2011
Ko e Fili Mahuʻinga Ne u Faí
Sune 2011


Ko e Fili MahuʻingaNe u Faí

“Pea ʻe papitaiso ʻenau fānaú ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá ʻi he taimi ʻoku nau taʻu valu aí, pea maʻu ʻa e hilifaki ʻo e nimá” (T&F 68:27).

Ne pehē mai e Fineʻeikí, “Nikolai, ʻoku toe ō mai e ongomātuʻa Sionesoní he pooni. Kuó ke lotu ʻo hangē ko ʻena kole atú?”

Ne u pehē ange, “Teʻeki ai.”

Ko e ongo faifekau matuʻotuʻa ʻa ʻEletā mo Sisitā Sionesoni ʻi homau uōtí. Naʻá na faʻa ō mai ke akoʻi kiate au e ngaahi lēsoni ʻa e kau faifekaú ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

Naʻe ʻikai ke faʻa maʻulotu maʻu pē hoku fāmilí pea naʻe ʻi ai e ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahino kiate au. Kuo mei hoko hoku taʻu valú, pea talamai ʻe heʻeku Fineʻeikí ke u fili pe ʻoku ou fie papitaiso.

Ne akoʻi kiate au ʻe ʻEletā mo Sisitā Sionesoni he uike kuo ʻosí ʻa e lotu ʻa Siosefa Sāmita ke ne ʻiloʻi ʻa e moʻoní. Hili ko iá ne na kole mai ke u lotua hano papitaiso au.

Naʻe talamai ʻe Sisitā Sionesoni, “Hanga ʻo fakatokangaʻi ʻa e ongo ʻokú ke maʻú. Ko e fouga ia ʻoku tokoni mai ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku moʻoní.”

Ne u fakakaukau mahalo ʻe lava pē ke u tatali ki hoku taʻu 14 ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá.

ʻI heʻemau lēsoni he pō ko ʻení naʻe fokotuʻutuʻu fakahokohoko ai ki ʻolunga ʻe ʻEletā Sionesoni ha ʻū ipu ke faʻu ha taua. Naʻá ne talamai kapau ʻoku ʻikai lelei ʻa e fakavaʻé, ʻe holo e tauá.

“ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻe he Siasí ʻa e fakavaʻe fefeka peheé?” ko ʻene fehuʻí mai ia.

Naʻá ku manatuʻi e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí. “Mahalo pē ko e tupu mei hono fakahā ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū kia Siosefa Sāmita ʻa e founga ke ne toe fakafoki mai ai iá.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sionesoni, “Moʻoni. Pea ʻoku tau maʻu ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo moʻui ke nau tataki ia ʻi he founga totonú.”

Naʻe ʻuhingamālie ʻeni. Naʻá ku ongoʻi lelei maʻu pē ʻi he taimi ne u fanongo ai kau kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.

Naʻe toki fai mai ʻe Sisitā Sionesoni ʻa e fehuʻi naʻá ku fakatuʻotuʻa ki aí.

“Kuó ke ʻosi lotua hono papitaiso koé?”

Ne u talaange, “Teʻeki ai.”

Naʻe fehuʻi mai ʻe Sisitā Sionesoni, “ʻOkú ke fie papitaiso?”

Fakaʻamu ange ʻe au naʻe lava ke u tali ange, ka u fakaʻilonga ange pē ʻoku ʻikai te u ʻilo.

ʻOku pehē ʻe hoku kiʻi tokoua siʻi ko ʻeku ilifiá ʻi hono fakauku au he loto vaí he ko e meʻa ia ʻe ilifia ai iá. Ka ʻoku ou manako au ki he vaí, ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa ne u hohaʻa ki aí.

Naʻe ʻeke mai ʻe Sisitā Sionesoni, “ʻOkú ke manavasiʻi ki he fatongia ʻoku haʻu mo iá?”

ʻI hono lea ʻaki pē ʻeni ʻe Sisitā Sionesoní, naʻá ku ʻiloʻi ko e moʻoni. Naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé te u haʻisia ki ai. ʻA ia ko e pehē te u fatongia ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ou filí. Kuo pau ke u tokanga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai te u fakapapauʻi pe kuó u mateuteu ki he fatongia ko iá. Fēfē ka ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú ʻo hangē ko ʻeku tamaí?

Naʻe talamai ʻe Sisitā Sionesoni, “Ko hoʻo taʻu valú pē te ke haʻisia leva ki hoʻo ngaahi filí neongo kapau he ʻikai papitaiso koe. Ka ʻi he hili haʻo papitaiso pea hilifakinima koé, ʻe lahi ange ʻa e tokoni te ke maʻu ke fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. Ko hono ʻuhingá he te ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Naʻa mau talanoa ki he niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻe fie maʻu ke u tauhí. Kuó u ʻosi ʻiloʻi hono kovi ʻo e ifi tapaká mo e kava mālohí mo e faitoʻo kona tapú, ko ia naʻe ʻikai ngali faingataʻa hono tauhi e Lea ʻo e Potó.

ʻI he ʻalu pē ʻa e ongo faifekaú naʻe ʻikai ke u kei ongoʻi manavasiʻi ke u papitaiso. Naʻá ku loto ke fai ʻa e ngaahi fili totonú mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní. Pea naʻá ku fiefia ʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ne u ʻalu ki hoku lokí ʻo tūʻulutui ʻi hoku veʻe mohengá. Lolotonga ʻeku lotú, naʻá ku ongoʻi fakapapau ko e fakakaukau lelei ia ke u papitaiso. Naʻá ku ʻiloʻi ko e ongo ko iá ko e tali ia ki heʻeku lotú.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Craig Stapley