2009
Elder Neil L. Andersen: Tamalii o le Faatuatua
Aokuso 2009


Elder Neil L. Andersen: Tamalii o le Faatuatua

Ata
Elder Neil L. Andersen

I se afiafi o le masina o Fepuari i le 1968, sa avea ai Neil Andersen ma totonugalemu o vaaiga. Sa filifilia o ia e fai ma sui o le vasega faaitumalo [vasega 11] e fai ma sui o Idaho i le Lala Faitulafono a Tamaiti Aoga, o se potopotoga o tamaiti aoga mai atunuu e 37 faapea ai ma setete e 50 o le Iunaite Setete. Sa faapotopoto tamaiti aoga i Williamsburg, Virginia, e talaonaina luitau o loo feagai ma le faatemokarasi.

O le taimi muamua lea ua lele ai i se vaalele le alii talavou e 16 tausaga o Neil, o le sa soifua ae i se faatoaga i Pocatello, Idaho, ma malaga ese atu ai i se mea mamao lava mai lona aiga, ma lotolotoi ai i le anoanoai o tagata talavou atamamai ma masani i aga a le lalolagi.

Ina ua liliu atu ia talanoaga o le afiafi i mataupu i vaega eseese o le lalolagi, sa amata ona iloa e sui usufono le avea ai o Neil ma se tasi o le Ekalesia. Sa amata ona lu’iina e nisi o sui usufono ona talitonuga. E lei i ai se taimi muamua na fesiligia ai le taulealea o Neil i ni fesili tuusa’o faapenei e uiga i lana tapuaiga.

“Ou te manatua lo’u tatalo i lo’u mafaufau ina ia ou ta’u atu upu e manaomia ona fai atu,” na ia manatua ai. “O le mea na sosoo, o sina vavega laitiiti lea mo au. E tele atu mea na ou faamatalaina ia i latou nai lo mea sa ou iloaina. Sa ou lagonaina le mana o le Alii a o Ia taialaina au i faamatalaga maaleale ma le faasoaina atu o o’u talitonuga loloto maumaututu. Sa mafai ona ou lagonaina le Agaga o le Alii a o ou tautala. I le faaiuga, sa latou faaalia lo latou agaga talisapaia ma sa latou faailoa lemu mai ia te au lo latou faaaloalo mo mea sa ou talitonu i ai.

“Sa ou iloa ai o loo i ai se mana ma se uunaiga i lenei galuega paia e le oo i ai lo tatou malosi, ma e aoga lava lo tatou puipuia. Sa ou malamalama a tatou faamaoni ma faatuatua, ‘ma saunia pea lava e tali atu ma le agamalu ma le mata’u ia i latou uma o e fesili mai ia te [i tatou] i le uiga o le faamoemoe o loo ia te [i tatou]’ (1 Peteru 3:15), o le a faamanuiaina i tatou e le Alii i mea tatou te le gafatia.”
O le ala lea sa soifua ai Elder Neil L. Andersen i lona soifuaga—sa faatino i le faatuatua.

O Se Faavae o le Faatuatua

Sa soifua mai Neil Linden Andersen i le aso 9 o Aokuso, , 1951, o le lona tolu o le fanau e toalima, i ona matua o Lyle ma Kathryn Andersen. O le tamā o Neil o se alii sa a’oga i le Iunivesite o le Setete o Iuta, sa ia aoao ai i le faafeusuaiga o laau ma manu. Ina ua tolu tausaga o Neil, sa masii atu le aiga i Colorado.

Sa aoaoina e matua o Neil lo latou aiga e ala i lo la’ua lava faatuatua ma osigataulaga. E 90 maila (145km) le mamao o le mea sa latou nonofo ai mai le faletapuai. O le faia o se malaga i sauniga Faalelotu o se mea lea sa latou faia i Aso Sa uma. “Na ma mananao e faaali atu i la ma’ua fanau le taua o le Lotu,” na faamalamalama mai ai e lona tina, o Kathryn.

