiakó ke ma lotu ke u maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e ngaahi lea kehekehé, ko ia ne u lotu ai ʻi he pō kotoa pē ʻo kole ʻa e meʻafoakí ni ki he Tamai Hēvaní. Ko e moʻoni naʻá Ne tokoniʻi au.

Hili e kakato ʻeku ako ʻi he Senita Lea Faka-Pilitāniá, naʻe tali au ki he ngaahi ʻunivēsiti lahi. Ne u pehē ke u hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-ʻAitahoó ʻo tohi kole ki he polokalama ako nēsí. Ne u fanongo ai ʻoku faingataʻa e hū ki he polokalamá, tautautefito ki he fānau ako mulí. Ko ia ne u ako ʻaki hoku mālohi tahá. Naʻe fakamataliliʻi au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻo talamai naʻe totonu ke u hiki au ʻo nofo ʻi laipeli koeʻuhí ko e taimi lahi naʻá ku fakamoleki aí. Naʻa mo ʻene tāpuní, ne u foki ki ʻapi ʻo hoko atu pē ʻeku akó.

Naʻá ku manatuʻi e ngaahi lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008) ʻi he ngaahi taimi faingataʻá: “Te ke fie maʻu ʻa e ako kotoa te ke lava ʻo maʻú. Feilaulauʻi ha kā; feilaulauʻi ha meʻa pē ʻoku fie maʻu ke feilaulauʻi ke ke taau ai ke fakahoko ʻa e ngāue ʻo e māmaní.”1 Naʻá ku ʻiloʻi ko ha ngaahi lea ia ʻa ha palōfita ʻa e ʻOtuá pea naʻá ku tui fakamātoato ki ai.

Naʻe fonu hoku lotó ʻi he fakamālō mo e fiefia ʻi hono tali au ki he polokalama nēsí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe faingataʻa pea ʻe fie maʻu ke kei hokohoko atu ʻeku ngaahi feilaulaú, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻiate au ʻa e ʻEikí.

Ne u fetaulaki mo hoku husepānití heʻeku ʻi he akó, pea naʻá ma mali ʻi he 2007. Naʻe kau foki ʻeku faʻeé ki he Siasí ʻi he taʻu pē ko iá. Naʻá ne talamai naʻe ʻikai ʻaupito pē ke ne ʻiloʻi hono ʻuhinga naʻá ku fiefia aí, neongo e ngaahi meʻa fakamamahi kotoa ko ia ne hoko mai kiate kimautolú. Ka naʻe mahino kiate ia ʻi he taimi naʻe kau ai ki he Siasí. Kuo tāpuakiʻi hoku fāmilí ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ou fiefia ke sio kuo tāpuakiʻi ʻeku faʻeé hili ange ʻa e ngaahi feilaulau naʻá ne fakahokó. Te u fakamālō maʻu ai pē kiate ia.

Ne u teuteu ki he polokalama ʻosí ʻi he kamataʻanga ʻo e 2010—pea naʻá ku feitamaʻi ai ʻeku pēpē ʻuluakí. ʻI he uike ʻe ua kimuʻa peá u ʻosi mei he polokalama nēsí, naʻe ʻi ai e ngaahi palopalema ʻi heʻeku feitamá, pea naʻe tafa ʻo toʻo e pēpeé. Naʻe talamai ʻe heʻeku kau faiakó ʻoku totonu ke u kiʻi mālōlō mei he akó ʻo toki ʻosi ʻamui ange. Ka kuo ofi ʻaupito—toe pē māhina ʻe ua!

Ko ia ne ma fokotuʻutuʻu fakalelei mo hoku husepānití ʻa homa taimí koeʻuhí ke potupotutatau e ngaahi meʻa naʻe mahuʻingá pea lava ke fakaʻosi ʻeku akó. Ne u fakataimi-tēpileʻi hoku taimi akó kae lava ke ʻoange ha taimi ki hoku husepānití mo homa fohá. Taimi ʻe niʻihi naʻe nofo ʻeku mātuʻa ʻi he fonó mo homa fohá ka u ʻalu ʻo kalasi. Naʻe tokoni mai ha toko ua ʻi heʻeku kalasí ki hono toe fakamanatu e ngaahi lēsoni he kalasí. Ne u ongoʻi kuo fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai kotoa ko ʻení ke tokoniʻi au ʻi he taimi faingataʻá ni.

Ko ha Moʻui ʻOku Toe Lelei Ange

Hili ʻeku ʻosi mei he akó naʻá ku paasi he sivi tohi fakamoʻoni ʻa e siteití peá u kamata ngāue fakaneesi ke tokoni ki homa fāmilí kae fakaʻosi ʻe hoku husepānití ʻene akó. Neongo ʻoku ʻikai te u palani ke ngāue ʻi he taimi ʻe kamata ngāue ai hoku husepānití, ka ʻoku tokoni ʻeku akó ke u ongoʻi mateuteu ke u ngāue ʻi he kahaʻú kapau ʻe hoko ha fakatamaki pe ha faingataʻa fakapaʻanga ʻo fie maʻu ai ke u ngāue.

Naʻe moʻoni pē ʻeku faʻeé: ʻoku malava ʻe he akó ke liliu e moʻuí. Kuó ne liliu ʻeku moʻuí, pea te ne liliu e moʻui ʻa ʻeku fānaú. ʻOku ou ʻamanaki pē te nau ʻiloʻi naʻá ku lavameʻá he naʻá ku muimui ʻi he palani ʻa e ʻEikí maʻakú. Ko Hono finangaló ke u ako, pea naʻá Ne tokoniʻi au ʻi he meʻa kotoa pē ne u faí. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe ako ʻeku fānaú ke nau ngāue ʻo hangē ko aú pea nau mahuʻingaʻia lahi ʻi he akó ʻo hangē pē ko aú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Ko ha Faleʻi mo ha Lotu ʻa e Palōfitá Maʻá e Toʻu Tupú,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 34.

ʻI hono tali au ki he polokalama nēsí, naʻá ku ʻiloʻi ʻe faingataʻa, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻiate au ʻa e ʻEikí.

Tā fakatātaaʻi ʻe DAN BURR

Tā ʻo Palesiteni Hingikelií naʻe fai ʻe Drake Busath