Ina ua lima tausaga o Neil, sa sii atu lona aiga i se faatoaga o lafumanu i Pocatello, Idaho. Na tausi ai e Neil ni lapiti, tietie i solofanua, ma taaalo ai ma nai ona tei. Ina ua tusa ma le fitu tausaga o Neil, sa sola ese mai le faga se lapiti sa sili ona ia fiafia i ai. Na ia faamatala:

“Sa ou sueina uma la matou faatoaga laitiiti, ae sa ou le mauaina. Ou te manatua lo’u toe savali atu i tua o se fale e teu ai meafaigaluega ma tatalo ina ia mafai ona ou mauaina le lapiti.

“Na ona uma lava o le tatalo, ae oo mai i lo’u mafaufau se ata o se vaega o i lalo ifo o ni laupapa. Ma e moni lava, sa ou alu atu i lena vaega ma maua ai la’u lapiti. O lenei aafiaga ma le tele o isi aafiaga faapena na aoaoina ai a’u e tali mai le Alii i nai tatalo iti ma le faigofie a i tatou uma lava.”

O le olaga i le faatoaga a ona matua, na totoina ai i le mafaufau o Neil le mataupu faavae o le galue malosi. “E tele povi sa ou tatauina le susu ma fesiita’i le tele o paipa e fui ai laau,” o lana tala lea. “E mafai ona ou manatua a oo i le taeao o le Kerisimasi a o le’i talaia a matou meaalofa, e tatau lava ona tatau muamua le susu. O le toe tilotilo i tua, ua ou iloa ai le taua tele o le iloa o se vaega o le olaga, e na o le galue malosi lava.”

A o talavou o ia, sa galue malosi foi Neil i taaloga. I le aoga maualuga, sa matua iloga foi o ia i le tamoe sopo i le atunuu. Peitai, sa tulimatai atu le tele o lona malosi e matua iloga ai foi i isi itu. Na ta’ua e lona tina, “A o i ai o ia i le Aoga Maualuga a Highland, sa auai o ia i le polokalama faataitai o le Fono Faitulafono a tupulaga i Boise, Idaho, ma sa filifilia ai o ia e isi sui usufono uma e avea ma kovana. Sa avea o ia ma peresitene o le Asosi o Aufono a Tamaiti Aoga i Idaho, lea sa aofia ai taitai o tamaiti aoga o aoga maualuluga uma i Idaho.”

A o i ai i lona tausaga muamua i le Iunivesite o Polika Iaga i le 1969, sa avea Neil Andersen o se alii a’oga sogasoga tele. Peitai, sa matauina e lona tuafafine o Sheri, “e ui lava ina sa gauai atu o ia i le a’oga, ae sa fuafua lava o ia i taimi uma e alu i lana misiona. Na pau lava lana fesili pe ua saunia moni ea o ia e auauna atu. Sa matua faagaeetia lava au ona o le faatuatua o se filifiliga lea ia te ia.”

E manatua foi e Elder Andersen lona tuuina atu o le fesili i le Alii. E pei ona sa ia tomanatu ai talu ai nei i le konafesi aoao, na oo mai le lagona, “E te le iloaina mea uma, ae ua lava mea ua e iloa.”1 Ina ua faaofutauina o ia i lena faamautinoaga, sa talia e Neil Andersen se valaau i se misiona ma sa auauna atu o ia ma le faamaoni i Farani.

Ina ua maea lana misiona, sa faaauau lona tulaga iloga i le BYU. Sa maua e ia le sikolasipi o le Sikola o le Edwin S. Hinckley ma sa filifilia ai e avea ma sui peresitene o le asosi a tama ma teine aoga.

O iina i le BYU sa la feiloai ai ma le tagata o le a avea ma uunaiga aupito sili i lona olaga: o Kathy Sue Williams. Sa faaipoipoina i la’ua ma Kathy i le Malumalu o Sate Leki i le aso 20 o Mati, 1975, a ua lata ona faauu o ia. Na sosoo la la’ua faaipoipoga ma ni tausaga se lua i le Iunivesite o Harvard, lea sa maua ai lona faailoga o le matuaofaiva i le pulega o mea tau pisinisi i le 1977.

O Se Taulaiga i le Aiga

Sa fanau le ulumatua a Neil ma Kathy a o aoga o ia i Harvard, i le faaiuga o le tausaga muamua o la la’ua faaipoipoga. Na sosoo mai ai ma le isi toatolu o le fanau.

O le fananau mai o le fanau, sa tolopo ai e Kathy ana aoaoga ae e le’i muta ai lona manao e faauma lona tikeri. Sa faaalia e Elder Andersen lona agaga faamemelo: “A o matou i ai i Pasila, [i le mea lea na galue ai i le Au Peresitene o le Eria] ma ua matou le toe nonofo foi ma le fanau, sa ia susueina ana tusi, ma aoao le faaPotukale, ma faamaea lona faailoga—18 itula i le faaPotukale. O le ituaiga naunautai lena sa ia te ia.”

Ina ua maea aoga i le iunivesite, sa siitia atu le aiga o Andersen i Tampa, Florida, lea sa latou faamoemoe e faamautu ai mo le olaga, aua o iina sa soifua a’e ai Kathy ma o loo nonofo ai pea lava lona aiga. E tele ni pisinisi faamanuiaina sa auai ia Neil, e aofia ai le atiina ae o le faatauga o fale ma fanua, o le tausiga o le soifua maloloina, ma faasalalauga. Peitai, sa i ai isi fuafuaga a le Alii mo ia.

I le 1989, a o galue ai i le au peresitene o le siteki, sa tofia ai Neil e avea ma peresitene o le Misiona i Bordeaux, i Farani. Ina ua toe taliu atu i Florida i le 1992, e lei atoa se masina ae tofia o ia e avea ma peresitene o le Siteki a Tampa Florida. O le tausaga na sosoo ai, na oo mai ai se valaauga fou: o le taimi lea ua tofia ai i le Korama Muamua a Fitugafulu. I le 2005, sa tofia ai o ia i le Au Peresitene o Fitugafulu. Ona oo lea ia Aperila 2009, sa tofia loa o ia i le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

E ui lava i le mamafa o lana galuega ma ona valaauga i le Ekalesia i le tele o nei tausaga, a e lei faavaivaia ai lava lona tuuto atu i lona aiga.

Fai mai le afafine matua o le Au Andersen, o Camey Hadlock, “O Papa [o se ta’uga faamomoiloto o loo faaaogaina pea e ona atalii ma afafine] na te faaavanoaina lava e le aunoa ona taimi mo le fanau. Mo se faataitaiga, e taitasi i le masina na te aveina auaua’i ai matou la te inuti. Na te tuu mai lava ia i matou e pikiina le nofoaga e inuti ai ma autu e talanoa i ai. Matou te sagisagi fiafia lava mo lona gauai atoatoa mai.”

E manatua e Derek Andersen lona tama o faaavanoa lona taimi latou te taaalo ai: “A o matou tuputupu ae, matou te fiafia lava e taaalo pasiketipolo o se aiga. E sau i le fale mai le galuega, ona ma ‘au lea ae matou taaalo faatasi ma lo’u uso matua.”

E manatua e lona afafine o Kristen Ebert e ui lava i le matua pisi tele o lona tama, “ae na te faaavanoaina lava sona taimi e faalogologo atu ai ma tuuina atu se fautuaga ‘anoa.”

Sa matua faamaoni lava le aiga o le au Andersen i le suesueina o tusitusiga paia ma lagiina se viiga i po taitasi, ma afai e tuai mai o latou matua i le fale ona faia lava lea e i latou.

Mo afiafi faaleaiga, e tele lava ina suesue e le aiga ia lauga o le konafesi e maua i le Ensign. “Sa manino lava a saunoa le perofeta, matou te faalogologo,’ o le tala lea a Derek.

Fai mai Sister Andersen, “O Neil o se tagata e loloto lona faatuatua ma e alofa i le Faaola. O le alofa ma le agalelei na te faaali mai e le aunoa ia te au ma le ma fanau, ua matou maua ai le malosi e le mafuatiaina i lo matou aiga ma ua faatumulia ai o matou olaga i le fiafia ma le filemu.”

Pe a fua i le auala e taulima ai o ia e lona toalua, e mafai ona iloa atu o Kathy o le fatu lea o le aiga. Na ia faamatala mai, “E faailoa mai e Neil ma faaalia le tele o lona lotofaafetai mo nai mea iti ou te faia i aso taitasi—o mea e toatele tagata latou te le matauina, pe manatu foi faapea e le taua, e pei o le faamamaina o le fale, saunia o se ‘aiga o le afiafi, po o le tataina foi o lavalava.”

Fai mai Kristen, “Ou te talisapaia lava e le aunoa le faataitaiga a lo’u tama i le taulimaina ma le agalelei ma le faaaloalo o lo’u tina. Na te tatalaina le faitotoa mo ia, e fesoasoani atu se’i nofo lelei i lalo, e ofo atu na te fufuluina ipu, ma isi mea.”

Fai mai Elder Andersen, “O Kathy e matuai maua’i ma e le maufetuuna’ia lona faamaoni i le Alii ma a’u ma le aiga. E anoanoai mea na te faia ina ia faamuamua ai au ma le fanau. E le mafai ona faapea e le atoatoa le alofa ia te ia ma le manao e faia mea mo ia.

“O le taimi lava na ou faaipoipo ai ia te ia,” na saunoa ai, “sa tele se suiga lelei o o’u uiga ma le amio—ua matua le toe misi le tatalo ma le suesue i tusitusiga paia, ua tausia foi ma le atoatoa ia poloaiga. E matua tulaga ese lava lana uunaiga ia te au ma le ma fanau. Ua ia te ia se faatuatua mama a’ia’i ma le pulea lelei.”

E avatu e Elder Andersen le faamalo i lona faletua i le avea ai o ia ma lagolago malosi i le fanau i tulaga faigata. E tau faatasi ai ma le la misiona, e 10 mai le 20 tausaga na latou faaaluina i fafo atu o le Iunaite Setete, ae faavalu ona latou fesiita’i. “Ua mafai nei ona outou silasila i le faigata na feagai ma le ma fanau a o fesiita’i e toetoe o tausaga uma lava: o uo fou ma o le tele lava o taimi o se atunuu fou. O Kathy o le malosiaga lea sa tuufaatasia i latou ma latou iloa ai, o le a avea lena ma se aafiaga lelei mo i latou.”

O le fanau foi latou sa malolosi. “Ma te talisapaia lava ia osigataulaga a le fanau i na tausaga. Ua matuai tauia lava i latou e le Alii i ni soa filifilia ma ni a latou lava fanau lelei tele,” o le saunoaga lea a Elder Andersen.

Faalagolago i le Alii

Ina ua tofia ia Neil Andersen e Peresitene Thomas S. Monson, i le taimi lena a o avea o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, e tautua faamisiona o se peresitene o le misiona, o le taliaina o lena valaauga sa manaomia ai se osigataulaga tau tupe. Sa ia umia se kamupani ola ma faamanuiaina o faasalalauga faapisinisi. “E le o se pisinisi e faigofie ona tuu i nisi tagata,” sa faamalamalama ai e Elder Andersen. “Sa ma taliaina le valaauga ma le le iloa pe faapefea ona faia lea suiga ina ia sologa lelei.”

Na faaopoopo mai Sister Andersen, “Sa i ai pea lava lo’u talitonuga e le aunoa i lona faatuatua. Na te faamautinoaina mai lava i taimi uma ia i matou: ‘Afai matou te faamuamua le Alii, o le a Ia saunia lava le ala, ona oo mai ai lea o vavega.’”

I ni nai vaiaso, ae tulai mai se ofo e le’i sailia na te faatauina le pisinisi. “Sa manino le galue o le aao o le Alii i se ala faavavega,” o le saunoaga lea a Elder Andersen.

Sa aoao atu e le aunoa i faifeautalai i Farani, le mataupu faavae o le galuega a le Alii, o se galuega o vavega. Na faamatala e Kurt Christensen, o le sa avea ma faifeautalai i lalo o le taitaiga a Peresitene Andersen, “Sa ia siitia i taimi uma la matou vaaiga mamao e uiga i faamanuiaga a le Alii sa manaomia mo Farani. Sa ia aoao mai e uiga i le faatuatua mama ma le usitai ma le atoatoa, ma sa liligi mai e le Alii Ana vavega i o matou luga.”

Po o fea lava sa totofi i ai le au Andersen i—Europa sisifo, Pasila, Mekisiko, ma isi nofoaga—sa alolofa lava i la’ua i tagata faamaoni o le Ekalesia ma sa la galulue punouai e aoaoina ia gagana a na atunuu. Sa i ai se taimi, ina ua faamatala e Kathy ia itula e le mafaitaulia sa tuuto atu e Neil i le aoaoina o gagana, sa faaalia e ia [Neil] na tuuina atu ia te ia se meaalofa faaleagaga, ma sa finagalo le Alii ia te ia ina ia galue ma le maelega ina ia ona iloaina lena meaalofa. O le taimi nei ua mafai e Elder Andersen ona saunoa faa-Farani, Potukale, ma le faa-Sipaniolo.

Mulimuli i le Usoga

“Ua 16 tausaga o avea uso o le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua ma o’u faaa’oa’o ma faiaoga,” sa faamatala ai e Elder Andersen a o ia saunoa i le konafesi aoao ina ua tofia i le Toasefululua. “Ua ou iloa lo latou alolofa ma la latou molimau mautinoa i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo. Ua ou matauina lo latou saili muamua ma le le vaivai e fausia le malo o le Atua. Ua ou vaaia le mana o le Atua i o latou luga, ma faalauteleina ma lagolagoina i latou. Ua ou molimauina le faataunuuga o o latou siufofoga faaperofeta.”2

A o avea Elder Andersen o se Faatonusili Faapitoa o le Matagaluega o Otiovisio a le Ekalesia, sa toetoe lava o vaiaso uma e fono ai ma Peresitene James E. Faust (1920–2007). “I se tasi taimi na ou alu ai ia Peresitene Faust ma se faafitauli ogaoga sa ou le iloa pe faapefea ona foia,” na tomanatu ai Elder Andersen. “Sa fai mai o ia ia te au, ‘Neil, ua e tatalo i ai? Ua e tatalo i le po atoa e pei ona faia e Enosa?’ Ona saofai lea i lona nofoa ma faapea mai, ‘Sa faatele ona ou tatalo i le po atoa ina ia maua mai le tali i luitau faigata. O le auala foi lena o le a e maua ai le tali.’ Na sa’o lava o ia.”

O le taimi lea na faafoe ai e Elder Andersen le faagasologa o le faiga o le ata tifaga The Testaments of One Fold [O Molimau a le Lafu e Tasi ma le Leoleo Mamoe e Toatasi]; o le uluai faalauiloaina o le Mormon.org, le Uepi saite a faifeautalai o le Ekalesia; ma le faapipiiina o masini otiovisio i le Maota Autu mo Konafesi i le Aai o Sate Leki.

O nei aafiaga na silafia ai e Elder Andersen le taitaiga a le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua. “E aoaoina oe e le Usoga e uiga i le mana faaleagaga. Latou te le na ona aoaoina atu ia te oe o mea moni; latou te aoao mai le auala e malamalama ai ma faalogo i le Alii. E te aoao ai ina ia avea ma se auauna a le Alii.”

Auauna i le Toatasi

Na faailoa mai e Elder Andersen, “O Peresitene Monson o se faiaoga maoae ia te au ma le toatele o isi, a o ia aoaoina i tatou ina ia manatu popole mo isi e pei ona faia ai e le Faaola. Na te faamamafaina mai e le aunoa o loo i ai le olioli e sili atu nai lo le iloaina o oe o se tufugaaao o le Alii e tali atu ai se tatalo faamaoni.”

Ua olaola nei mataupu faavae ia Elder Andersen.

Na ta’ua e se tina o se alii talavou sa feiloai i ai Elder Andersen mo se taimi puupuu, sa i ai se taimi na “toetoe ai lava ina a solovi ifo faalelagona ma faaletino” ia lana tama tama, ae iloa atu loa e lana tama ia Elder ma Sister Andersen o nonofo mai i se laulau i totonu o se faleaiga. “Na faamatala mai e la’u tama i se taimi mulimuli ane, ‘Semanu ou te le alu lava i se isi tagata, ae ina ua ou vaaia Elder Andersen, sa ou iloaina e alofa o ia ia te au, ma sa ou tu vave ai loa i luga mai lo’u nofoa ma savali atu ia te ia.’”

E ui lava i le suiga matautia i foliga o le taulealea ona o le tulaga matautia ua i ai nei o ia, ae sa iloa o ia e Elder Andersen ma sa valaau ane ia te ia i lona igoa. Sa ave e Elder ma Sister Andersen le taulealea i le fale, fafaga ia te ia, ma fai ai se talanoaga umi ma ia. E ui lava foi ina ua leva le po, ae sa alu Elder Andersen mo ni itula e momoli le taulealea i le fale.

“E le i uma ai le uunaiga a Elder Andersen i i,’ na faamatala ai e lona tina. “Sa faaauau pea, i ni tausaga mulimuli ane, ona ia sau e vaai lo ma atalii, ona sa naunau pea e vaai i lona olaga. Sa ia laveaiina lo ma atalii.”

Sa i ai se taimi, a o asiasi atu Elder Andersen i se falemai, sa ia vaaia ai se gasegase e 26 tausaga le matua e igoa ia Lora McPherson, o le sa faatoa tau malosi mai i se taotoga sa faia ona o le kanesa. Na faamatala e lona tina, o Nancy:

“Sa tuuina atu e [Elder Andersen] ia te ia se faamanuiaga faaleperisitua, ma auina atu ia te ia se kopi o lauga mai se konafesi aoao talu ai, ona ia talosagaina lea o Lora i se taimi mulimuli ane e faasoa atu ona mafaufauga i se mea sa ia lotofaafetai ai, lea na ia faaaogaina i se lauga i le BYU–Hawaii.

“Ina ua malosi Lora, sa valaaulia o ia e Elder Andersen la te talanoa i lona ofisa, ma sa ia faamatamataina o ia i le Fale o le Pulega a le Ekalesia.

“I ni nai masina mulimuli ane, ina ua manino e le o toe umi se taimi o Lora i le fogaeleele, sa tuuina atu e Elder Andersen ia Lora se faamanuiaga manaia lava, lea na ia maua ai se faamafanafanaga tele a o faatalitali atu i le taimi e malaga atu ai mai lenei olaga i le isi. Na ia fetuunaia le taimi o lana malaga mulimuli ane ina ia saunoa ai i le falelauasiga o Lora.

“Sa matua faagaeetiaina lava i matou i le gafatia e Elder Andersen ona faataunuuina ona tiutetauave faavaomalo ma le aiga, ae o la foi na te faaavanoaina le taimi mo se tagata patino e toatasi. O ia moni lava o se faataitaiga o le apoapoaiga a le Faaola ina ia sailia ma auauna atu ia i latou o loo manaomia le fesoasoani.”

O Se Auauna a le Alii

I le talanoa ai e uiga i le valaauga o lona tama e avea ma Aposetolo, na fai mai ai lona atalii o Brandt, “O lenei valaauga o se suiga lea o le olaga, peitai e le suia ai lava olaga o o’u matua. O i la’ua lava ia pe a na o i la’ua, e faapena foi i nofoaga faitele.” O i latou uma lava e silafia Elder Neil L. Andersen o le a ioeina.

O se faamanuiaga lava mo au lo ma mafuta vavalalata ai ma Elder Andersen i le taimi o lana auaunaga o se Pulega Aoao. O loo lagolagoina pea lava o ia e le faatuatua lea na iloga i lona laitiiti. Na te aoao atu ma le talitonuga maumaututu le talalelei, e tele lava ona o loo matua soifua faamaoni ai o ia i soo se vaega o lona soifua. E fautua pea lava pea ma le atamai. Ua ou matauina ua faamanuiaina o ia i malamalamaaga faaperofeta, lea ou te mautinoa o le a faatupulaia faatasi ma lona tiutetauave o lona valaauga fou o se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso.

A o aga atu o ia i lana auaunaga paia, sa tautino mai ai ma le lotomaulalo e Elder Andersen: “Ou te maua le mafanafana o loo i ai i le agavaa e tasi mo le tofi paia faaaposetolo, lea e le mafai ona i ai se ala ‘alo, ua matua faamanuiaina lava a’u e le Alii. Ua ou iloa ma le atoatoa ma le manino patino, e ala i le mana o le Agaga Paia, o Iesu o le Keriso, o le Alo Pele o le Atua.”3

Faamatalaga

  1. Neil L. Andersen, “Ua Lava Mea ua e Iloa,” Liahona, Nov. 2008, 13.

  2. Neil L. Andersen, “O Mai ia te Ia,” Liahona, Me 2009, 79.

  3. Neil L. Andersen, Liahona, Me 2009, 78.

Ata pue mai le faaaloaloga a le aiga o Andersen, sei vagana ai ua ta’ua; vaaiga i tua atu ma le tauagavale i le pito: na saunia e Craig Dimond

Itulau faafeagai, mai le tauagavale i le itu taumatau: O Neil L. Andersen i le taimi nei ma le taimi o talavou i le aoga maualuga i Pocatello, Idaho. I luga a’e, mai le tauagavale i le taumatau: o Neil (ogatotonu) faatasi ma ona matua, o Kathryn ma Lyle, ma nai ona tei, o Lauri, Sheri, ma Alan, 1962; o Neil a o talavou i le faatoaga i Idaho. Lalo ifo: O Neil a o faifeautalai i Farani, 1970–72.

I luga ae: O Neil ma Kathy i le aso o la la’ua faaipoipoga, 1975, i le Malumalu o Sate Leki. Taumatau: O Neil ma Kathy ma la la’ua fanau, o Brandt, Derek, Camey (Hadlock) i tua, ma Kristen (Ebert), i Tampa, Florida, 1988. Itulau faafeagai: O le aiga o Andersen i Farani a o avea Elder Andersen ma peresitene o le misiona, pe tusa o le 1990.

Tauagavale: ata na pueina e pueata o le Nuu, Tampa, Florida

Tauagavale: ata na pueina e Christina Smith; taumatau: ata na pueina e le Quinn Farley Photography, Aai o Sate Leki, Iuta

Itulau faafeagai, mai le itu tauagavale: O loo faatasi ma Peresitene James E. Faust ina ua maea le gaosiga o le ata tifaga O Molimau a le Lafu e Tasi ma le Leoleo Mamoe e Toatasi i le 2000; o loo saunoa i se sauniga o le toe faapaiaina o le Malumalu o São Paulo Pasila i le 2004; a o avea ma peresitene o le misiona ma o loo faatasi ai ma Peresitene Boyd K. Packer a o faavae le Siteki a Bordeaux i Farani i le 1992; o loo faatasi ma Elder D. Todd Christofferson i le taimi o le konafesi aoao ia Aperila 2009. Taumatau: O Elder ma Sister Andersen faatasi ai ma le fanau ma fanau a fanau i le 2006.